Potres u Pompejima 62.

Koordinate: 40°42′N 14°30′E / 40.7°N 14.5°E / 40.7; 14.5
Izvor: Wikipedija
Potres u Pompejima 62.
Potres u Pompejima 62. na zemljovidu Italije
Potres u Pompejima 62.
Epicentar 40°42′N 14°30′E / 40.7°N 14.5°E / 40.7; 14.5[1]
Nadnevak 5. veljače 62.
Države Rimska Republika, današnja Italija
Jačina 5.2–6.1
Intenzitet IX (vrlo razoran)X (ekstreman)

Dana 5. veljače 62., potres procijenjene magnitude između 5 i 6 i najvećeg intenziteta od IX ili X na Mercallijevoj ljestvici pogodio je gradove Pompeje i Herkulanej, i ozbiljno ih je oštetio. Potres je možda bio preteča erupcije Vezuva 79. godine nove ere, koja je uništila ista dva grada. Suvremeni filozof i dramaturg Seneka Mlađi napisao je prikaz potresa u šestoj knjizi svojih Naturales quaestiones pod naslovom De Terrae Motu (O potresima).

Geološka postavka[uredi | uredi kôd]

Epicentar potresa nalazi se unutar zone aktivnog ekstenzijskog rasjeda, ali blizu južnog ruba Vezuva. Analiza žarišnih mehanizama iz područja oko Vezuva ukazuje na to da aktivno rasjedanje u tom području uključuje normalne rasjede s kosim klizanjem u smjeru SZ–JI i SI–JZ i normalne rasjede s trendom I–Z, dio zone aktivnog proširenja koja se proteže cijelom dužinom planinskog lanca Apenina, povezano s kontinuiranim otvaranjem Tirenskog mora.[2] Predložena je povezanost između potresa u središnjim Apeninima i erupcija Vezuva, ali još nije dokazana.[3]

Datum[uredi | uredi kôd]

Postoji određena nejasnoća u pogledu godine ovog potresa. Seneka, koji je pisao ubrzo nakon događaja, opisuje da se potres dogodio za vrijeme konzulstva Memija Regula i L. Virginija Rufa, što bi sugeriralo da je godina bila 63. godine. Nasuprot tome, Tacit, koji je pisao četrdesetak godina kasnije, opisuje da se to dogodilo za vrijeme konzulstva P. Mariusa Celsusa i L. Asiniusa Gallusa, što ukazuje na 62. godinu. Stranica za ovaj događaj u mrežnom Katalogu jakih potresa u Italiji (461. pr. Kr. – 1977.) raspravlja o ovoj diskrepanciji i smatra da je 62. godina vjerojatniji datum.[4]

Karakteristike[uredi | uredi kôd]

Opseg štete korišten je za procjenu magnitude potresa. Procjene se kreću u rasponu od oko 5 do 6,1.[5] Procjenjuje se da je maksimalni intenzitet bio u rasponu od IX do X,[1][6], a područje najvećeg intenziteta bilo je izduženo u smjeru WNW–ESE.[6] Zabilježeno je da je podrhtavanje potresa trajalo nekoliko dana,[7] što se vjerojatno odnosilo na niz naknadnih potresa. Procjenjuje se da je hipocentar bio u rasponu 5-6 km.[8]

Potres je vjerojatno bio preteča obnovljene aktivnosti Vezuva 79. godine, nakon dugog razdoblja mirovanja.[3]

Šteta[uredi | uredi kôd]

Reljef koji prikazuje oštećenja Jupiterovog hrama u Pompejima tijekom potresa, iz lararija iz kuće Lucija Cecilija Jukunda.

