Wikipedija:Nepristrano gledište
Izvor: Wikipedija
| Pravila Wikipedije |
|---|
| Temeljno pravilo |
| 1. Službeni jezik Wikipedije |
| Marljiv rad i suradnja |
| 2. Nepristrano gledište 3. Provjerljivost 4. Ostati hladne glave kad se uređivanje zaoštri |
| Dogovor |
| 5. Konsenzus 6. Rješavanje sporova |
| Izbjegavanje sukoba |
| 7. Pretpostavite dobru namjeru 8. Bez osobnih napada 9. Maltretiranje 10. Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali |
Politika Wikipedije glasi da se svi članci trebaju pisati s nepristranoga gledišta (NEGL). Kao što kaže osnivač Wikipedije Jimbo Wales, nepristrano gledište je "apsolutno i neupitno". [1]
Za smjernice o izradi članka u skladu s nepristranim gledištem prevest će se priručnik s ove engleske stranice.
Sadržaj |
[uredi] Uvod
Politika nepristranoga gledišta kaže da se članci moraju pisati bez predrasuda i pošteno predstaviti sva gledišta.
Ova se politika lako može krivo razumjeti. Ona ne podrazumijeva da je moguće napisati članak s jednog jedinog, nepristranog, objektivnog gledišta. Ova politika kaže da moramo pošteno predstaviti sve strane u raspravi, te da naš članak ne smije izjaviti, podrazumijevati ili insinuirati da je neka strana u pravu. Ključno je da Wikipedisti surađuju kako bi članci bili nepristrani. To je jedna od velikih zasluga Wikipedije.
Pisanje nepristranog teksta je umijeće koje zahtijeva vježbu. Suradnici koji su savladali vještinu NEGL-a mogu doprinositi razvitku priručnika o nepristranosti.
[uredi] Temeljni pojam nepristranosti
Mi u Wikipediji koristimo izraze "nepristranost" i "nepristrano gledište" na precizan način koji se razlikuje od općeg shvaćanja:
- Nepristrani članci pošteno opisuju rasprave, a ne zastupaju nijednu stranu u raspravi. S obzirom da sve članke uređuju ljudi, to je teško, jer su ljudi po svojoj naravi pristrani.
[uredi] Prvi opis NEGL-a
Opća enciklopedija je zbirka obrađenog znanja koje se predstavlja s nepristranog gledišta. Koliko god je to moguće, enciklopedijski tekstovi moraju paziti da ne zauzimaju nikakav stav osim stava nepristranog gledišta.
Nepristrano gledište nastoji predstaviti pojmove i činjenice na takav način da se i pristaše i protivnici mogu složiti. Naravno, stopostotno slaganje nije moguće; u svijetu ima ideologa koji neće prihvatiti nikakav opis koji se razlikuje od gledišta koje nameću oni sami. Možemo samo tražiti takvu vrstu pisanja koja je po volji općenito razboritim ljudima koji se eventualno ne slažu oko određenih točaka.
Evo nekih primjera koji oslikavaju ono što želim reći.
1. Enciklopedijski članak ne smije tvrditi da su korporacije leglo kriminala, iako autor vjeruje da je tako. Umjesto toga, članak treba iznijeti činjenicu da to smatraju neki ljudi, navesti njihove razloge, a onda iznijeti i što kaže druga strana.
2. Enciklopedijski članak ne smije tvrditi da je neregulirani kapitalizam najbolji društveni sustav. [...] Umjesto toga, članak treba iznijeti argumente onih koji zastupaju to gledište, kao i argumente ljudi koji se ne slažu s tim gledištem.
Možda je najlakše pisati na enciklopedijski način ako pišete o onome što ljudi vjeruju, a ne o onome što jest. Ako vam to izgleda kao nekakva subjektivnost, kolektivnost ili imperijalizam, pitajte me o tome, jer mislim da griješite. Ono što ljudi vjeruju je pitanje objektivne činjenice, a to možemo vrlo lako iznijeti s nepristranog gledišta.
--Jimbo Wales, osnivač Wikipedije
[uredi] Zašto Wikipedia treba biti nepristrana?
