Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prečac:
WP:NOT
Green check.png Ova stranica navodi smjernicu Wikipedije na hrvatskom jeziku. Svi bi ju suradnici trebali poštivati.


Smjernice Wikipedije
Međusobna suradnja
1. Wikibonton
2. Molimo budite dobri
prema novim suradnicima
Rad na člancima
3. Navođenje izvora
4. Što ne spada u Wikipediju
5. Kriteriji
6. Životopisi živih osoba
7. Vlasništvo nad člancima
8. Uporaba slika
9. Vanjske poveznice
10. Zanemarite sva pravila


Što Wikipedija nije

Wikipedija nije papirnata enciklopedija

Wikipedija nije papirnata enciklopedija. To znači da praktički ne postoji granica o broju tema i članaka koje se mogu pokriti pripadajućim točnim navodima i podatcima.

Ipak, suradnici koji koriste modemski priključak s pripadajućim internetskim preglednicima mogu imati probleme sa stranicama duljim od 32 kilobajta. Tada se predlaže podjela članka na manje posebnih dijelova (novih članaka), koji će znatno smanjiti ukupnu veličinu članka na razumljivu razinu. Papirnate enciklopedije su, radi svojih razumljivih ograničenja, prisiljene na posjedovanje vrlo sažetih i jezgrovitih članaka, dok Wikipedija kao internetska enciklopedija može puno bolje i opširnije objasniti neku pojavu, događaj ili slične teme.

Gore navedeno ne znači da je radi ograničenja nekih preglednika potrebno preusmjeravati članke na nove članke gotovo identičnoga sadržaja, već se za to rabi dio u člancima koji je najčešće pri dnu: Vidi i, Vidi također ili Povezani članci.

Wikipedija nije rječnik

Wikipedija nije rječnik ili priručnik za korištenje žargona ili ostalih izraza. Wikipedijini članci nikako nisu:

1. Definicije iz rječnika: Budući da Wikipedija nije rječnik, nemojte stvarati članke radi pukoga opisivanja pojedinoga izraza, riječi, fraze... Svaki malo bolji članak trebao bi početi jednom dobrom i razumljivom definicijom (ako u tekstu stoji samo definicija, razmislite o postavljanju dodatnih provjerenih informacija koje bi članak učinile pravim enciklopedijskim člankom).

2. Popisi definicija: Postoje doduše razdvojbe koje su na specifičan način popisi, no oni imaju svoju svrhu u smislu razdvajanja pojedinih pojmova (za primjer pogledajte: Rijeka).

3. Vodič za korištenje nečega ili vodič kroz jezike i sleng: Wikipedija se nikako ne bavi objašnjavanjem kako se neke riječi, sleng ili bilo što upotrebljava u svakodnevnome životu. Wikipedija isto tako ne uči kako se npr. čisti dimnjak ili popravlja automobil. Postoje iznimke kada se u Wikipedijinom članku osjeti potreba za objašnjenjem u kojem se kontekstu pojedina riječ uzela (nije isto crveni (u smislu komunisti) i crvena kao boja).

Wikipedija ima sestrinski projekt koji se bavi isključivo riječima, frazama i slengom: Wječnik.

Wikipedija nije mjesto objavljivanja originalnih ideja

Wikipedija nije mjesto za objavljivanje originalnih ideja ili vlastitih pokusa niti mjesto za objavljivanje informacija koje nitko prije nije objavio. Molimo Vas da ne koristite Wikipediju u sljedeće svrhe:

1. Izvorna istraživanja. npr. pokušaj pronalaženja ideja i odgovora na pitanja, odgovora na definicije, smišljanja novih riječi... Ako ste napravili istraživanje o nekoj temi, onda je prije Wikipedije pošaljite na neku službenu internetsku stranicu gdje ju mogu provjeriti stručnjaci o toj temi. Tek nakon provjere možete poslati Wikipediji povratnu infromaciju koja će zatim razmotriti vjerodostojnost informacije i, ovisno o vlastitoj procjeni, odlučiti je li tekst moguće postaviti na Wikipediju.

2. Izvorni izumi. Ako izmislite riječ poput riječi letiprah, suzdržite se od njenoga korištenja na Wikipediji zbog možebitne nerazumljivosti. Zapamtite: Wikipedija ne služi kao mjesto objavljivanja izvornih izuma!