Gradovi Pompeji i Herculaneum pretrpjeli su veliku štetu, a šteta na nekim zgradama također je prijavljena iz Napulja i Nocere Inferiore.[6] Seneka je izvijestio o smrti stada od 600 ovaca koju je pripisao učincima otrovnih plinova.[7]

Kuća Lucija Cecilija Jukunda u Pompejima, kasnije uništena erupcijom Vezuva u n.e. 79, sadržavala je bareljefe koji pokazuju štetu gradu i njegovom Jupiterovom hramu tijekom potresa 62. Vlasnik kuće, Lucius Caecilius Iucundus, možda je umro tijekom potresa.[9]

Posljedica[uredi | uredi kôd]

Šteta prouzročena glavnim udarom i nizom potresa koji su uslijedili barem je djelomično popravljena u Pompejima i Herkulaneumu do erupcije 79. godine. Par bareljefa, vjerojatno iz lararija u kući Lucija Cecilija Iukunda u Pompejima, tumači se kao prikaz učinaka potresa na strukture uključujući Jupiterov hram, Cezarov akvarij i Vezuvska vrata.[10]

Potres je naveo rimskog filozofa, državnika i dramatičara Seneku Mlađeg da šestu knjigu svojih Naturales quaestiones posveti temi potresa, opisujući događaj od 5. veljače i navodeći kao uzrok potresa kretanje zraka.[7]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b National Geophysical Data Center / World Data Service (NGDC/WDS): NCEI/WDS Global Significant Earthquake Database. NOAA National Centers for Environmental Information. 1972. Significant Earthquake Information. NOAA National Centers for Environmental Information. doi:10.7289/V5TD9V7K. Pristupljeno 4. veljače 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Magnitude 6.3 – CENTRAL ITALY 2009 April 06 01:32:42 UTC. USGS. 6. travnja 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2010. Pristupljeno 30. travnja 2011.
  3. a b Marzocchi, W.; Scandone R. & Mulargia F. 1993. The tectonic setting of Mount Vesuvius and the correlation between its eruptions and the earthquakes of the Southern Apennines. Journal of Volcanology and Geothermal Research. 58 (1–4): 27–41. Bibcode:1993JVGR...58...27M. doi:10.1016/0377-0273(93)90100-6
  4. Guidoboni, E.; Ferrari, G.; Tarabusi, G.; Comatri, A.; Mariotti, D.; Sgattoni, G.; Valensise, G. 2018. 62 02 05, - Pompei (NA) (Italy) (talijanski). Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia (INGV). doi:10.6092/ingv.it-cfti5 journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Cubellis, E.; Marturano A. 2002. Mt. Vesuvius: a macroseismic study of the earthquake of 9 October 1999. Journal of Volcanology and Geothermal Research. 118 (3–4): 339–351. Bibcode:2002JVGR..118..339C. doi:10.1016/S0377-0273(02)00301-3
  6. a b c Cubellis, E.; Luongo G. & Marturano A. 2007. Seismic hazard assessment at Mt. Vesuvius: Maximum expected magnitude. Journal of Volcanology and Geothermal Research. 162 (3–4): 139–148. Bibcode:2007JVGR..162..139C. doi:10.1016/j.jvolgeores.2007.03.003
  7. a b c Seneka. Naturales quaestiones. VI De Terrae Motu. Pristupljeno 29. travnja 2011.
  8. De Carolis, E.; Patricelli, G. 2003. Vesuvius, A.D. 79: The Destruction of Pompeii and Herculaneum. L'Erma di Bretschneider. str. 71–76. ISBN 978-88-8265-199-2. Pristupljeno 29. travnja 2011.
  9. Butterworth, Alex; Laurence, Ray. 2005. Pompeii: The Living City. Orion Books. London. str. 159. ISBN 0297645609
  10. Cooley, A.; Cooley, M.G.L. 2004. Pompeii: a sourcebook. Routledge Sourcebooks for the Ancient World Series. Routledge. str. 28–31. ISBN 978-0-415-26211-8. Pristupljeno 29. travnja 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • (tal.) Stranica o potresu u Pompejima 62. iz CFTI5 kataloga jakih potresa u Italiji (461. pr. Kr. – 1997.) i Sredozemnom području (760. pr. Kr. – 1500.) Guidoboni E., Ferrari G., Mariotti D., Comastri A., Tarabusi G., Sgattoni G., Valensise G. (2018.)

[[Kategorija::Prirodne katastrofe u 1. stoljeću]]