Wikipedia je opća enciklopedija, što znači da iznosi ljudsko znanje na određenoj općoj razini. Ali ljudska se bića ne slažu oko konkretnih slučajeva. U svakoj temi gdje postoje različita gledišta, svako gledište predstavlja različitu predodžbu o onome što je istina, a u mjeri u kojoj je to gledište suprotstavljeno drugim gledištima, njegovi pristaše smatraju da su druga gledišta kriva i da zato nisu znanje. Kad postoji neslaganje oko istine, postoji i neslaganje oko onoga što sačinjava znanje. Wikipedia funkcionira zato što se stvara zajednički; ali, dok surađujemo, kako da riješimo problem beskrajnih "ratova ispravaka" u kojima jedna osoba napiše da vrijedi p, a iduća osoba promijeni tekst tako da vrijedi ne-p?
To se može riješiti tako da prihvatimo, u svrhu rada na Wikipediiji, kako "ljudsko znanje" uključuje sve različite značajne teorije o svim različitim temama. Imamo cilj predstaviti ljudsko znanje u tom smislu. To je svakako dobro utemeljeni smisao riječi "znanje"; u tom smislu, ono što se "zna" neprestano se mijenja kako prolazi vrijeme, a kad koristimo riječ "znati", često je stavljamo pod navodnike. U srednjem smo vijeku "znali" da demoni izazivaju bolesti. Danas "znamo" nešto drugo.
Mogli bismo sažeti ljudsko znanje (u tom smislu) na pristran način, tako da iznesemo niz teorija o temi T, a onda ustvrdimo da istina o temi T glasi "tako i tako". Ali morate uzeti u obzir da je Wikipedija međunarodni projekt suradnje. Među našim autorima i čitateljima može se naći gotovo svako mišljenje o gotovo svakoj temi. Kako bi se izbjegli beskonačni ratovi ispravaka, možemo se dogovoriti da pošteno iznesemo svaki od značajnih pogleda na temu i da ne ustvrdimo ni za jednoga od njih da je jedini ispravan. Tako članak postaje "nepristran" ili "neutralan" u smislu koji ovdje iznosimo. Kad se piše s nepristranog gledišta, predstavljaju se kontroverzna pitanja bez zauzimanja strana; da bi se to učinilo, obično je dovoljno predstaviti sukobljene stavove na način koji je manje-više prihvatljiv njihovim pristašama, kao i pridružiti stavove njihovim pristašama. Umjesto da se ostvaruju, sukobi se u Wikipediji opisuju.
Ovo je ukratko glavni razlog za ovu politiku: Wikipedija je enciklopedija, zbirka ljudskog znanja. Ali s obzirom da je Wikipedija međunarodno pomagalo koje gradi zajednica, ne možemo očekivati da će se suradnici slagati u svim slučajevima, pa čak ni u većini slučajeva, oko onoga što čini znanje u uskom smislu. Prema tome, možemo usvojiti općenitiji smisao "ljudskog znanja" prema kojem razne sukobljene teorije čine ono što zovemo "znanjem". Trebamo se potruditi, i pojedinačno i zajednički, da predstavimo te sukobljene stavove na pošten način, ne zastupajući nijedan od njih, uz ogradu da se stavovi koje zastupa sitna manjina ne smiju predstavljati kao da su gledišta važne manjine, a ponekad se uopće ne trebaju navoditi.
Postoji još jedan razlog zašto se trebamo obvezati da ćemo slijediti ovu politiku. Kad je čitateljima jasno da ne očekujemo od njih da usvoje neko određeno mišljenje, oni mogu slobodno odlučiti sami, čime se potiče intelektualna neovisnost. Totalitarne vlade i dogmatske ustanove u cijelom svijetu mogle bi biti protiv Wikipedije, ako se uspijemo držati svoje politike nepristranosti: predstavljanje mnogih sukobljenih teorija u širokom rasponu tema pokazuje da mi, stvaratelji Wikipedije, vjerujemo sposobnosti čitatelja da sami donose vlastito mišljenje. Tekstovi koji pošteno predstavljaju više gledišta, ne tražeći od čitatelja da prihvati ijedno od njih, djeluju oslobađajuće. Nepristranost se bori protiv dogmatizma, a gotovo će se svi koji rade na Wikipediji složiti da je to dobro.
