Razgovor:Fluoresceinska angiografija

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Fluoresceinska angiografija.
Rad na člancima
Pismohrane:


Fluoresceinska angiografija ili fluorescentna angiografija je tehnika ispitivanja krvotoka mrežnice, uporabom metode bojenja. Uključuje injekciju fluorescina u sistemski krvotok, zatim angiogram s obaveznim bilježenjem fluorescencije emitirane nakon osvjetljavanja mrežnice sa plavim svjetlom valova 490nm. Fluorescentska boja se pojavljuje u pacijentovom urinu nakon 12-24h, uzrokujući zelenožutu boju urina.

1) Oprema : - Exciter filter: dopušta jedino plavoj svjetlosti da osvjetli mrežnicu. Ovisi o određenom filteru valne duljine koja će doprijeti do mrežnice će biti između 465-490nm. - Propusni filter: dopušta samo žutozelenom svjetlu (od fluorescencije) da dopre do kamere. Oba filtera blokiraju sva druga svjetla, osim ona u određenoj valnoj duljini. Propusni filter dopušta samo svjetlo valne duljine od 525nm - Kamera očne pozadine: sadrži crnu i bijelu boju ili pozitiv film. Digitalne kamere povezane s kompjuterima dominiraju današnjim tržištem.

2) Metoda: Osnovne boje crna i bijela te filtrirane slike (bez crvene boje) imaju prioritet. Crno-bijele slike su oslobođene crvene boje (kroz zeleni filter) da povećaju kontrast i često daju bolji prikaz očne pozadine nego obojene slike. Injicira se bolus fluorescina (2-5cc) u venu ruke ili šake (6 sekundi). Učine se serije crno-bijelih ili digitalnih fotografija mrežnice prije i nakon što fluorescin uđe u krvotok mrežnice (otprilike 10 sekundi nakon injekcije). Fotografije se naprave prosječno svake sekunde kroz 20 sekundi, a zatim manje učestalo. Odgođena fotografija se napravi 5-10 minuta, a neki liječnici je učine i nakon 15 minuta. Filter se postavi na kameru tako da je samo fluorescentno žutozeleno svjetlo (530nm) zabilježeno. Kamera može zabilježiti signale od pseudofluorescencije ili autofluorescencije. Kod pseudofluorescencije zabilježeno je nefluorescentno svijetlo. To se događa kada plavo svijetlo reflektirano od mrežnice prođe kroz filter. Općenito, to je problem kod starijih filtera zato se preporučuje godišnja zamjena takvih filtera. Kod autofluorescencije fluorescencija iz oka se javlja bez injekcije fluorescina. To se može vidjeti kod bolesti vidnog živca, kod kalcifikata i kod moždanih oboljenja. Crno-bijele fotografije daju bolji kontrast nego fotografije u boji koje nisu nužne budući da je samo jedna boja odašiljana kroz filter.

3) Normalno punjenje krvotoka - Vremena su prosječna

0 sekundi – injekcija fluorescina 9,5 sekundi – stražnje cilijarne arterije 10 sekundi - prearterijalna faza 10-12 sekundi – faza arterije mrežnice 13 sekundi – faza kapilarnog prijenosa 14-15 sekundi – arterijsko-venska faza 16-17 sekundi – venska faza 18-20 sekundi – kasna venska faza 5min - kasna pojava fluorescina u vidu mrlja

Fluorescin ulazi u krvotok kroz unutarnju karotidu do oftalmičke arterije. Oftalmička arterija opskrbljuje žilnicu putem kratkih cilijarnih arterija, a mrežnicu putem središnje arterije mrežnice. S obzirom na krvnu opskrbu žilnice i mrežnice, nastaje kratka odgoda između prearterijalne faze i faze punjenja arterija mrežnice.

4) Patološki nalaz Patološke promjene su prepoznate kao hiperfluorescencija ili hipofluorescencija. Uzroci hiperfluorescencije:

     -	curenje (kapilarno curenje, aneurizma, neovaskularizacija)
     -	nakupljanje tekućine (odvajanje mrežnice)
     -	„mrlje“
     -	defekti  prenosa
     -	abnormalne krvne žile

Uzroci hipofluorescencije:

     - očna barijera (krv)
     - defekti punjenja (kapilarni blok)

Fluorescentska angiografija pomaže pri dijagnozi mnogih oftalmoloških bolesti, poput dijabetičke retinopatije, venske okluzije, okluzije arterija mrežnice, kod edema optičkog diska i tumora.

5) Ostale vrste fluorsceinske angiografije

     -	Indocijaninska zelena angiografija