Wikipedija:Nepristrano gledište

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pravila Wikipedije
Temeljno pravilo
1. Službeni jezik Wikipedije
Marljiv rad i suradnja
2. Nepristrano gledište
3. Provjerljivost
4. Ostati hladne glave
kad se uređivanje zaoštri
Dogovor
5. Konsenzus
6. Rješavanje prijepora
Izbjegavanje sukoba
7. Pretpostavite dobru namjeru
8. Bez osobnih napada
9. Maltretiranje
10. Ne ometajte rad Wikipedije
da biste nešto dokazali
Prečac:
WP:N
Prečac:
WP:NG

Pravilo je Wikipedije da članci trebaju biti pisani s nepristranoga gledišta. Nepristranost mora biti jasno izražena u navođenju više različitih mišljenja.

Pravilo nepristranog stajališta kaže da članci moraju zastupati sva gledišta, ali članak se ne smije opredjeljivati ni za jedno gledište.

To opet ne znači da je moguće napisati članak s isključivo jednog, nepristranog, objektivnog gledišta. Ova smjernica kaže da moramo ravnopravno predstaviti sva mišljenja te da naš članak ne smije izjaviti, podrazumijevati da je neka strana u pravu. Ako o pojedinim člancima postoji spor, o njemu se argumentirano raspravlja na stranici za razgovor. Wikipediju uređuju redovni, prijavljeni suradnici, kao i anonimni suradnici koji nisu izradili račun s nekim imenom. Neprijavljeni suradnici često napišu samo jedan članak i kasnije ga ne uređuju pa je svaki prigovor dobro iznijeti na stranici za razgovor dotičnog članka. To je u svakom slučaju poželjno kako se rasprava o objektivnosti članka ne bi pretvorila u osobni sukob, što je ishod nekih uređivačkih sporova.

Nepristrani članci pošteno opisuju rasprave, a ne zastupaju nijednu stranu u raspravi. Ovome treba pridati posebnu pažnju jer suradnici često zastupaju samo jedan, često pristran stav.

Prečac:
WP:NPOV
Prečac:
WP:POV

Uvod[uredi VE | uredi]

Opća enciklopedija je zbirka obrađenog znanja koje se predstavlja s nepristranog gledišta. Koliko god je to moguće, enciklopedijski tekstovi moraju paziti da ne zauzimaju nikakav stav osim stava nepristranog gledišta.

Nepristrano gledište nastoji predstaviti pojmove i činjenice na takav način da se i pristaše i protivnici mogu složiti. Naravno, stopostotno slaganje nije moguće; u svijetu ima ideologa koji ne će prihvatiti nikakav opis koji se razlikuje od gledišta koje nameću oni sami. Možemo samo tražiti takvu vrstu pisanja koja je po volji općenito razboritim ljudima koji se eventualno ne slažu oko određenih točaka.

Enciklopedijski članak ne smije tvrditi da su korporacije leglo kriminala, iako autor smatra da je tako. Umjesto toga, članak treba iznijeti činjenicu da to smatraju "neki ljudi", navesti njihove razloge, a onda iznijeti i što kaže druga strana.

Enciklopedijski članak ne smije, naprimjer, tvrditi da je neregulirani kapitalizam najbolji društveni sustav. Umjesto toga, članak treba iznijeti argumente onih koji zastupaju to gledište, kao i argumente ljudi koji se ne slažu s tim gledištem.

Nužnost nepristranosti[uredi VE | uredi]

Wikipedia je opća enciklopedija, što znači da iznosi ljudsko znanje na određenoj općoj razini. Ali ljudi se ne slažu oko konkretnih slučajeva. U svakoj temi gdje postoje različita gledišta, svako gledište predstavlja različitu predodžbu o onome što je istina, a u mjeri u kojoj je to gledište suprotstavljeno drugim gledištima, njegovi pristaše smatraju da su druga gledišta kriva i da zato nisu znanje. Kad postoji neslaganje oko istine, postoji i neslaganje oko onoga što sačinjava znanje. Wikipedija funkcionira zato što se stvara zajednički; ali, dok surađujemo, kako da riješimo problem beskrajnih uređivačkih sukoba u kojima jedna osoba napiše da, naprimjer, vrijedi p, a iduća osoba promijeni tekst tako da vrijedi ne-p?