3. Osobne eseje ili blogove: Nemojte koristiti Wikipediju kao mjesto izražavanja vlastitoga mišljenja. Wikipedija služi kao mjesto gdje se cijeni jedino kvalitetna i vjerodostojna predaja znanja, a ne izražavanje subjektivnoga mišljenja (rasprava se nikada ne vodi u samim člancima, već je to dopušteno samo u stranicama za razgovor). Ako uistinu želite podijeliti mišljenje s drugima, onda stvorite i uređujte svoj blog ili vlastitu internetsku stranicu!

4. Izražavanje misli o tekućim događajima: Wikipedija nije mjesto izražavanja misli na račun tekućih događaja. Premda neki aktualni događaji mogu poslužiti kao izvrstan motiv za detaljne i duge (najčešće i subjektivne) rasprave, poput rasprava o Domovinskom ratu, Wikipedija nikako nije medij za to. Baš naprotiv, Wikipedija bi trebala biti mjesto na kojemu će svatko pisati neutralne članke koji ne će tijekom događaja postati bespredmetni.

5. Forum: Wikipedija se ne bi trebala, štoviše, ne smije se rabiti kao mjesto okupljanja različitih suradnika čija je jedina svrha razgovor s drugim suradnicima. Za to postoje forumi izvan Wikipedije kojih ima vrlo mnogo. Ako, pak, želite razgovarati o sadržaju članka, koristite pripadajuće stranice za razgovor ili Kafić.

6. Objavljivanje novosti: Wikipedija ne bi trebala poslužiti kao medij koji daje svježe novosti. Zapamtite da Wikipedija nije izvor neprovjerenih vijesti i/ili tračeva! U ovom trenutku (15:43, 3. studenog 2006. (CET)), na Wikipediji se novosti prikazuju na glavnoj stranici u obliku Novosti. U Novosti, prema dogovoru iz samih početaka Wikipedije na hrvatskome jeziku, idu samo provjerene novosti koje se tiču hrvatskih tema.

Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje

Pod ovim se podrazumijeva da Wikipedija nije:

1. Propaganda ili zastupanje bilo kakve vrste. Naravno, podrazumijeva se da članak može objektivno progovoriti o takvim temama, no sve što premašuje neutralan stil pisanja odmah se predlaže za brisanje sve dok se propagandni materijal ne odstrani. Za zastupanje i promicanje vlastitih ideja, ciljeva, interesa, preporučujemo otvaranje nekog bloga ili vlastite internetske stranice.

2. Promoviranje samoga sebe na bilo koji način. Naravno, ako se u tekstu članka spomene osoba ili sam autor spominje sebe, to ne mora biti samopropagiranje, sve dok to ne premaši neutralan stil pisanja, jer je i takav članak u vidu nekoga neutralnoga suradnika samo običan članak za koji se primjenjuju ista pravila. Zapamtite, Wikipedija ne smije biti autobiografija!

3. Reklamiranje: Članci o bilo kojoj tvrtci ili poduzeću prihvatljivi su sve dok ne prelaze neutralan stil pisanja koji ne nameće ostalim suradnicima viziju jednog suradnika koji želi utjecati na druge suradnike reklamiranjem. Također, svaki podatak o pojedinoj tvrtci mora biti provjeren, baš kao i u svakom drugom članku. Vanjske su poveznice prihvatljive osim u slučaju kada izravno reklamiraju neku tvrtku.

Wikipedija nije mjesto prikupljanja datoteka u obliku poveznica, slika, videa i zvukova

Wikipedija nije mjesto na kojemu se prikupljaju datoteke u obliku poveznica, slika, videa i zvukova. Vidite i autorska prava. Wikipedijini članci nisu:

1. Skladišta internetskih poveznica i internetskih direktorija. Nema ništa loše u dodavanju vanjske poveznice na neki kvalitetan članak odgovarajuće teme, no prevelika količina takvih poveznica odvlači od Wikipedijine primarne uloge. U člancima kod kojih se podrazumijeva da izvan Wikipedije imaju mnogo obožavateljskih stranica (tipa West Bromwich Albion), nije loše staviti poveznicu na najveći fansite, no ako se pretjeruje i stavlja tri ili više poveznice na obožavateljske stranice, onda valja brisati one manje važne ili ostaviti samo jednu.

