Krka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Krka. Za druga značenja, pogledajte Krka (razdvojba).
Krka
Krka Skradinski buk Croatia.jpg
Skradinski buk
Duljina 73 km
Nadm. visina izvora 242 m
Prosječni istjek 50 m3/s
Izvor kod Knina
Ušće kod Skradina
Pritoci Butišnica, Krčić, Čikola, Guduča
Države Hrvatska
Gradovi Knin, Skradin, Šibenik
Slijev jadranski
Ulijeva se u Jadransko more
Plovna od − do uzvodno do Skradina
Donji tok Krke.

Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Rijeka Krka izvire u blizini Knina, podno 22 metarskog Topoljskog buka ili Krčića, kojeg stvara pritoka rijeke Krke - Krčić. Krčić ljeti presušuje.

Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72.5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23.5 km bočati.

Krka teče Kninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi u kanjon.

Najpoznatija pritoka je Čikola koja utječe između Miljevaca i Skradinskog buka te tvori slikovit sutok s Krkom.

Slapišta[uredi VE | uredi]

Na rijeci Krki se nalazi 7 slapišta.

Prvi među njima je Bilušića buk (22,4 m visine) koji se nalazi 16 km nizvodno od izvorišta. Poseban je upravo po tome što je on jedini slap koji se ne iskorištava za hidroenergiju.

Drugi slap je Brljan ili Ćorića buk (15,5 m) koji se nalazi 19 km nizvodno od izvorišta. Voda ovoga slapa i voda jezera Bjelobera ili Ćorića jezera se iskorištavaju u hidroelektrani Miljacka.

Manojlovac (najviši i najljepši slapovi na Krki) je treći slap koji se nalazi pola kilometra nizvodno od Brljana. Kao i mnogi slapovi, sastoji se od niza sedrenih barijera. Manojlovac je najviše slapište (59,6 m) s glavnim slapom visine 32,2 m. Okolna vegetacija je submediteranska. Voda ovog slapišta također se iskorištava za hidroenergiju u hidroelektrani Miljacka.

Preostala 4 slapa su Rošnjak (8,4m), Miljacka (23,8m), Roški slap (25,5m) i najpoznatiji Skradinski buk (45,7m). Na rijeci se nalazi i Visovačko jezero gdje je smješten otočić Visovac sa franjevačkim samostanom. Nizvodno od Skradina Krka se širi u Prokljansko jezero. U more utječe kod Šibenika.

Hidroelektrane na rijeci Krki[uredi VE | uredi]

Hidroelektrane na Krki obuhvaćaju Hidroelektranu Jaruga, Hidroelektranu Miljacka, Hidroelektranu Golubić, MHE Roški slap i MHE Krčić. [1]

Mala hidroelektrana Roški slap (uz odobrenje Hidro-watt d.o.o.).
U postrojenju Male hidroelektrane Roški slap se nalaze dva agregata, koji su, zbog efikasne evakuacije energije s lokacije, priključeni na različite srednjenaponske (10 kV) vodove, preko kojih se energija predaje u elektroenergetski sustav (uz odobrenje Hidro-watt d.o.o.).

Hidroelektrana Jaruga[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hidroelektrana Jaruga

Hidroelektrana Jaruga' ili HE Jaruga je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. [2] Sagrađena je ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki (danas unutar Nacionalnog parka Krka). Dana 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon prve hidroelektrane na slapovima Niagare pušten je u pogon prvi hrvatski, te jedan od prvih svjetskih elektroenergetskih sustava: Hidroelektrana "Krka" - Šibenik. Nakon HE Krke (kasnije nazvane Jaruga I) 1905. gradi se mnogo veća hidroelektrana Jaruga II. Osnovni podaci:

Hidroelektrana Miljacka[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hidroelektrana Miljacka

Hidroelektrana Miljacka ili HE Miljacka se nalazi na rijeci Krki, 15 kilometara nizvodno od Knina. Osnovni podaci:

  • vodotok: rijeka Krka, 15 kilometara nizvodno od Knina, Republika Hrvatska;
  • tip brane: derivacijska;
  • instalirani protok: 3 x 8 + 1 x 6 m3/s (ukupno 30 m3/s)
  • raspoloživi konstruktivni pad: 102 m;
  • tip vodne turbine: 4 x Francisova turbina (3 x 1956. + 1 x 1906.);
  • instalirana snaga: 3 x 6,4 + 1 x 4,8 MW (ukupno 24 MW);
  • godišnja proizvodnja: 122 GWh (2010.);
  • godina puštanja u pogon: 1906.

Mala hidroelektrana Golubić[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mala hidroelektrana Golubić

Mala hidroelektrana Golubić ili MHE Golubić se nalazi na rijeci Butišnici, pritoci rijeke Krke. Osnovni podaci:

  • vodotok: rijeka Butišnica, Republika Hrvatska;
  • tip brane: derivacijska;
  • instalirani protok: 2 x 7 m3/s (ukupno 14 m3/s);
  • raspoloživi konstruktivni pad: 59 m;
  • tip vodne turbine: 2 x Francisova turbina (1981.);
  • instalirana snaga: 2 x 3,75 (ukupno 7,5 MW);
  • godišnja proizvodnja: 29 GWh (2010.);
  • godina puštanja u pogon: 1981.

Mala hidroelektrana Roški slap[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mala hidroelektrana Roški slap

Mala hidroelektrana Roški slap ili MHE Roški slap je mala hidroelektrana koja je izgrađena je 1909. na položaju Roškog slapa na rijeci Krki i, uz Hidroelektranu Jarugu i Hidroelektranu Miljacku koje se nalaze na istom vodotoku, predstavlja jednu od prvih izgrađenih hidroelektrana u nas i u Europi. Njena je prvobitna namjena bila opskrba električnom energijom rudnika u Siveriću i, kasnije, rasvjete grada Drniša. U svojoj je dugoj povijesti promijenila nekoliko država i vlasnika, da bi s radom prestala u vrijeme Domovinskog rata, za vrijeme kojeg je postrojenje napušteno i uništeno. Sanacija Male hidroelektrane Roški slap otpočela je u ljeto 1997. i okončana je u proljeće 1998., kada je postrojenje pušteno u probni rad. Osnovni podaci:

Mini hidroelektrana Krčić[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mini hidroelektrana Krčić

Mini hidroelektrana Krčić ili mHE Krčić ima jednu Francisovu turbinu snage 0,375 MW. Godišnja proizvodnja je 1 GWH (2010.). Nalazi se na rijeci Krki, u blizini Knina i puštena je u pogon 1988.

Krka na ulazu u Prokljansko jezero.

Nacionalni park[uredi VE | uredi]

Njezin tok od Knina do Skradina proglašen je Nacionalnim parkom površine 111 četvornih km.

Bez obzira na status nacionalnog parka, vodom rijeke upravlja HEP-Hrvatska elektroprivreda, pa se za sušnih perioda u riječni tok i na same slapove ne pušta ni biološki minimum vode. To dovodi do stradavanja organizama koji žive u koritu, kotlima te dolazi i do sušenja sedrenih barijera.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "HE na Krki", HEP Proizvodnja d.o.o., www.hep.hr, 2012.
  2. [2] "Nacionalni park Krka - prva hidroelektrana u svijetu"
  • Don Krsto Stošić: "Rijeka Krka sa 54 slike", Vlastita naklada, Tisak Pučke tiskare u Šibeniku, Šibenik, 1927.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Krka