To se može riješiti tako da prihvatimo, u svrhu rada na Wikipediji, kako "ljudsko znanje" uključuje sve različite značajne teorije o svim različitim temama. Imamo cilj predstaviti ljudsko znanje u tom smislu. To je svakako dobro utemeljeni smisao riječi "znanje"; u tom smislu, ono što se "zna" neprestano se mijenja kako prolazi vrijeme, a kad koristimo riječ "znati", često je stavljamo pod navodnike. U srednjem smo vijeku "znali" da demoni izazivaju bolesti. Danas "znamo" nešto drugo.

Mogli bismo sažeti ljudsko znanje na pristran način, tako da iznesemo niz teorija o temi T, a onda ustvrdimo da istina o temi T glasi "tako i tako". Ali morate uzeti u obzir da je Wikipedija međunarodni projekt suradnje. Među našim autorima i čitateljima može se naći gotovo svako mišljenje o gotovo svakoj temi. Kako bi se izbjegli beskonačni suradnički sukobi ispravaka, možemo se dogovoriti da pošteno iznesemo svaki od značajnih pogleda na temu i da ne ustvrdimo ni za jednoga od njih da je jedini ispravan. Tako članak postaje "nepristran" ili "neutralan" u smislu koji ovdje iznosimo. Kad se piše s nepristranog gledišta, predstavljaju se kontroverzna pitanja bez zauzimanja strana; da bi se to učinilo, obično je dovoljno predstaviti sukobljene stavove na način koji je manje-više prihvatljiv njihovim pristašama, kao i pridružiti stavove njihovim pristašama. Umjesto da se ostvaruju, sukobi se u Wikipediji opisuju.

S obzirom da je Wikipedija međunarodno pomagalo koje gradi zajednica, ne možemo očekivati da će se suradnici slagati u svim slučajevima, pa čak ni u većini slučajeva, oko onoga što čini znanje u uskom smislu. Prema tome, možemo usvojiti općenitiji smisao "ljudskog znanja" prema kojem razne sukobljene teorije čine ono što zovemo znanjem. Postoji još jedan razlog zašto se trebamo obvezati da ćemo slijediti ovu politiku. Kad je čitateljima jasno da ne očekujemo od njih da usvoje neko određeno mišljenje, oni mogu slobodno odlučiti sami, čime se potiče intelektualna neovisnost. Totalitarne vlade i dogmatske ustanove u cijelom svijetu mogle bi biti protiv Wikipedije, ako se uspijemo držati svoje politike nepristranosti: predstavljanje mnogih sukobljenih teorija u širokom rasponu tema pokazuje da stvaratelji Wikipedije, vjerujemo sposobnosti čitatelja da sami donose vlastito mišljenje. Tekstovi koji pošteno predstavljaju više gledišta, ne tražeći od čitatelja da prihvati ijedno od njih, djeluju oslobađajuće. Nepristranost se bori protiv dogmatizma, a gotovo će se svi koji rade na Wikipediji složiti da je to dobro.

Prečac:
WP:N

Nepristrano gledište[uredi VE | uredi]

Ono što mislimo pod tim izrazom nije samo po sebi razumljivo, pa se lako može krivo shvatiti. Postoje mnoga druga valjana tumačenja riječi "nepristrano" i "neutralno". Pojam "nepristranog pisanja" koji slijedi politika Wikipedije jest "predstavljati sukobljene stavove bez njihova zastupanja". To zahtijeva dodatno objašnjenje, koje slijedi.

Kao prvo i najvažnije, razmislite što znači kad kažemo da nepristrano pisanje predstavlja sukobljene stavove bez njihova zastupanja. Nepristrano pisanje ne predstavlja samo najrašireniji stav, niti ne tvrdi da je samo najraširenijistav točan nakon što je predstavilo sve stavove, niti ne tvrdi da je nekakav "srednji stav" među različitim stavovima ispravan. Predstavljanje svih gledišta kaže manje-više da p-ovci vjeruju u p, dok q-ovci vjeruju u q, i da rasprava trenutačno stoji na tome. U idealnom slučaju, predstavljanje svih gledišta daje i široku pozadinu o tome tko vjeruje u p, a tko u q, i zašto, te koje je gledište raširenije (pazeći da raširenost ne izjednači s točnošću). Detaljni bi članci također mogli predstavljati kako p-ovci i q-ovci gledaju jedni na druge, čime se svakoj strani omogućuje da iznese svoje najbolje argumente protiv one druge, ali se brižno suzdržava od izjave o tome tko je pobijedio u raspravi.