2. Skladišta unutarnjih poveznica osim razdvojbi, gdje se podrazumijeva nabrojavanje relevantnih tema pod istim ili sličnim naslovom.

3. Skladišta djela u javnom dobru ili pod drugim licencijama kao čitave knjige, izvorni povijesni dokumenti, pisma, zakoni i pisana djela srodna već navedenima. Takvim tekstovima mjesto je u Wikizvoru. Iako se možda može zaključiti suprotno iz već napisanoga, nema ničega lošega u dodavanju podataka iz još neke internetske enciklopedije tipa Encyclopedia Britannica.

4. Skladišta fotografija, zvukova i videa bez teksta u članku. Ako, pak, želite doprinositi na način da postavljate datoteke, pravo mjesto za to je Zajednički poslužitelj, slobodna riznica datoteka koju može koristiti apsolutno svatko.

5. Skladišta riječi pjesama, bez ikakvoga dodatnoga teksta koji bi objasnio povijest, uzroke i slične podatke koji bi dali Wikipedijin članak. Svaki se takav doprinos briše s Wikipedije i, ovisno o kvaliteti članka i neutralnosti, šalje u WikIzvor.

Wikipedija nije blog niti društvena internetska stranica (fansite)

Wikipedija nije prostor napravljen samo za Vas. Ne smijete održavati vlastiti blog ili internetsku stranicu na samoj Wikipediji. Dakle, Wikipedija nije:

1. Osobna internetska stranica: Wikipedisti imaju vlastitu suradničku stranicu koja im služi isključivo za teme vezane za projekt Wikipedije. Ako vam je želja uređivati blog ili vlastitu internetsku stranicu, molimo da se poslužite pružateljem takvih usluga na Internetu. Smisao suradničkih stranica je suradnja, ali nikako društveni rad i iznošenje doživljaja iz života.

2. Skladište nekorištenih datoteka: Molimo Vas da na Wikipediju postavljate isključivo datoteke koje imate u planu koristiti na Wikipediji; ako postavite datoteku koja se ne rabi, bit će izbrisana. Ako imate želju za postavljanjem datoteke koja nije kompatibilna za postavljanje u članke ili u sestrinske projekte, otiđite na Zajednički poslužitelj.

3. Pružatelj usluga za čavrljanje i upoznavanje: Wikipedija nije ispravno mjesto za javno izražavanje želje za seksom ili upoznavanjem. Sadržaj suradničkih stranica ili stranica za razgovor koji nudi takav ili eksplicitni sadržaj nije prihvatljiv i provodi se politika brisanja takvih sadržaja radi ograđivanja Wikipedije od bilo kakvog možebitnog nepoštovanja zakona.

Wikipedija nije direktorij

Wikipedija nije direktorij svega što postoji ili je postojalo. Wikipedijini članci nisu:

1. Popisi podataka nevezanih za Wikipediju: Wikipedija nije popis podataka koji nemaju veze s Wikipedijom kao što su poslovice, aforizmi, izreke... živućih, mrtvih ili izmišljenih likova. Ako, pak, želite surađivati u projektu u kojemu se baš cijene ovakvi tekstovi, otiđite na Wikicitat. Nema, ipak, ničega lošega u navođenju pojedinih citata unutar članka.

2. Popisi telefonskih brojeva ili otkrivanje određenih pojedinosti koje pojedinac ima pravo zadržati za sebe: Wikipedijin članak ne smije imati podatke u tekstu koji narušavaju privatnost pojedinca. Wikipedija dopušta isključivo pisanje o onome provjerenome, kao što su poznata djela, životopis itd. Manje poznate osobe ili manje poznate skupine nekoga ili nečega mogu se spomenuti unutar velikoga članka (Vidi: Hrvatski demo sastavi).

3. Direktoriji niti baza podataka: Wikipedija ne smije sadržavati podatke o npr. dnevnom rasporedu emitiranja programa radijske postaje, niti navođenje tuđih telefonskih brojeva, ili najčešće adrese elektronske pošte. Nadalje, stranice za razgovor služe isključivo za razgovor, nikako za tračanje ili iznošenje niti pokušaj iznošenja neistinitih i/ili neprovjerenih informacija o nekomu/nečemu. Zapamtite, Wikipedija nikako nije internetska inačica žutih listova!

