Proxmox Backup Server
 | |
 Proxmox Backup Server 2.0 administracijsko grafičko sučelje | |
| Web stranice: | www.proxmox.com/en/proxmox-backup-server |
| Tvrtka/razvijatelj: | Proxmox Server Solutions GmbH |
| Porodica: | GNU/Linux |
| Model izvornog koda: | slobodan softver |
| Posljednja stabilna inačica: | 3.1 / 30. studenog 2023. |
| Marketinški cilj: | virtualizacija, poslužitelj, backup |
| Dostupni jezici: | Višejezičan |
| Metoda ažuriranja: | APT |
| Upravitelj paketa: | dpkg |
| Podržane platforme: | AMD64 (x86-64) |
| Tip jezgre: | monolitna (Linux) |
| Korisničko sučelje: | Web baziran |
| Licencija: | Affero General Public License |
| Radno stanje: | razvija se |
Proxmox Backup Server (skraćeno: Proxmox BS ili PBS) je softverski projekt otvorenog izvornog koda koji podržava: virtualna računala, Linux kontejnere, ali i fizička računala. Proxmox Backup Server je sustav za izradu sigurnosnih kopija (engl. backup server), koji praktično radi kao NAS ili SAN sustav za pohranu odnosno za spremanje i rad sa sigurnosnim kopijama sustava (virtualnih, kontejnera ili fizičkih).
On je samostalni operativni sustav, što znači da se instalira direktno na hardver, a temelji se na distribuciji Debian Linuxa, s nekim proširenim značajkama, kao što je podrška za ZFS datotečni sustav i Linux kernel 5.4 LTS[1], a novije inačice koriste kernel 5.15 (isto LTS).
Proxmox Backup Server je licenciran pod GNU Affero General Public License, verzija 3.[2]
Tehnologija[uredi | uredi kôd]
Proxmox Backup Server uglavnom je napisan u programskom jeziku Rust i implementira deduplikaciju podataka kako bi se smanjio potreban prostor za pohranu[3]. Snimljeni podaci su dodatno podijeljeni u dijelove odnosno segmente, zbog lakše manipulacije s njima i zbog naprednih značajki.[4]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Razvoj Proxmox Backupa izvorno je započeo u listopadu 2018. kako bi se osigurala učinkovitija metoda izrade sigurnosnih kopija za virtualizacijsku platformu Proxmox Virtual Environment od tada integriranog alata za sigurnosno kopiranje vzdump koji dopušta samo pune sigurnosne kopije.
U srpnju 2020. najavljena je prva javna beta verzija. Njegovo prvo stabilno izdanje objavljeno je u studenome 2020.
Način rada[uredi | uredi kôd]
Proxmox Backup Server koristi model klijent-poslužitelj gdje prema logici rada klijent(i); pr. Proxmox VE, pohranjuje sigurnosne kopije podataka: virtualnih računala ili Linux kontejnera na Proxmox Backup Server (poslužitelj). Klijentski alat radi na većini modernih Linux sustava. Proxmox Backup Server se instalira s ISO slike, koja uključuje alate za upravljanje i grafičko sučelje temeljeno na webu. Administratori mogu upravljati sustavom putem web preglednika ili sučelja naredbenog retka (CLI). Proxmox Backup Server također nudi REST API za pristup trećim alatima i programima.
Značajke[uredi | uredi kôd]
Važnije značajke Promox Backup Server sustava su:
- Proxmox Backup Server podržava inkrementalne sigurnosne kopije. Naime pri izradi sigurnosne kopije virtualnog računala ili Linux kontejnera, prva sigurnosna kopija je potpuna sigurnosna kopija, a sljedeće sigurnosne kopije se šalju inkrementalno (samo razlike) i to od klijenta (obično Proxmox Virtual Environment ) do Proxmox Backup Servera, gdje se podaci dodatno i dedupliciraju.
- Navedena deduplikacija pohranjenih podataka, Naime periodična izrada sigurnosnih kopija (obično virtualnih računala ili Linux kontejnera) stvara velike količine dupliciranih podataka. Tu u pomoć uskače sloj deduplikacije koji izbjegava redundanciju i minimalizira iskorišteni prostor za pohranu (diskovni prostor).
- Osiguranje integriteta podataka pomoću ugrađenog SHA-256 algoritma za izradu provjernog zbroja (engl. checksum) koji osigurava točnost i dosljednost u vašim sigurnosnim kopijama.