Ovdje treba objasniti jednu stvar. Rekli smo da nepristrano gledište, za razliku od onoga što bi se moglo pomisliti, nije neko konkretno gledište koje je "nepristrano" ili "umjereno" u odnosu na druge stavove. Ovo je posebno shvaćanje onoga što znači "nepristrano gledište". U Wikipediji prevladava stav da nepristrano gledište nije uopće nikakvo gledište, nego, prema našem shvaćanju, kad čovjek piše nepristrano, vrlo je pažljiv da ne napiše (ili podrazumijeva, natukne, navede čitatelja da vjeruje) da je ijedno gledište ispravno.

Nepristrano pisanje može se objasniti i kao predstavljanje rasprava, njihovo opisivanje, umjesto da se sudjeluje u njima. Nepristrano se pisanje može zamisliti kao hladan, pošten, analitički opis rasprave. Naravno, može se posumnjati da je to uopće moguće a da se nekako ne podrazumijeva ili daje na znanje da je samo jedan stav ispravan. Ipak, iskusni sveučilišni profesori, polemički pisci i govornici znaju vidjeti predrasude, kako svoje tako i tuđe, pa će obično prepoznati raspravu koja je naklonjena samo jednoj strani. Ako se odluče na to i budu kreativni, obično mogu ukloniti predrasude.

Važna ograda: Članci koji uspoređuju stavove ne moraju manjinskim stavovima posvetiti jednako mnogo teksta niti jednako detaljan tekst kao raširenijim stavovima. Ne smijemo pokušavati predstaviti neku raspravu kao da stav koji zastupa samo vrlo malen dio ljudi zaslužuje jednaku pažnju kao stav većine. To bi moglo dovesti do krivog gledanja na narav rasprave. Ako želimo pošteno predstaviti neku raspravu, trebamo predstaviti suprostavljene stavove razmjerno njihovoj zastupljenosti među stručnjacima u tom području ili među zainteresiranim stranama. Ipak, ništa od toga ne znači da stavovi manjine ne mogu dobiti onoliko pažnje koliko im možemo dati na stranicama koje su izričito posvećene tim stavovima. Wikipedija nije prostorno ograničena. Ipak, čak i na tim stranicama, gdje se neki stav možda iznosi vrlo detaljno, svejedno se brinemo da taj stav nije predstavljen kao istina.

Jimmy Wales, osnivač Wikipedije, u rujnu 2003. napisao je:
  • Ako neko gledište zastupa većina, sigurno se ono lako može poduprijeti ukazivanjem na općeprihvaćene tekstove;
  • Ako neko gledište zastupa značajna manjina, sigurno je lako imenovati istaknute pristaše;
  • Ako neko gledište zastupa iznimno mala (ili vrlo ograničena) manjina, ono ne spada u Wikipediju (osim možda u nekom dodatnom članku) bez obzira je li istinito i bez obzira možete li ga dokazati ili ne.

Predrasude mogu biti i nesvjesne. Na primjer, početnici u nekom području često ne shvaćaju da je nešto što zvuči kao da je samo po sebi razumljivo zapravo naklonjeno određenom gledištu. (Zato nam ponekad treba stručnjak kako bi članak postao posve nepristran.) Ima i drugih primjera: pisac članka može nenamjerno promicati "zemljopisnu" pristranost, tako što opisuje raspravu onako kako se ona vodi u jednoj zemlji, ne znajući da se drugdje ta rasprava vodi drukčije.

Politika nepristranog gledišta ne želi skrivati različita gledišta, nego pokazati raznolikost gledišta. U slučaju neslaganja, ističu se jake i slabe strane svakog gledišta, ne stajući ni na čiju stranu. Nepristrano gledište nije politika "razdvojenih ali ravnopravnih". Činjenice su nepristrane same po sebi, ali puko gomilanje činjenica ne može biti nepristrano gledište. Ako se u članku prikažu samo povoljne činjenice vezane uz neko gledište, to i dalje nije nepristran članak.

