Napulj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Napoli" preusmjerava ovamo. Za nogometni klub iz Napulja, pogledajte S.S.C. Napoli.
Napulj
Napoli
Nàpule
CoA Città di Napoli.svg Location of the Municipality of Naples in the homonymous province.png
Regija: Kampanija
Pokrajina: Napulj (NA)
Koordinate: 40°50′N 14°15′E / 40.833°N 14.25°E / 40.833; 14.25Koordinate: 40°50′N 14°15′E / 40.833°N 14.25°E / 40.833; 14.25
Visina: 17 m
Površina: 117 km2
Stanovništvo: 958,012 (31. ožujka 2012.)
Gustoća stanovništva: 8.160,76 stan./km2
Poštanski broj: 80121-80147
Pozivni broj: 081
ISTAT-broj: 063049
Svetac zaštitnik: Sveti Januarije
Napulj na karti Italija
Napulj
Napulj
Napulj (Italija)
Službena stranica: www.comune.napoli.it

Napulj (grčki: Νεάπολις; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) je glavni grad talijanske pokrajine Kampanije, smješten na obali Tirenskoga mora; zauzima čitav prostrani Napuljski zaljev, penje se do padina Vezuva i do brežuljaka u unutrašnjosti. Napulj je najveći grad južne Italije s oko 1 milijun, a u širem području čak 4,2 milijuna stanovnika, te je treći po veličini u Italiji poslije Rima i Milana. To je iznimno živahan, prenapućen mediteranski grad, a još k tome luka pa je promet gotovo kaotičan, a cvate i kriminal (Camorra). Pored službenog talijanskog jezika u gradu se govori i tradicionalni napolitanski jezik. Povijesno središte Napulja uvršteno je 1995. u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Panorama Napulja 17. veljače 2007.

U Napuljskom zaljevu se nalaze otoci Capri, Procida i Ischia.

Povijest[uredi VE | uredi]

Bitka na Vezuvu tijekom Gotskih ratova između Gota i Bizanta u 6. st.

Povijest Napulja obiluje usponima i padovima, a u dva navrata bio je prijestolnica kraljevstava. Osnovali su ga drevni Grci između 7. i 6. st. pr. Kr. nazvavši ga Partenopa (po mitskoj sireni, osnivačici grada), a nešto kasnije u njegovoj blizini izgradili su i naselje Nea Polis (grčki: Νέα Πόλις, tj. Novi grad) po kome duguje današnje ime. Grad je bio dio Velike Grčke, a okolica grada je bila poprište velikog sukoba tijekom Drugog punskog rata.

Za rimske vladavine grad je zadržao grčki jezik i originalne običaje, a poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva grad prelazi iz ruke u ruku različitih vladara. Danas se u gradu mogu naći spomenici svih tih bivših perioda vlasti.

Novi dvorac (Castel Nuovo) kojemu je veličanstveni renesansni portal uradio Lucijan Vranjanin.

Nakon iscrpljujućeg Gotskog rata područjem je zavladalo Bizantsko Carstvo, da bi poslije zavladali Langobardi. U 11. stoljeću osvajaju ga Normani pod vodstvom Roberta Gviskara, te slijede Nijemci (Hohenštaufovci), Anžuvinci od 8. do polovine 15. stoljeća, Aragon, Španjolska i naposljetku Burboni od 18. stoljeća do ujedinjenja Italije. Tada je Napulj postao glavni grad Kraljevstva Dvije Sicilije, a postao je i glavni grad Napuljskog kraljevstva[1]. U 17. stoljeću Napulj je sa 300.000 stanovnika po veličini bio drugi grad u Europi (poslije Pariza). Bourbonska vladavina ostavila je velebne građevine poput Kraljevske palače na Capodimontu, gdje se danas nalazi bogati muzej.

Kraljevski dvorac na trgu Plebiscita

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesno središte Napulja

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Povijesno središte Napulja
Flag of Italy.svg Italija
Godina uvrštenja: 1995. (19. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Povijesno središte Napulja uvršteno je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Iako je jedan od najljepših gradova u Europi i bogat spomenicima koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti, malo je zanemaren od strane masovnog turizma, jer se više posjećuju obližnji atraktivni lokaliteti. Naime, u blizini Napulja, u podnožju Vezuva, nalaze se u Herkulanej i Pompeji, gradovi koje je u 1. stoljeću zatrpao vulkanski pepeo tijekom erupcije Vezuva, a koji je danas glavna meta brojnih turista.