[uredi] Što je nepristrano gledište?
Ono što mislimo pod tim izrazom nije samo po sebi razumljivo, pa se lako može krivo shvatiti. Postoje mnoga druga valjana tumačenja riječi "nepristrano" i "neutralno". Pojam "nepristranog pisanja" koji slijedi politika Wikipedije jest "predstavljati sukobljene stavove bez njihova zastupanja". To zahtijeva dodatno objašnjenje, koje slijedi.
Kao prvo i najvažnije, razmislite što znači kad kažemo da nepristrano pisanje predstavlja sukobljene stavove bez njihova zastupanja. Nepristrano pisanje ne predstavlja samo najrašireniji stav, niti ne tvrdi da je samo najraširenijistav točan nakon što je predstavilo sve stavove, niti ne tvrdi da je nekakav "srednji stav" među različitim stavovima ispravan. Predstavljanje svih gledišta kaže manje-više da p-ovci vjeruju u p, dok q-ovci vjeruju u q, i da rasprava trenutačno stoji na tome. U idealnom slučaju, predstavljanje svih gledišta daje i široku pozadinu o tome tko vjeruje u p, a tko u q, i zašto, te koje je gledište raširenije (pazeći da raširenost ne izjednači s točnošću). Detaljni bi članci također mogli predstavljati kako p-ovci i q-ovci gledaju jedni na druge, čime se svakoj strani omogućuje da iznese svoje najbolje argumente protiv one druge, ali se brižno suzdržava od izjave o tome tko je pobijedio u raspravi.
Ovdje treba objasniti jednu stvar. Rekli smo da nepristrano gledište, za razliku od onoga što bi se moglo pomisliti, nije neko konkretno gledište koje je "nepristrano" ili "umjereno" u odnosu na druge stavove. Ovo je posebno shvaćanje onoga što znači "nepristrano gledište". U Wikipediji prevladava stav da nepristrano gledište nije uopće nikakvo gledište, nego, prema našem shvaćanju, kad čovjek piše nepristrano, vrlo je pažljiv da ne napiše (ili podrazumijeva, natukne, navede čitatelja da vjeruje) da je ijedno gledište ispravno.
Recimo još nešto. Nepristrano pisanje može se objasniti i kao predstavljanje rasprava, njihovo opisivanje, umjesto da se sudjeluje u njima. Nepristrano se pisanje može zamisliti kao hladan, pošten, analitički opis rasprave. Naravno, može se posumnjati da je to uopće moguće a da se nekako ne podrazumijeva ili daje na znanje da je samo jedan stav ispravan. Ipak, iskusni sveučilišni profesori, polemički pisci i govornici znaju vidjeti predrasude, kako svoje tako i tuđe, pa će obično prepoznati raspravu koja je naklonjena samo jednoj strani. Ako se odluče na to i budu kreativni, obično mogu ukloniti predrasude.
Važna ograda: Članci koji uspoređuju stavove ne moraju manjinskim stavovima posvetiti jednako mnogo teksta niti jednako detaljan tekst kao raširenijim stavovima. Ne smijemo pokušavati predstaviti neku raspravu kao da stav koji zastupa samo vrlo malen dio ljudi zaslužuje jednaku pažnju kao stav većine. To bi moglo dovesti do krivog gledanja na narav rasprave. Ako želimo pošteno predstaviti neku raspravu, trebamo predstaviti suprostavljene stavove razmjerno njihovoj zastupljenosti među stručnjacima u tom području ili među zainteresiranim stranama. Ipak, ništa od toga ne znači da stavovi manjine ne mogu dobiti onoliko pažnje koliko im možemo dati na stranicama koje su izričito posvećene tim stavovima. Wikipedija nije prostorno ograničena. Ipak, čak i na tim stranicama, gdje se neki stav možda iznosi vrlo detaljno, svejedno se brinemo da taj stav nije predstavljen kao istina.
