Napulj
Izvor: Wikipedija
| Napulj Napoli Nàpule |
|
|---|---|
| Regija: | Kampanija |
| Pokrajina: | Napulj (NA) |
| Koordinate: | 40°50′N 14°15′E / 40.833°N 14.25°EKoordinate: 40°50′N 14°15′E / 40.833°N 14.25°E |
| Visina: | 17 m |
| Površina: | 117 km² |
| Stanovništvo: | 1.000.470 (31. svibnja 2005.) |
| Gustoća stanovništva: | 8.457 stan./km² |
| Poštanski broj: | 80100 |
| Pozivni broj: | 081 |
| ISTAT-broj: | 063049 |
| Svetac zaštitnik: | Januarius |
| Službena stranica: | http://www.comune.napoli.it |
Napulj (grčki: Νεάπολις; napolitanski: Napule) je glavni grad talijanske pokrajine Kampanije, smješten na obali Tirenskoga mora; zauzima čitav prostrani Napuljski zaljev, penje se do padina Vezuva i do brežuljaka u unutrašnjosti. Napulj je najveći grad južne Italije s oko 1 milijun, a u širem području čak 4,2 miliona stanovnika, te je treći po veličini u Italiji poslije Rima i Milana. To je iznimno živahan, prenapučen mediteranski grad, a još k tome luka pa je promet gotovo kaotičan, a cvate i kriminal (Camorra). Pored službenog talijanskog jezika u gradu se govori i tradicionalni napolitanski jezik. Povijesno središte Napunja uvršteno je 1995. u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.
U Napuljskom zaljevu se nalaze otoci Capri, Procida i Ischia.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Povijest Napulja obiluje usponima i padovima, a u dva navrata bio je prijestolnica kraljevstava. Osnovali su ga drevni Grci između 7. i 6. st. pr. Kr. nazvavši ga Partenopa (po mitskoj sireni, osnivačici grada), a nešto kasnije u njegovoj blizini izgradili su i naselje Nea Polis (grčki: Νέα Πόλις, tj. Novi grad) po kome duguje današnje ime. Grad je bio deo Velike Grčke, a okolica grada je bila poprište velikog sukoba tijekom Drugog punskog rata.
Za rimske vladavine grad je zadržao grčki jezik i originalne običaje, a poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva grad prelazi iz ruke u ruku različitih vladara. Danas se u gradu mogu naći spomenici svih tih bivših perioda vlasti.
Nakon iscrpljujućeg Gotskog rata područjem je zavladalo Bizantsko Carstvo, da bi poslije zavladali Langobardi. U 11. stoljeću osvajaju ga Normani pod vodstvom Roberta Gviskara, te slijede Nijemci (Hohenštaufovci), Anžuvinci od 8. do polovine 15. stoljeća, Aragon, Španjolska i naposljetku Burboni od 18. stoljeća do ujedinjenja Italije. Tada je Napulj postao glavni grad Kraljevstva Dvije Sicilije, a postao je i glavni grad Napuljskog kraljevstva[1]. U 17. stoljeću Napulj je sa 300.000 stanovnika po veličini bio drugi grad u Europi (poslije Pariza). Burbonska vladavina ostavila je velebne građevine poput Kraljevske palače na Capodimontu, gdje se danas nalazi bogati muzej.
[uredi] Znamenitosti
Povijesno središte Napulja uvršteno je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Iako je jedan od najljepših gradova u Europi i bogat spomenicima koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti, malo je zanemaren od strane masovnog turizma, jer se više posećuju obližnji atraktivni lokaliteti. Naime, u blizini Napulja, na podnožju Vezuva, nalaze se u Herkulanej i Pompeji, gradovi koje je u 1. stoljeću zatrpao vulkanski pepeo tijekom erupcije Vezuva, a koji je danas glavna meta brojnih turista.
Unutar grada postoje mnoga atraktivna mesta, poput brojnih dvoraca:
- Novi dvorac (Caste Nuovo ili Maschio Angioino) u samom središtu grada; na popisu svjetske baštine. Castel Nuovo je svjedočio mnogim povijesnim vjerskim događajima: godine 1294., papa Celestin V. je abdicirao u dvorani dvorca, nakon čega je opet tu, kardinalskim kolegijumom izabran papa Bonifacije VIII..
- Normanski dvorac dell'Ovo (Jajoliki dvorac) izgrađen je preko rimske utvrde iz 5 st. na otoku Megarides, na kojemu su Grci iz Cumae osnovali prvo naselje.
- Dvorac Capuano
- Dvorac sv. Elma (Castel Sant'Elmo) je zvjezdolikog tlocrta, a izgrađen je 1329. godine.
Najvažniji trg je Trg plebiscita (Piazza del Plebiscito) koji je započeo bonaprtski kralj Joachim Murat, a završio burbonski kralj Ferdinand IV. Napuljski. Njega čine na istoku Kraljevska palača, a na zapadu crkva sv. Franje Paolskog (San Francesco di Paola) čije se kolonade protežu na obje strane. U blizini je i Kazalište sv. Karla (Teatro di San Carlo) koje je najveća operna kuća u Italiji i najstarija aktivna opera u Europi; osnovana 1737. godine. U Napulju je već 1224. osnovano sveučilište.
