Razgovor:Gemišt

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Gemišt.
Rad na člancima
Pismohrane:

Nazivi: Špricer/Gemišt[uredi kôd]

To treba razraditi jer negdje su to sinonimi, a negdje su to različita pića. Bilo bi dobro špicer prebaciti u poseban članak sa crticom u nazivima da je u nekim područjima to isto piće.

"Špricer" je kod nas[u Hrvatskoj] te u Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj vrlo popularno piće koje tako nazivamo prema austrijskoj varijanti naziva "G'spritzer" dok isto piće u Njemačkoj zovu "Schorle" ("Šorle"). U zemljama njemačkog govornog područja, gdje je ono i nastalo, špricer i gemišt u suštini znače jedno te isto - bijelo vino pomiješano s karboniziranom vodom, odnosno sa mineralnom ili soda vodom.
U Međimurju se, pak, te u nekim drugim dijelovima kajkavskog govornog područja, naziv "gemišt" odnosio na vino pomiješano s mineralnom vodom dok je "špricer" označavao bijelo vino sa soda vodom koja se ispuštala iz za to predviđenih posuda pod pritiskom - danas se takvo posuđe koristi u pripremi koktela.

"škropec"? Kao što mu i samo ime govori, to je (obično decilitar) bijelog vina "poškropljen" vrlo malom količinom mineralne vode - samo u svrhu ublažavanja pića kako bi se donekle smanjila kiselost i postotak alkohola. [1]

Špricer je drugačije piće od gemišta zbog razlike u kemijskom sastavu gazirane mineralne vode i soda vode; prva pojačava kiselost vina dok ga druga ublažava. Potječe iz Njemačke, najviše je korijene uhvatilo u Srbiji. [2] Danas: U međuvremenu je i kvaliteta vina porasla pa mineralna voda nema više funkciju neutraliziranja nepitkih okusa. Sada je samo u funkciji razblaživanja snage alkohola i pojačavanja senzacije svježine. [3] Setenzatsu (razgovor) 16:21, 24. lipnja 2019. (CEST)[odgovori]

Omjeri[uredi kôd]

  • Izvorni gemišt bila je mješavina vina i vode u omjeru 8:2, ali s vremenom je postao nešto blaža varijanta, pa se obično pravi od pola vina i pola vode. U Samoboru postoji posebna verzija ovog pića, a zove se škropec jer se u manju čašu do crte koja označava 1 decilitar toči vino i odozgora se samo malo poškropi mineralnom vodom.[4]
  • 3:2 u korist vina [5]
  • 2:1 u korist vina [6]
  • Gemišt se može napraviti i s više vode, te manje vina. Tada govorimo o "tankom" gemištu. "Žuti" gemišt podrazumijeva tri decilitra vina i jedan decilitar vode, dok je "politolog" piće sastavljeno od iste količine vina i vode. [7]Setenzatsu (razgovor) 16:21, 24. lipnja 2019. (CEST)[odgovori]

Sorte[uredi kôd]

[8]

Pogodne za gemišt
  • Kraljevina
  • Moslavac(šipon, pušipel)
  • Škrlet

Iz vlažnijih godišta bit će vro sličan kraljevini. No, ako je godište bilo toplo i suho, tada će kiseline biti preblage, pa ga u tom slučaju treba izbjegavati.

  • Rajnski rizling

Isključivo kao mlado vino ne starije od godinu dana.

  • Belina
  • Silvanac zeleni

Može poslužiti i kao dobar korektor lošijim vinima te ih prije dodatka vode pomiješati radi lijepše arome.

  • Graševina

Graševine iz Kutjeva i Podunavlja (naročito buteljirane) znaju biti od prezrelog grožđa s puno cvjetnih i prezrelih voćnih aroma, što je u direktnom sukobu s osvježavajućim profilom laganog gemišta. Ako vino dolazi iz sjevernijih dijelova zemlje poput Prigorja, Zagorja ili Međimurja, i uz uvjet da je vino suho, tada je graševina dobar izbor.

  • Žlahtina
  • Rizvanac(muller thurgau)
  • Kujundžuša

Ima niske kiseline, što je ne čini idealnom, nego samo dobrom rezervom.

Nepogodne