- Sinkronizacija podataka (sigurnosnih kopija) s udaljenim poslužiteljima za pohranu sigurnosnih kopija podataka. Naime moguće je učinkovito sinkronizirati podatke prema udaljenim sustavima za pohranu; kao što su Proxmox Backup Serveri na drugim (geografskim) lokacijama. Pri tome se prenose samo delte (razlike) koje sadrže nove podatke. To znači da se također koristi inkrementalno kopiranje.
- Zstandardna ultra-brza kompresija (zstand), koja može komprimirati nekoliko gigabajta podataka u sekundi.
- Kriptiranje podataka: Sigurnosne kopije mogu se kriptirati (šifrirati) na strani klijenta (pr. Proxmox Virtual Environment poslužitelj), koristeći AES-256 GCM način kriptiranja. Ovaj način autentificirane enkripcije (AE) pruža vrlo visoke performanse na modernom hardveru. Uz enkripciju na strani klijenta, svi se podaci prenose putem sigurne TLS veze[5].
- Upotreba tračnih sustava za pohranu podataka (engl. Tape backup). Naime za dugoročno arhiviranje podataka, Proxmox Backup Server pruža opsežnu podršku za sigurnosno kopiranje na trake i upravljanje bibliotekama traka (engl. tape library).
Ostalo[uredi | uredi kôd]
Proxmox Backup klijent je čvrsto integriran u Proxmox VE platformu, a sigurnosna pohrana se može konfigurirati i kao pohrana u pozadini na Proxmox VE čvoru, a podržava deduplicirane sigurnosne kopije QEMU/KVM virtualnih računala i LXC linux kontejnera[6]. Platforma također koristi QEMU tehnologiju tzv. prljave bitmape (dirty-bitmaps), koje omogućuju brze sigurnosne kopije s Proxmox VE klijenta na PBS poslužitelj, budući da slike diska ne moraju biti skenirane radi promjena.
Važno je razumjeti da se sigurnosne kopije mogu se pohraniti lokalno na Proxmox Backup Server ili sinkronizirati na udaljene lokacije (udaljene Proxmox Backup Servere) pomoću navedene "Remote" značajke, a više nepovezanih poslužitelja (pr. Proxmox VE) može koristiti isti Proxmox Backup Server poslužitelj za izradu sigurnosnih kopija. Sav promet klijent-poslužitelj prenosi se preko TLS-1.3 radi sigurnosne zaštite. Za dodatnu zaštitu podataka sigurnosne kopije u mirovanju dostupna je izborna enkripcija svih sigurnosno kopiranih podataka pomoću AES-256 u Galois/Counter modu.
Politika zadržavanja podataka (engl. retension) također se može definirati u Proxmox Backup Serveru. Uklanjanje starih (zastarjelih) podataka provodi se u dvije faze: prvo, "prune" metoda uklanja indekse sigurnosnih kopija koji više nisu potrebni, a zatim se pokreće proces čišćenja (engl. garbage collector) za fizičko brisanje napuštenih dijelova podataka[7].
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Plura, Michael. 13. studenoga 2020. Backup Server 1.0: Proxmox und ZFS absichern [Backup Server 1.0: Securing Proxmox and ZFS]. heise online (njemački). Heinz Heise. Pristupljeno 21. prosinca 2020.
- ↑ Proxmox Backup Server. Proxmox Server Solutions GmbH. Pristupljeno 21. prosinca 2020.
- ↑ Legrand, David. 12. studenoga 2020. Proxmox Backup Server est disponible en version 1.0 [Proxmox Backup Server available in version 1.0]. InpactHardware (francuski). Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2021. Pristupljeno 21. prosinca 2020.
- ↑ Backup Content. Proxmox Backup Documentation. Proxmox Server Solutions GmbH. 11. studenoga 2020. Pristupljeno 21. prosinca 2020.
- ↑ Nestor, Marius. Meet Proxmox Backup Server, a Debian-Based Open Source Enterprise Backup Solution. 9to5Linux. 9to5Linux. Pristupljeno 21. prosinca 2020.
- ↑ Roadmap Proxmox Backup. Project page of the Proxmox Backup. Proxmox Server Solutions. Pristupljeno 21. prosinca 2020.
- ↑ Sterr, Jonas. Proxmox Backup Server configuration. The Thomas-Krenn-Wiki. Thomas Krenn. Pristupljeno 10. kolovoza 2021.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Proxmox Backup server roadmap - popis značajki, ispravki i novosti prema inačicama Proxmox Backup Servera.
- Proxmox Backup Server dokumentacija
- Proxmox VE i Backup Server bugtracker
- Proxmox Backup Server API - dokumentacija APIja.
- Proxmox Backup Server - PDF Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. studenoga 2022. (Wayback Machine) - administratorski vodič (upute za korištenje i rad).
- Repozitorij programskog kôda