Wikipedija nije zbirka informacija

Wikipedija nije puka zbirka informacija, makar se u nekom članku nalazili 100 % točni, provjereni i vjerodostojni podatci. Iako se često raspravlja o tome jesu li neki pojmovi ili vrste pojmova zaslužili da se nađu u enciklopediji, trenutačna Wikipedijina pravila govore da članci jednostavno nisu i ne smiju biti:

1. Skup često postavljanih pitanja: Wikipedijin članak ne smije sadržavati učestalo postavljana pitanja. Umjesto toga, u članku bi se trebale nalaziti neutralne informacije primjerene sadržaju članka.

2. Vodiči kroz putovanja: Wikipedija ne smije biti vodič kroz putovanja. Članak o Zagrebu će naravno uključiti informacije o Trgu bana Jelačića, no ne će spominjati telefonski broj najboljega apartmana ili lokaciju najboljega kafića. Ako netko želi surađivati na ovakav način može otići na Wikipedijin sestrinski projekt Wikivoyage, koji se zasada piše isključivo na najvećim jezicima svijeta. Postoje velike poteškoće u prijenosu teksta s Wikivoyagea u Wikipediju zbog već objašnjenih razloga.

3. Spomenici: Wikipedijin članak ne smije biti spomenik ili priznanje nekom prijatelju, rođaku, ili bilo kojoj osobi, živoj ili mrtvoj, stvarnoj ili izmišljenoj.

4. Priručnici s uputstvima: Dok Wikipedija piše o ljudima, mjestima, medicini... to je u redu, sve dok članak ne postane davanje informacija u svrhu npr. liječenja u članku o medicinskom pojmu ili bolesti. Osim medicinskih savjeta, Wikipedija ne smije sadržavati podatke o načinu rješavanja problema prilikom čitanja knjiga, prolaska video-igrica, recepata... Ako, pak, netko želi surađivati na ovakav način, za njega je pravi projekt Wikiknjige, gdje je dopušteno pisanje ovakvih stvari, štoviše, poželjno je.

5. Vodiči za korištenje Interneta: U Wikipedijinom članku dopušteno je isključivo spominjanje prirode i izgleda pojedine internetske stranice i to u enciklopedijskom stilu, nudeći informacije o broju zaposlenika, uspjesima tvrtke itd., nikako o tračevima unutar tvrtke. Zapamtite da je na Wikipediji najvažnije ostati hladne glave i imati neutralan pogled na sve!

6. Knjige ili zapisani tekstovi: Ovakvi doprinosi šalju se u Wikiknjige.

Wikipedija nije kristalna kugla

Wikipedija nije kolekcija neprovjerenih i neutemeljenih spekulacija. Svi članci u Wikipediji koji govore o nečemu što se još nije dogodilo moraju biti vjerodostojni i provjereni, te kvalitete ekvivalentne članku koji se već dogodio. Primjereno je da takvi članci također imaju vlastitu stranicu za razgovor da se i o sadržaju takvih članaka može raspravljati. Prilikom pisanja članaka o igricama, video-konzolama, filmovima itd. mora se voditi posebna briga da ne postanu reklama. Neprimjereno je da suradnik koji uređuje članak iznosi vlastita mišljenja, jer se tada narušava neutralno gledište. Posebice:

1. Događaji koje samo jedna osoba (suradnik) planira da će se dogoditi nisu dobrodošli u Wikipediju, a vrlo rijetko će se prihvatiti i u članku s izvrsno dokumentiranim obrazloženjem da će se dogoditi. Ako, pak, nije siguran konačan tijek događaja koji se tek treba dogoditi, poželjno je da se ne iznose mišljenja. Primjer dobro dokumentiranoga obrazloženja o budućem događaju je SP u nogometu 2010. Loš primjer je, pak, SP u nogometu godine 2034., o kojemu još nitko ne zna ništa. Sažeto rečeno, klonite se iznošenja vlastitoga mišljenja u člancima, koliko god da to mišljenje bilo neutralno. Na taj se način izbjegavaju i mogući sukobi među suradnicima.