Napuljski državni arheološki muzej posjeduje najveću i najbogatiju kolekciju rimskih umjetnina (iz Pompeja i Herkulaneja), ali i zbirku djela iz Stare Grčke i renesanse.
Muzej Capodimonte, bivša palača Capodimonte, posjeduje jednu od najvažnijih kolekcija slika u Italiji s djelima umjetnika od 13. do 18. st. (Simone Martini, Rafael, Tizian, Caravaggio, El Greco, Jusepe de Ribera, Luca Giordano i dr.), i zbirkom djela porculanske tvornice Capodimonte.
Ostali muzeji su: Certosa di San Martino (bivši samostan, a sada muzej burbonaca), Željeznički muzej Pietrarsa s najstarijom lokomotivom u Italiji, Villa Pignatelli i Palazzo Como, te nacionalna knjižnica Biblioteca Nazionale Vittorio Emanuele III.
Od svih katoličkih crkava (oko 28) napuljske nadbiskupije najvažnija je Napuljska katedrala u kojoj se svake godine 19. rujna održava svečanost čuda sv. Januarija, zaštitnika grada.
[uredi] Sport
Nogomet je daleko najpopularniji sport u Napulju, koji su donijeli Englezi na samom početku 20. stoljeća[2] i duboko se ukorijenio u lokalnu kulturu. Nogomet igraju svi od ulične djece (scugnizzi) do profesionalaca. Najpoznatiji klub je SSC Napoli iz prve talijanske lige Serie A, koji igra na stadionu Stadio San Paolo u Fuorigrotti. Tim je osvojio talijansko prvenstvo (Scudetto) dva puta, kada je za klub igrao Diego Maradona, ali i Kup UEFA[3].
[uredi] Osobitosti
Napulj se smatra postojbinom pizze, a najstarija picerija u gradu daira iz 1830. godine. Veliki dio napolitanske kulture je vezan za glazbu, uključujući izum romantične gitare i madoline, te velikog doprinosa operi i narodnoj umjetnosti. Od osoba koje imboliziraju Napulj imamo sveca zaštitnika Januariusa, Pulcinella, i sirene iz grčkog epa Odiseje.
Slavne osobe rođene u Napulju su:
- Statius (45.-96.), pjesnik
- Papa Bonifacije V. († 625.)
- Papa Urban VI. (1318.-1389.)
- Papa Bonifacije IX. (1356.-1404.)
- Kralj Alfons II. Napuljski (1448.-1495.)
- Giambattista Marino (1569.-1625.), pjesnik
- Giambattista Vico (1668.-1744.), filozof
- Domenico Scarlatti (1685.-1757.), skladatelj
- Ferdinand I. (1751.-1825.), kralj obaju Sicilija
- Vincenzo Gemito (1852.-1929.), kipar
- Viktor Emanuel III. (1869.-1947.), kralj Italije, Etiopije i Albanije
- Enrico Caruso (1873.-1921.), operni pjevač
- Giorgio Napolitano (1925.- ), političar i predsjednik Italije
- Fabio Cannavaro (1973.- ), nogometaš
- Massimiliano Rosolino (1978.- ), olimpijski plivač
[uredi] Gradovi prijatelji
Buenos Aires, Argentina
Baku, Azerbajdžan
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Salvador de Bahia, Brazil
Atena, Grčka
Kalkuta, Indija
Kagošima, Japan
Zhengzhou, Kina
Budimpešta, Mađarska- Nablus, Palestina
Lisabon, Portugal
Palma de Mallorca Španjolska
Gafsa Tunis
Izmir TurskaMontevideo, Urugvaj
Valencia (Venezuela), Venezuela
[uredi] Bilješke
- ↑ Napuljsko kraljevstvo je bilo jedino poslije Rima, i pored Jeruzalema, gdje je ime kraljevstva bilo isto kao ime glavnog grada.
- ↑ Pietro Gentile i Valerio Rossano, Povijest kluba Napoli.
- ↑ [1]
[uredi] Vanjske poveznice
- Službene stranice grada (tal.)
- Karta Napulja na google maps
- Napulj - vidjeti pa umrijeti na Limun.hr
- Napulj - članci, fotografije i video prilozi na Javno.com
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog (Assisi) • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Monterozzi i Banditaccia Etruščanske nekropole • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Novi Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Eolsko otočje • Ferrara • Firenca • Genova • Mantova i Sabbioneta • Modena • Napulj • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Pienza • Pisa (Kosi toranj, Campo dei Miracoli) • Raetinska pruga (zajedno sa Švicarskom) • Ravenna • Rezidencije Savojske dinastije • Rim (zajedno sa Vatikanom) • Sacri Monti • San Gimignano • Matera • Siena • Siracusa i Pantalica • Su Nuraxi • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Dolina Ticina • Venecija i laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (Piazza Armerina)