- Jimbo Wales, osnivač Wikipedije, u rujnu 2003. napisao je ovo:
-
-
- Ako neko gledište zastupa većina, sigurno se ono lako može poduprijeti ukazivanjem na općeprihvaćene tekstove;
- Ako neko gledište zastupa značajna manjina, sigurno je lako imenovati istaknute pristaše;
- Ako neko gledište zastupa iznimno mala (ili vrlo ograničena) manjina, ono ne spada u Wikipediju (osim možda u nekom dodatnom članku) bez obzira je li istinito i bez obzira možete li ga dokazati ili ne.
-
Predrasude mogu biti i nesvjesne. Na primjer, početnici u nekom području često ne shvaćaju da je nešto što zvuči kao da je samo po sebi razumljivo zapravo naklonjeno određenom gledištu. (Zato nam ponekad treba stručnjak kako bi članak postao posve nepristran.) Ima i drugih primjera: pisac članka može nenamjerno promicati "zemljopisnu" pristranost, tako što opisuje raspravu onako kako se ona vodi u jednoj zemlji, ne znajući da se drugdje ta rasprava vodi drukčije.
Politika nepristranog gledišta ne želi skrivati različita gledišta, nego pokazati raznolikost gledišta. U slučaju neslaganja, ističu se jake i slabe strane svakog gledišta, ne stajući ni na čiju stranu. Nepristrano gledište nije politika "razdvojenih ali ravnopravnih". Činjenice su nepristrane same po sebi, ali puko gomilanje činjenica ne može biti nepristrano gledište. Ako se u članku prikažu samo povoljne činjenice vezane uz neko gledište, to i dalje nije nepristran članak.
[uredi] Ključni sastojak: temeljito istraživanje
Mnogi sukobi različitih gledišta bili bi znatno olakšani kad bi se dobro istražila tema. Činjenice same po sebi nisu gledišta. Dakle, može se lako izbjeći stav koji bi promicao neko gledište ako se nađe pouzdan izvor za neku činjenicu i ako se navede izvor. To je lak način da se opiše određena strana u raspravi a da se ne zastupa njezino gledište. Pritom je glavno da se potrudite i nađete najbolji i najpouzdaniji izvor. Knjižnice imaju dobre knjige i novinske članke, a možete potražiti i najpouzdanije izvore na internetu. Malo temeljnog posla može vam poslije uštedjeti mnogo vremena na opravdavanju onoga što ste napisali.
Još treba imati na umu samo jednu važnu stvar: iako činjenice same po sebi ne predstavljaju neko gledište, gomilanje činjenica samo na jednoj strani rasprave , koliko god dobro citiranih, znači da postoji problem s gledištem. Zato se trudite da budete nepristrani. Nađite činjenice koje nisu samo s jedne ili druge strane rasprave, te navedite izvor.
[uredi] Jednostavan izričaj
Politiku nepristranosti ponekad izražavamo i ovako: zastupajte činjenice, kao i činjenice o mišljenjima — ali ne zastupajte sama mišljenja. Postoji razlika između činjenica i vrijednosnih sudova ili mišljenja. Kad kažemo "činjenica", hoćemo reći "informacija koja nije sporna". Neka anketa je dovela do nekog objavljenog rezultata — to je činjenica. Mars je planet — to je činjenica. Sokrat je bio filozof — to je činjenica. Nitko neće ozbiljno dovesti u pitanje takve stvari. Dakle, možemo slobodno zastupati što više takvih činjenica.