2. Unaprijed sastavljen popis osoba ili stvari što ga je napisao jedan suradnik bez potkrepljujućih tvrdnji i dokaza nije dobrodošao u Wikipediju. Npr., ako suradnik A piše o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj za godinu 2024. i sastavlja popis kandidata za to mjesto, on se oslanja na vlastite predodžbe i intuiciju, što Wikipedija strogo zabranjuje. Također, članci o brojevima koji su teoretski mogući jer, koliko znamo, nema broja iza kojega ne slijedi još beskonačno mnogo brojeva, nisu poželjni osim ako imaju dobru i kvalitetnu znanstvenu pozadinu. Loš primjer takvoga broja je septokvintomilijun, kojega uglavnom stvara suradnikova mašta jer se takav broj neće naći u nekoj znanstvenoj ili matematičkoj temi izvan Wikipedije. Dobar primjer je googol, ogroman broj, ali sa širom primjenom. Niti stvaranje popisa kemijskih elemenata nije dobro ako sadrži elemente za koji neki suradnik misli da će biti pronađeni. Zapamtite, samo provjerene i vjerodostojne informacije idu u Wikipediju, makar se neki događaji i ne dogodili, ali imaju dobro dokumentirani i općeprihvaćeni temelj.

3. Članci koji predstavljaju puke spekulacije ili kronologiju budućih događaja neprimjereni su za Wikipediju. Ipak, dopušteni su i potrebni članci koji govore umjetničkim djelima, esejima ili vjerodostojnim istraživanjima koja uključuju elemente predviđanja. Dobar primjer je članak o Zvjezdanim stazama, jer je riječ o umjetničkoj fikciji, dok Wikipedija ne prihvaća članke kao što bi bio članak Oružja koja će biti korištena u III. svjetskom ratu.

Wikipedija ima sestrinski projekt koji se bavi "kristalnom kuglom", ali samo na engleskom jeziku: Wikicities Future.

Wikipedija nije cenzurirana

Bilo koji suradnik koji radi na Wikipediji, prijavljen pod nadimkom ili anoniman, ima pravo mijenjati sadržaj Wikipedijinoga članka, tako da Wikipedija ne može jamčiti valjanost i/ili dobar ukus članka. Najbolji lijek protiv zloporabe Wikipedije promatranje je nedavnih promjena i vraćanje sadržaja na dobru i vjerodostojnu inačicu, naravno pod uvjetom da se neki vandalizam dogodio. Najčešće se vandaliziraju članci iz društvene, religijske ili športske kategorije. Neki članci mogu sadržavati upitan sadržaj čijem bi se tekstu, slikama ili poveznicama mogao prigovoriti nedostatak dobrog ukusa, no ako je riječ o relevantnom kontekstu (kao što bi bio slučaj u članku o pornografiji), takav sadržaj može biti prihvatljiv za Wikipediju, pod uvjetom da ne krši Wikipedijina pravila ili državne zakone.

Što Wikipedijina zajednica nije

Smjernice iznad odnose se na članke u Wikipediji. Smjernice koje slijede odnose se na Wikipedijine rasprave.

Wikipedija nije bojište

Wikipedija nije bojište, tj. mjesto na kojem se iznose osobne svađe ili unose konflikti koji potječu izvan granica Wikipedije. Poticanje ili samo svađanje unutar Wikipedije ide izravno protiv Wikipedijinih smjernica.

Od svakog se suradnika očekuje da surađuje s drugim suradnicima, mirno, staloženo, u duhu suradnje. Nemojte vrijeđati, sputavati ili prijetiti drugim suradnicima. Mnogo je mudrije inteligentno i pristojno započeti raspravu. Ako neki suradnik odbija pričati na pristojan način, tj. vrijeđa vas, sputava, straši ili slično, to nije povod da i vi počnete tako raspravljati. Imate dva izbora: nastaviti raspravu na pristojan način (barem pokušati), ili ignorirati suradnika i/ili čitavu raspravu.

Ako se vrijeđanje nastavi, obratite se administratorima.

Preporučljivo je da ne mijenjate članke samo da dokažete da imate pravo u sukobu. Iako ste možda u pravu, druga strana se s time ne slaže i počinje sveopća pomutnja. Wikimedijina Zaklada strogo zabranjuje da radite protiv Wikipedije. Ako vidite da neki suradnik namjerno radi protiv Wikipedije na barem jedan od dva već opisana načina, obratite se administratorima ili izravno pošaljite e-poruku zakladi Wikimedija.

