Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.
Hajdučka Republika
Mijata Tomića
Himna: Sveti Ante platiti ću ti misu, samo kaži koji naši nisu
Vrsta nacije: Mikrodržava
Lokacija: Blidinje Park prirode, Bosna i Hercegovina
Površina: 3 km²
Nadnevak nastanka: 29. lipnja 2002.
Vodstvo: Predsjednik: Vinko Vukoja Lastvić
Struktura vlasti: Republika
Jezik: hrvatski
Valuta: kubura

Hajdučka Republika Mijata Tomića je samoproglašena mikrodržava u Bosni i Hercegovini.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se između planina Vrana i Čvrsnice, usred parka prirode Blidinja, zapadna Hercegovina.

Osnovnic podatci[uredi VE | uredi]

[[File:Mijat Tomic.jpg|thumb|Mijat Tomić]] Osnivač i jedini vladar ove države je Vinko Vukoja Lastvić, vlasnik motela Hajdučke vrleti, koji je ujedno i glavni grad, sjedište moći i sve vlasti u ovoj mikrodržavi.

Osnovana je na dan Dive Grabovčeve 29. lipnja 2002. godine.

Republika je dobila ime prema slavnom hrvatskom hajduku iz Hercegovine Mijatu Tomiću, koji se skrivao u obližnjim pećinama.

Sjedište ove republike je u motelu Hajdučke vrleti, čiji vlasnik je jedini vladar ove mikrodržave.

Hajdučka Republika obuhvaća ova područja; trokut od crte najvišeg vrha Vran planine do kapelice sv. Ante sve do crte raskrižja Risovac – Kedžara.

Valuta ove republike je kubura . Mjesne mjenjačnice mijenjaju obični novac za valutu kuburu. Valuta u ovoj državi može biti svaki novac koji je pošteno stečen ili koji je ukraden lopovima i skorojevićima (vidi prihvatizacija). Ako se nema novaca, može se prema dogovoru platiti u materijalnim dobrima.[1]

Državna je himna ganga „Sv. Ante platit ću ti misu, samo kaži koji naši nisu“ (to je ujedno i cijeli tekst himne, a nalazi se na novčanici kubure).

Nekad je bilo 73 ministarstva, a danas ih je 80. Pored onih klasičnih, postoje ministarstva za osmijeh, neriješene slučaje, razonodu i zabavu, za zaštitu muškaraca od nasilnih žena, vino, pršut, dokolicu[2], za neženje, umjetne plavuše, nježniji spol, zaštitu od zlostavljanja žena, propale prijevoznike, nejasnoće,[3] provokacije, alkoholiziranje i lake žene.[4][5] Ministri rade svoj posao besplatno i volonterski.

Ova republika ima svog konzula i glasnogovornika.

Dan državnosti je 5. lipnja.[4]

Hajdučka Republika Mijata Tomića ima svoj ustav, zastavu, putovnicu, teritorij i granice. Bitna je čijnenica što je strogo zabranjeno osnivati političke stranke i baviti se politikom, budući da "nije dobro za ljudsko zdravlje".[2] "Državljani to ne trebaju, jer njihov vladar odlučuje za njih".[1] Ustavni poredak štiti elitna hajdučka garda, koja postoji samo na papiru.

Državna je zastava bijele podloge, na kojoj se crvenom bojom u lijevom gornjem kutu nalazi državni grb – šahovnica. U sredini se zastave nalazi plavom bojom označeni lik Mijata Tomića.[4]

Državni se pečat nalazi na stražnjoj strani čepa boce domaće šljivovice, a čuva ga predsjednik.

Vanjski odnosi[uredi VE | uredi]

Odlukom dubrovačkog gradonačelnika, predsjednik je postao počasnim konzulom Dubrovnika na Blidinju. Hajdučka Republika postavila je svoje konzule u Coloradu, Sloveniji i Švicarskoj.[1][potvrditi dodatnim izvorom]

Povijest[uredi VE | uredi]

Osobe koje su osnovale ovu republiku nisu imale ambiciju za ovakvo nešto. Mjesno se gospodarstvo polako oporavlja otkako je rat okončao (zimski turizam).
Problemi su se pojavili kad je vlasnik motela želio riješiti problem spajanja na elektroopskrbnu mrežu. Budući da se ovo područje nalazi na dijelu zemljišta oko kojeg se spore tri općine i koje se godinama nisu nikako usuglasile o granicama i nadležnostima (Posušje, Tomislavgrad i Jablanica)[6], a kad god bi vlasnik motela pitao itkoju od općina da riješe taj problem, odbili su ga, izjavljujući da to nije njihov problem, nego neke od drugih dviju općina. Naposljetku je stvar riješio novcem.

Komičnost situacije nastavila se i dalje, zahvaljujući ljudskoj gluposti, nečijoj zavisti ili "mentalnim higijeničarima": na sami dan kad je proglašena ova mikrodržava, netko je alarmirao SFOR.[1] SFOR je došao oklopnim vozilima ovdje, no kad su vidjeli pravu narav ovog projekta (šaljivo-prosvjednu), otišli su još istog dana.

Republika nema separatističkih niti hegemonističkih ambicija.

Zahvaljujući ovom šaljivo-prosvjednom projektu, motel je postao jednim od najpopularnijih mjesta u zapadnoj Hercegovini.[7][8]

Svake se godine ovdje održava manifestacija Triba slagat i ostat živ; smije sudjelovati svatko osim političara, jer oni su profesionalni lažljivci.[2][9]

Projekt je privukao pozornost hrvatskih, bošnjačkih i srpskih medija, iz Hrvatske, BiH i Srbije (Slobodna Dalmacija - Split, Nezavisne - Banja Luka, Gracija, Svet, Dnevni avaz...), a poslije i turske novinske agencije.

2009. je godine u prometnoj nesreći poginuo vladar ove republike.[10] Nova je "harambašica" postala njegova kćer Marija Vukoja, koja od onda uspješno vodi republiku.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 (srp.) Nezavisne Hajduci na Vranu ljude samo po očima pamte, 12. prosinca 2007., preuzeto 30. lipnja 2008.
  2. 2,0 2,1 2,2 (boš.) Gracija Vladar Hajdučke Republike, preuzeto 30. lipnja 2008.
  3. (hrv.) Franjevački samostan Rama - Šćit Doljanska nostalgija, 30. lipnja 2008-
  4. 4,0 4,1 4,2 (hrv.) Hajdučke vrleti - Blidinje Službene stranice, Ustav, preuzeto 30. lipnja 2008.
  5. Hajdučke vrleti Hajdučka Republika Mijata Tomića, preuzeto 17. ožujka 2013.
  6. (hrv.) Tomislav City Čije je Blidinje: Dok hajduci vladaju, tri općine se spore (poziva se na Dnevni list, preuzeto 30. lipnja 2008.)
  7. (boš.) Dnevni avaz Država bez kriminala, vojske i policije, Jan 29, 2007
  8. [1]
  9. [2] Natjecanje u laganju
  10. [3] Poginuo vladar

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

[4]

[5]

[6]


[7] O hajdučkoj gardi


[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13] [14]

[15][16]

[17]

[18]

[19]

[20]