Karl Marx
| Karl Marx | |
 K. Marx |
|
| Zapadna filozofija | |
| Filozofija 19. stoljeća | |
| Rođenje | 5. svibanj, 1818 (Trier, Njemačka) |
|---|---|
| Smrt | 14. ožujka, 1883 (London, Velika Britanija) |
| Škola/tradicija | marksizam |
| Glavni interesi | politika, ekonomika, klasna borba |
| Poznate ideje | suosnivač marksizma (s Engelsom), otuđenje, eksploatacija radnika, Komunistički manifest, Das Kapital, povijesni materijalizam [1][2] |
| Utjecaji | Kant, Hegel, Feuerbach, Stirner, Smith, Ricardo, Rousseau, Goethe, Fourier, Comte |
| Utjecao na | Luxemburg, Lenjin, Staljin, Trocki, Mao, Fidel Castro, Che Guevara, Georg Lukacs, Antonio Gramsci, Sartre, Debord, Frankfurtska škola, Negri, Michael Taussig |
| Potpis | [[Slika:{{{potpis}}}|128px]] |
Karl Heinrich Marx (Trier, Njemačka 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački filozof.
Karl Heinrich Marx bio je utjecajan njemački filozof, politički ekonomist, te revolucionar, organizator Međunarodne udruge radnika. Iako je doktorirao filozofiju, puno se više bavio političkom aktivnošću i spisateljskom djelatnošću, a posebno ekonomijom.
Težio znanstvenoj analizi i kritici kapitalizma i smatra se jednim od najutjecajnijih teoretičara socijalizma i komunizma. Njegove teorije bude i do danas brojne kontroverzne.
Sadržaj |
[uredi] Biografija
[uredi] Teorija Karla Marxa
Glavno Marxovo djelo je "Kapital" u tri knjige, koje se bavi ekonomskom problematikom. Drugo njegovo djelo, važnije za filozofiju, su "Ekonomsko-filozofski rukopisi". Od djela koja je Marx napisao s Friedrichom Engelsom važnija su "Njemačka ideologija" i "Manifest Komunističke partije". Veći dio života Marx i Engels su blisko surađivali. Engels je uvijek priznavao Marxu vodeću ulogu u izgradnji teorije koju su obojica zastupali. Ipak, većinu filozofskih tekstova "marksizma" napisao je Engels, dok se Marx puno više bavio ekonomskom problematikom.
Marx prihvaća Hegelovu dijalektiku, kao metodu po kojoj se svijet i društvo razvijaju i po kojoj se jedino mogu shvatiti. Ali on odbacuje Hegelov idealizam. On kaže da kod Hegela dijalektika "dubi" na glavi i da ju je on okrenuo "na noge". (Hegelovci bi vjerojatno rekli obrnuto: da ju je Marx okrenuo "naglavačke"). Po Marxu ne određuje svijest materiju nego obrnuto, ono materijalno određuje svijest. Kod ljudi, pak, ono materijalno je proizvodnja sredstava za život. Čovjek je u prvom redu proizvođač, njegov položaj u procesu proizvodnje određuje sve ostalo. Strukturu svakog društva određuju njegovi proizvodni odnosi. Oni su materijalna baza koja određuje idejnu "nadgradnju" društva, a ta nadgradnja uključuje sve ostalo, od politike i prava do znanosti, umjetnosti, morala i religije.
U svojim razmišljanjima dotiče široku lepezu pitanja, no najpoznatiji je po svojoj analizi povijesti u terminima borbe klasa, sažetoj u poznatoj uvodnoj misli uvodnika u Komunistički manifest: "Povijest svih do sada postojećih društava je povijest borbe klasa." Njegov cilj je bio stvaranje besklasnog društva.
Poslije sloma Pariške Komune Marx je prebjegao u London, gdje je i ostao sve do svoje smrti.
[uredi] Intepretacije Marxovih teorija
Kasnije marksističke struje prilično su kontradiktorno interpretirale Marxove teorije: Raspon varira od politike socijalnih reforma socijalne demokracije do dogmatskih tumačenja "realnog socijalizma" bivšeg Sovjetskog Saveza, SFR Jugoslavije ili NR Kine i ne-dogmatskim tumačenjima predstavnika kritičke teorije i tzv. "nove ljevice".
[uredi] Marx i Engels kao rasisti i šovinisti
Postoje brojne znanstvene publikacije koje dokumentiraju rasizam Karla Marxa. Primjerice Nathaniel Weyl u dijelu Karl Marx, Racist dolazi do zaključka da se primjerice i Hitlerov nacionalsocijalizam temelji na rasističkim tezama Marxa. Postoje izjave Marxa koje upućuju na njegovu netrepeljivost prema Slavenima, koja seže još iz 1849., kad je nakon vojne pobjede bana Jelačića izjavio "u Beču su Hrvati, Panduri, Česi, Serešanci i slično smeće ugušili germansku slobodu" [3]
Nadalje navodi:
[uredi] Revolucionarni terorizam
Stoga Marx poziva na:
„..."unerbittlichen Kampf auf Leben und Tod mit dem revolutionsverräterischen Slaventum, Vernichtungskampf und rücksichtslosen Terrorismus... ("nemilosrdnu borbu na život i smrt s izdajicama revolucije - Slavenima, borba do istrebljenje i bezobzirni terorizam...")[3]“
Marx dalje navodi rasitisčke teze da izuzevši Poljaka, Rusa i u najboljem slučaju Slavena u Turskoj, nijedan slavenski narod nema budućnosti jer svim ostalim Slavenima nedostaju primarni povijesni, zemljopisni, politički i industrijski uvjeti samostalnosti i životne sposobnosti.
Marx navodi i da "Slovenci i Hrvati odvajaju Njemačku i Mađarsku od Jadranskog mora; ni Njemačka ni Mađarska ne mogu dozvoliti da budu odvojene od Jadranskog mora iz "zemljopisnih i komercijalnih nužnosti"...[4]
[uredi] Vidi još
[uredi] Izvori
- ↑ Pravni fakultet Rijeka
- ↑ Bogoslovska smotra 2-3/1971. dr Jordan Kuničić: Apostolsko pismo Pavla VI. »Octogesima adveniens« - Prigodom osamdesete obljetnice enciklike Rerum novarum Lava XIII. 15. V. 1891.—14. V. 1971.
"Krivo bi bilo izolirati ideologiju od prakse. I razni su oblici marksizma povezani (marksizam kao djelatna praksa klasne borbe, kao kolek-tivno vodstvo partije, kao povijesni materijalizam i nijekanje transcendencije, kao spoj teorije i revolucionarne prakse)". - ↑ 3,0 3,1 3,2 Zeit Online: Karl Marx, der Visionär und Rassist
- ↑ Karl Marx - Friedrich Engels - Werke, Band 6, S. 270-286 (Članci iz "Novih Rajnskih Novina)"
[uredi] Vanjske poveznice
- Karl Marx na stanfordskoj enciklopediji filozofije
- Karl Marx na econlib.org
- Humane vrijednosti u Marxovoj koncepciji i nadilaženje utopije
|
|||||||||||||||||||