Učestalo i/ili namjerno izazivanje sukoba ili doprinosa protiv Wikipedije povlači kaznu.

Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)

Wikipedija je slobodna i otvorena, ali ograničava i slobodu i otvorenost u slučaju kada ove privilegije ometaju kreiranje internetske enciklopedije. Sukladno tomu, Wikipedija nije neregulirana riznica slobodnoga govora. Činjenica da je Wikipedija otvorena i da njom praktički upravljaju sami suradnici, ne znači da se njome istražuju mogućnosti anarhičnih zajednica. Zapamtite: Wikipedija nije anarhija (bezvlašće)! Zaklada Wikimedija odlučuje o daljnjem napretku Wikipedije i svih njezinih projekata. Za enciklopediju koja eksperimentira s anarhijom, otiđite na stranicu imena Anarchopedia.

Wikipedija nije demokracija

Wikipedija nije eksperiment s demokracijom ili bilo kojim drugim političkim projektom/sustavom. Primarni je način rada razgovor kojim se dolazi do konsenzusa, ne glasovanje. Ipak, u vrlo rijetkim slučajevima Wikipedija je ipak primorana koristiti glasovanje (biranje administratora ili izabranih članaka).

Za eksperiment s enciklopedijom gdje je primaran sustav demokracija, posjetite Wikipedijinu sestrinsku stranicu WikiDemocracy, koja se piše najviše na engleskom jeziku.

Wikipedija nije birokracija

Wikipedija nije simulacija sudnice u kojoj sami možemo donositi pravila i promatrati što se događa. Pravila imaju za cilj olakšati rad na wikipediji, ne otežati, nisu sama sebi svrha.

Svaki svoj prijedlog možete javno iznijeti pred zajednicu (u kafiću). Određeni prijedlog, ideja ili kandidatura, ne može biti proglašen nevaljanim samo ako je došlo do proceduralne pogrješke prilikom njihova predstavljanja. Poštujte duh Wikipedije, a ne samo slovo pravila. Kako je već rečeno gore, preferirani način rješavanja nesporazuma je postizanje konsenzusa kroz razgovor, a ne samo primjenjivanje strogih pravila, koja naravno ipak ostaju vrijediti za slučajeve dugotrajnijih i težih sukoba.

  • Ako nije moguće ostvariti konsenzus, administratori donose odluke primjenjujući pravila koja vrijede za partikularni slučaj
  • Ako odgovarajućih pravila nema, administratori donose odluke imajući u vidu duh Wikipedije prikazan temeljnim smjernicama

Kada se pitate što učiniti

Kada se pitate što bi trebalo, a što ne bi trebalo biti u člancima, zapitajte se bi li običan čitač papirnate enciklopedije našao taj podatak koji ste vi upravo pročitali na Wikipediji u toj istoj papirnatoj enciklopediji. Ako mislite da su neka od svih gore navedenih pravila prekršena, razmislite o poduzimanju idućih akcija:

  • Mijenjanje sadržaja članka (opcija: uredi)
  • Premještanje stranice (opcija: premjesti)
  • Predlaganje članaka za brisanje ako smatrate da je sadržaj članka eksplicitno uvredljiv, da sadrži samo grafit ili neprimjereni sadržaj, i pod uvjetom da nije bilo prijašnjih dobrih promjena na članku; nakon što provjerite stare izmjene, te uvidite da je postojala dobra inačica dotičnoga članka, uz pomoć opcije uredi vratite sadržaj članka na prihvatljivo stanje.

Što vaša suradnička stranica nije

Mnoge smjernice nabrojane su i opisane tako da se mogu primjenjivati na bilo kojem članku koji se nalazi na Wikipediji. Tome je podložna i svačija suradnička stranica koja, zapamtite, nije vaša. Ona je samo još jedan dio Wikipedije koji služi za lakšu orijentaciju i suradnju s drugim suradnicima, a nikako za samopromoviranje ili kršenje bilo kojega od već navedenih pravila Wikipedije.

Vidi i

Napomena

Članci ili dijelovi članaka koji imaju tekstove koji možda ne spadaju u Wikipediju, mogu se obilježiti predloškom {{Reklama}} ili {{Rad obožavatelja}}.