Unutar grada postoje mnoga atraktivna mjesta, poput brojnih dvoraca:

  • Novi dvorac (Castel Nuovo ili Maschio Angioino) u samom središtu grada; na popisu svjetske baštine. Castel Nuovo je svjedočio mnogim povijesnim vjerskim događajima: godine 1294., papa Celestin V. je abdicirao u dvorani dvorca, nakon čega je opet tu, kardinalskim kolegijumom izabran papa Bonifacije VIII..
  • Normanski dvorac dell'Ovo (Jajoliki dvorac) izgrađen je preko rimske utvrde iz 5 st. na otoku Megarides, na kojemu su Grci iz Cumae osnovali prvo naselje.
  • Dvorac Capuano
  • Dvorac sv. Elma (Castel Sant'Elmo) je zvjezdolikog tlocrta, a izgrađen je 1329. godine.

Najvažniji trg je Trg plebiscita (Piazza del Plebiscito) koji je započeo bonaprtski kralj Joachim Murat, a završio burbonski kralj Ferdinand IV. Napuljski. Njega čine na istoku Kraljevska palača, a na zapadu crkva sv. Franje Paolskog (San Francesco di Paola) čije se kolonade protežu na obje strane. U blizini je i Kazalište sv. Karla (Teatro di San Carlo) koje je najveća operna kuća u Italiji i najstarija aktivna opera u Europi; osnovana 1737. godine. U Napulju je već 1224. osnovano sveučilište.

Napuljski državni arheološki muzej posjeduje najveću i najbogatiju kolekciju rimskih umjetnina (iz Pompeja i Herkulaneja), ali i zbirku djela iz Stare Grčke i renesanse.

Muzej Capodimonte, bivša palača Capodimonte, posjeduje jednu od najvažnijih zbirki slikarstva u Italiji s djelima umjetnika od 13. do 18. st. (Simone Martini, Rafael, Tizian, Caravaggio, El Greco, Jusepe de Ribera, Luca Giordano i dr.), i zbirkom djela porculanske tvornice Capodimonte.

Ostali muzeji su: Certosa di San Martino (bivši samostan, a sada muzej burbonaca), Željeznički muzej Pietrarsa s najstarijom lokomotivom u Italiji, Villa Pignatelli i Palazzo Como, te nacionalna knjižnica Biblioteca Nazionale Vittorio Emanuele III.

Od svih katoličkih crkava (oko 28) napuljske nadbiskupije najvažnija je Napuljska katedrala u kojoj se svake godine 19. rujna održava svečanost čuda sv. Januarija, zaštitnika grada.

Piazza San Gaetano

Šport[uredi VE | uredi]

Središnja dvorana Nacionalnog arheološkog muzeja

Nogomet je daleko najpopularniji sport u Napulju, koji su donijeli Englezi na samom početku 20. stoljeća[2] i duboko se ukorijenio u lokalnu kulturu. Nogomet igraju svi od ulične djece (scugnizzi) do profesionalaca. Najpoznatiji klub je SSC Napoli iz prve talijanske lige Serie A, koji igra na stadionu Stadio San Paolo u Fuorigrotti. Tim je osvojio talijansko prvenstvo (Scudetto) dva puta, kada je za klub igrao Diego Maradona, ali i Kup UEFA[3].

Osobitosti[uredi VE | uredi]

Napulj se smatra domovinom pizze, a najstarija pizzeria u gradu datira iz 1830. godine. Veliki dio napolitanske kulture je vezan za glazbu, uključujući izum romantične gitare i madoline, te velikog doprinosa operi i narodnoj umjetnosti. Od osoba koje simboliziraju Napulj ističu se svetac zaštitnik Januarius, Pulcinella, i sirene iz grčkog epa Odiseje.

Slavne osobe rođene u Napulju su:

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Napuljsko kraljevstvo bilo je jedino poslije Rima, i uz Jeruzalem, a gdje je ime kraljevstva bilo isto kao ime glavnog grada.
  2. Pietro Gentile i Valerio Rossano, Povijest kluba Napoli.
  3. publisher=CalcioNapoliNet.com

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Napulj