Važnost temeljitog istraživanja[uredi VE | uredi]

Mnogi sukobi različitih gledišta bili bi znatno olakšani kad bi se dobro istražila tema. Činjenice same po sebi nisu gledišta. Dakle, može se lako izbjeći stav koji bi promicao neko gledište ako se nađe pouzdan izvor za neku činjenicu i ako se navede izvor. To je lak način da se opiše određena strana u raspravi a da se ne zastupa njezino gledište. Pritom je glavno da se potrudite i nađete najbolji i najpouzdaniji izvor. Knjižnice imaju dobre knjige i novinske članke, a možete potražiti i najpouzdanije izvore na internetu. Malo temeljnog posla može vam poslije uštedjeti mnogo vremena na opravdavanju onoga što ste napisali.

Još treba imati u vidu samo jednu važnu stvar: iako činjenice same po sebi ne predstavljaju neko gledište, gomilanje činjenica samo na jednoj strani rasprave , koliko god dobro citiranih, znači da postoji problem s gledištem. Zato se trudite da budete nepristrani. Nađite činjenice koje nisu samo s jedne ili druge strane rasprave, te navedite izvor.

Jednostavnost izričaja[uredi VE | uredi]

Politiku nepristranosti ponekad izražavamo i ovako: zastupajte činjenice, kao i činjenice o mišljenjima, ali ne zastupajte sama mišljenja. Postoji razlika između činjenica i vrijednosnih sudova ili mišljenja. Kad kažemo "činjenica", hoćemo reći "informacija koja nije sporna". Neka anketa je dovela do nekog objavljenog rezultata; to je činjenica. Mars je planet, to je činjenica. Sokrat je bio filozof, to je činjenica. Nitko ne će ozbiljno dovesti u pitanje takve stvari. Dakle, možemo slobodno zastupati što više takvih činjenica.

S druge strane, kad kažemo "vrijednosni sud" ili "mišljenje", hoćemo reći "informacija koja je u određenoj mjeri sporna". Uvijek će postojati granični slučajevi gdje nismo sigurni trebamo li ozbiljno shvatiti neki spor, ali ima mnogo tvrdnja koje vrlo jasno izražavaju vrijednosni sud ili mišljenje. Krađa je nešto loše — to je mišljenje. Beatlesi su najveći sastav u povijesti — to je mišljenje. Sjedinjene Države su pogriješile kad su bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki — to je mišljenje. Bog postoji... ovo je druga vrsta problema. Postoji li Bog jest pitanje vezano uz činjenicu, a ne vrijednosni sud. Ipak, kako je ta činjenica neprovjerljiva, barem za sada, pitanje Božjeg postojanja obično se izražava u smislu mišljenja i vrijednosnih sudova. Kad se kao činjenica izjavi "postojanje Boga je mišljenje", naizgled se posvećuje pažnja tom pitanju, ali zapravo ta izjava podrazumijeva da se ne raspravlja ni o kakvoj činjenici (postmodernizam ili jaki agnosticizam), ili da je ta činjenica relativno nevažna (svjetovna predrasuda).

Wikipedija je posvećena iznošenju činjenica i ničega drugoga. Kad želimo iznijeti neko mišljenje, pretvaramo ga u činjenicu tako da nekome pripišemo to mišljenje. Dakle, umjesto da kažemo "Beatlesi su najveći sastav u povijesti", možemo reći "većina Amerikanaca smatra da su Beatlesi najveći sastav u povijesti", a to je činjenica koja se može dokazati rezultatima anketa, ili "mnoge pjesme Beatlesa imaju mjesto u Billboardovoj ljestvici sto najpopularnijih pjesama", što je činjenica. U prvom slučaju zastupamo neko mišljenje, dok u drugom i trećem slučaju pretvaramo to mišljenje u činjenicu tako što ga nekome pripisujemo. Važno je imati na umu da se ovo pripisivanje bitno razlikuje od izraza "neki ljudi smatraju...", koji se rado koristi u političkim raspravama.

No kad govorimo o politici nepristranosti na Wikipediji, nije dovoljno samo reći da moramo iznositi činjenice a ne mišljenja. Kada iznosimo činjenicu o nekom mišljenju, važno je uz to iznijeti činjenice o sukobljenim mišljenjima, i to tako da ne podrazumijevamo kako je samo jedno od mišljenja ispravno. Također je općenito važno iznijeti činjenice o razlozima iza gledišta, te jasno navesti tko stoji iza tih gledišta. (Često je najbolje navesti istaknutog predstavnika nekog gledišta.) Ako želimo pošteno opisivati rasprave, moramo predstavljati sukobljene poglede uvijek dobronamjerno i srdačno. Mnogi članci završe kao pristrani komentari iako predstavljaju oba gledišta.