S druge strane, kad kažemo "vrijednosni sud" ili "mišljenje", hoćemo reći "informacija koja je u određenoj mjeri sporna". Uvijek će postojati granični slučajevi gdje nismo sigurni trebamo li ozbiljno shvatiti neki spor, ali ima mnogo tvrdnja koje vrlo jasno izražavaju vrijednosni sud ili mišljenje. Krađa je nešto loše — to je mišljenje. Beatlesi su najveći bend u povijesti — to je mišljenje. Sjedinjene Države su pogriješile kad su bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki — to je mišljenje. Bog postoji... ovo je druga vrsta problema. Postoji li Bog jest pitanje vezano uz činjenicu, a ne vrijednosni sud. Ipak, kako je ta činjenica neprovjerljiva, barem za sada, pitanje Božjeg postojanja obično se izražava u smislu mišljenja i vrijednosnih sudova. Kad se kao činjenica izjavi "postojanje Boga je mišljenje", naizgled se posvećuje pažnja tom pitanju, ali zapravo ta izjava podrazumijeva da se ne raspravlja ni o kakvoj činjenici (postmodernizam ili jaki agnosticizam), ili da je ta činjenica relativno nevažna (sekularna predrasuda).
Wikipedija je posvećena iznošenju činjenica i ničega drugoga. Kad želimo iznijeti neko mišljenje, pretvaramo ga u činjenicu tako da nekome pripišemo to mišljenje. Dakle, umjesto da kažemo "Beatlesi su najveći bend u povijesti", možemo reći "većina Amerikanaca smatra da su Beatlesi najveći bend u povijesti", a to je činjenica koja se može dokazati rezultatima anketa, ili "mnoge pjesme Beatlesa imaju mjesto u Billboardovoj ljestvici sto najpopularnijih pjesama", što je činjenica. U prvom slučaju zastupamo neko mišljenje, dok u drugom i trećem slučaju pretvaramo to mišljenje u činjenicu tako što ga nekome pripisujemo. Važno je imati na umu da se ovo pripisivanje bitno razlikuje od izraza "neki ljudi smatraju...", koji se rado koristi u političkim raspravama. Ovdje se mišljenje može pripisati samo nekoj prepoznatljivoj i subjektivno odredivoj skupini ili, još bolje, nekom imenu.
Osim toga, kad se predstavlja neko mišljenje, važno je imati na umu da postoje neslaganja oko načina kako najbolje izraziti mišljenja. Ponekad je potrebno staviti ograde na opis nekog mišljenja ili predstaviti više načina da se kaže ista stvar, i to kako bi se dobilo rješenje koje pošteno predstavlja sve glavne poglede na stvar. (Teološke i filozofske rasprave posebno je teško oblikovati bez predrasuda. To pokazuje i ova stranica, s obzirom da je u prethodnoj verziji kao primjer mišljenja navela tvrdnju "Bog postoji".)
No kad govorimo o politici nepristranosti na Wikipediji, nije dovoljno samo reći da moramo iznositi činjenice a ne mišljenja. Kada iznosimo činjenicu o nekom mišljenju, važno je uz to iznijeti činjenice o sukobljenim mišljenjima, i to tako da ne podrazumijevamo kako je samo jedno od mišljenja ispravno. Također je općenito važno iznijeti činjenice o razlozima iza gledišta, te jasno navesti tko stoji iza tih gledišta. (Često je najbolje navesti istaknutog predstavnika nekog gledišta.)
 |
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika. Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
[uredi] Poštenje i srdačnost
Ako želimo pošteno opisivati rasprave, moramo predstavljati sukobljene poglede uvijek dobronamjerno i srdačno. Mnogi članci završe kao pristrani komentari iako predstavljaju oba gledišta.
[uredi] Vanjske poveznice
- AssumeGoodFaith i
- NeutralPointOfView, oba na MeatballWiki.
- Blinded By Science: How ‘Balanced’ Coverage Lets the Scientific Fringe Hijack Reality - Chris Mooney, Columbia Journalism Review. Upozorenje Wikipedijancima kako pokušaji stvaranja uravnoteženih vijesti mogu dovesti do pristranih, netočnih i zastranjujućih izvješća.
[uredi] Napomena
Članci čija je nepristranost osporena, obilježe se predloškom {{NPOV}} uz precizno obrazloženje na stranici za razgovor. To je obvezno za neprijavljene suradnike, ali toga bi se trebali pridržavati i prijavljeni suradnici (administratori mogu obrisati predložak NPOV postavljen bez obrazloženja).
