Razgovor:Živaja

Stavio sam oznaku kojom tražim izvore za tvrdnje da su to doista bili Srbi. Naime, u tadašnjim se dokumentima, koliko je meni poznato, govori o Vlasima. I povjesničar Neven Budak govori o Vlasima sve do kraja 18. stoljeća[1], pa bi to trebalo ispraviti u članku.--Donatus 06:51, 4. ožujak 2008. (CET)

Zivaja- naseljavanje

Po cemu Kubura sudite da su Zivaju naselili Vlasi 1700.godine? S cim to mozete potkrijepiti. To je zapravo prvi pokrenuo suradnik Donatus jos u ozujku.2008. Od tada do danas sam proucavao ovu problematiku i na kraju citajuci literaturu shvatio da su ipak naseljavali Srbi a ne vlasi. Ukoliko Vas to interesuje,javite se pa cu vam detaljno potkrijepiti sve te cinjenice, jer s obzirom da je ovo enciklopedija, steta je da onaj tko cita krivo cita i krivo uci.Peko (razgovor) 23:20, 27. siječnja 2010. (CET)

Ovo [2] ne spominje Srbe u Živaji.
Povijesna znanost za rečeno razdoblje govori o selidbama Vlaha na područje današnje RH i BiH, a ne Srba. Rečena poveznica govori o seobi Srba u južnu Ugarsku, a područje Banovine ne spada u nju. Kubura (razgovor) 02:34, 28. siječnja 2010. (CET)

NOVE ČINJENICE

Drago mi je da ste to shvatili. Idemo dalje. Prije svega bi vas trebao pitati jeste li nekada bili u Živaji i da li poznajete okolne krajeve i polozaj same Živaje? Vjerovatno ne, jer tko zna taj prostor do detalja lakše povezuje povijesne činjenice. Al` idemo dalje. Znači [3] ne spominje Srbe u Živaji, ali ni Vlahe. Naravno, ne može ih ni spominjati kada Živaja nije ni pripadala Kapetaniji Karlovačkog Generalata [4] a niti je bila naseljavana u to vrijeme kada su Vlasi naseljavali prostore između rijeka Kupe i Une [5] -ovo se odnosilo na djelove Kapetanije Karlovačkog Generalata. Živaja, odnosno tada još nenaseljen prostor na kome je poslije nastala Živaja, pripadala je tadašnjoj Slavoniji a često se u povijsnim dokumentima spominje i Donja Banija, i ona je nešto kasnije naseljavana od ovoga o čemu se spominje u [6]. Razlika u godinama je vrlo mala, ali ipak se ne radi o istom naseljavanju. Naseljavanja je bilo više i to od strane raznih Slovenskih naroda. O tome jasno govori austrijski povjesničar i bivši profesor Sveučilišta u Grazu, Karl Kaser u svom djelu "Popis Like i Krbave 1712.godine". Inače, u odnosu na ostale poznate povijesne detalje o svim dijelovima Hrvatske, najmanje je uopće ikakvih saznanja o ovim djelovima o kojima pričamo, odnosno o istočnom dijelu Donje Banije ili geografski rečeno prostor koji se proteže od mjesta Sunja do mjesta Dubice, s jedne strane omeđen blagim visoravnima a s druge strane ravnom nizijom koja se proteže prema rijeci Savi. To je prostor koji, po slobodnoj procjeni zauzima oko 200 kilometara četvornih. Kao “domaći zadatak” bilo bi dobro da pročitate pomenuti rad Karla Kasera pa da potom nastavimo daljnji razgovor, samo bi bilo dobro da obratite pažnju kada naiđete na pominjanje ovih prostora o kojima diskutujemo.Peko (razgovor) 01:16, 3. veljače 2010. (CET)