Opisivanje mišljenja o tuđem djelu[uredi VE | uredi]

Poseban slučaj su vrijednosni sudovi i davanje procjena o važnosti i kvaliteti i utjecaju određenih intelektualnih djela i ostvarenja o kojima se piše na Wikipediji. Članci na Wikipediji često imaju težnju prema izražavanju nesmetanog oduševljenja o pojedinom umjetničkom djelu, glazbenom uratku, filmu, knjizi i sličnom. Nekritički izrazi obožavanja koje često imaju obožavatelji glazbenika, glumaca i drugih umjetnika ne bi se smjeli naći na Wikipediji. Za pisanje članka primjerice o nekom gitaristu potrebno je poznavati njegov rad. Često su najbolji poznavatelji upravo i njegovi obožavatelji. Prilikom pisanja članka o njemu potrebno je izbjegavati pristrana mišljenja te je zbog objektivnosti najbolje iznijeti kakva je bila reakcija okoline, kao i navođenje mišljenja stručnjaka o temi. Potrebno je pružiti razna mišljenja koja su često suprotstavljena čime su zadovoljene potrebe svih strana koje su uključene u vrednovanje i procjenjivanje djela ili samog tvorca. Najbolje je dati više različitih stručnih tumačenja, prilikom čega je i u samom članku potrebno navesti osobu čija se mišljenja navode, ili isto to navesti u odlomku bilješke na dnu članka uz navođenje izvora u kojem se nalaze citirane tvrdnje. Na ovaj način se najbolje postiže nepristran objektivan članak. Primjerice opća je predodžba kako je Ivan Meštrović jedan od najvećih hrvatskih kipara, iako se uopće nije bavio apstraktnom skulpturom. Ovakva činjenica se mora navesti u članku. Ako se ova činjenica ne navede, to znači da članak nije u potpunosti neutralan, jer ne zastupa sva moguća i dostupna gledišta. Čitatelju Wikipedije se mora pružiti objektivna stučna informacija koja zastupa više gledišta, a ne samo jedno gledište. Čitatelj sam donosi zaključak na temelju iznenesenih tvrdnji. Wikipedisti bilo da su česti ili povremeni urednici ili da su samo jedan put napisali članak, moraju poštivati pravilo o više teza o jednoj temi. Ono mišljenje koje se stječe na temelju više predstavljenih stavova o nekom djelu, je mišljenje koje je stvarno bitno. Suradnici koji ne poštivaju pravilo o nepristranosti te zastupaju samo jedan pogled slabe kvalitetu samih članaka i njihovu pouzdanost.

Prečac:
WP:RP

Izbjegavanje učestalih sporova[uredi VE | uredi]

Suradnici se nakon obazrive težnje za pisanjem objektivnih članaka možda i dalje pitaju kako pored svih uputa izbjeći kršenje tih istih pravila? Najbolji način za izbjegavanje sukoba je činjenica da su suradnici koji uređuju Wikipediju imaju naiskrenije namjere te da se uz dogovor i razumno ophođenje svi sporovi mogu izbjeći. Kod rješavanja problema oko nepristranosti najbolje je navesti izvor koji tvrdi suprotno od onog drugog. Najčešći sporovi izbijaju oko onih tvrdnji koji upravo i potječu od samih suradnika, jer bi i najspornije teze trebale imati neovisno porijeklo. Time se misli na osobu koja je osposobljena u svom zvanju i koja je preispitala temu i na osnovu svog proučavanja donosi određene zaključke. Ako se ova uputa poštuje nepristranost će se izbjeći jer tvrdnja za koju drugi suradnici mogu misliti da potječe od nas samih ustvari potječe od treće strane pri čemu mi ostajemo neutralni, kakav bi trebao i biti sam članak.

Vidi[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

MeatballWiki

Uputa[uredi VE | uredi]

Članci čija je nepristranost osporena, obilježe se predloškom {{Neutralnost}} ili predloškom {{jednostrano}} uz precizno obrazloženje na stranici za razgovor. To je obvezno za neprijavljene suradnike, ali toga bi se trebali pridržavati i prijavljeni suradnici (administratori mogu obrisati predložak Neutralnost postavljen bez obrazloženja).