Proleteri

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Slogan s bivše jugokomunističke zastave SKJ "proleteri svih zemalja ujedinite se"

Naziv proleteri (pr. lat. proletarius siromašan građanin s mnogo djece) se izvorno odnosio na najsiromašnije pripadnike rimskog društva, tj. sve one osobe koje nisu imale nikakve imovine, a bile su popisivane samo po tome što su imale ili su mogle imati proles, tj. djecu, naraštaj.

Proletarijat[uredi VE | uredi]

Od 19. stoljeća pojam se primjenjuje na radnu snagu u vrijeme industrijske revolucije. Prema tvrdnjama Karl Marxa proleteri su radnici koji samo prodajom svoje radne snage zarađuju sredstva za svakodnevni život.

Proletarijat je bila društvena klasa radnika, proletera. Kao sinonim za radničku klasu, ugnjetavana klasa najamnih radnika, lišenih vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Antički proletarijat, prema shvaćanju marksista, još uvijek nije radnička klasa. Obuhvaćajući prvenstveno nezaposleno stanovništvo, on nije stvaralac novih dobara, pa se tada i ne konstituira u glavnu antagonističku klasu nasuprot robovlasnicima. Pojavom kapitalizma proletarijat prerasta u proizvodnu snagu, tzv. industrijski proletarijat, odnosno radničku klasu, koja predstavlja dovršeni povijesni put njegova razvitka.

U svakodnevnom jeziku "proletarijat" u brojnim jezicima ima pejorativan ili diskriminirajući značaj.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Opća enciklopedija JLZ svezak 6, Nih-Ras Zagreb 1977.

Povezani članci[uredi VE | uredi]