Razgovor:Međunarodno priznanje Kosova

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Međunarodno priznanje Kosova.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Kosovo je priznato od 69 država, po stanju od 2. kolovoza 2010. godine.

192 su članice UN-a.
69 "za".
5 su najavile priznanje (Haiti, Bangladeš, Pakistan, Egipat i Izrael).
17 izričito "protiv".
Ispravite me ako sam krivo brojao. Nije bilo namjerno.
Najava nije nešto bezveze. Samo priznanje je završna šminka. Sama najava je već priznanje.
Umirovljeni profesor međunarodnog prava Miroslav Šeparović je rekao kada je 2004. (HINA-ina vijest od 10. ožujka 2004.) komentirao tvrdnje 'prijatelja suda' koji su na suđenju Miloševiću zanijekali da je oružani sukob u Hrvatskoj imao 'međunarodni karakter' od uspostave hrvatske neovisnosti 8. listopada 1991. (kada je donesena Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ).
"Hrvatska je od proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. postala država: imala je svoj teritorij, demokratsku vlast i svoje stanovništvo, navodi Šeparović i dodaje kako je 'pokušaj 'prijatelja suda' da umanje krivnju ratnog zločinca Miloševića, proziran i neutemeljen'.
U prosincu 1990. prihvaćen je novi demokratski Ustav, zatim je 19. svibnja 1991. proveden referendum o državnom položaju Republike Hrvatske te 25. lipnja 1991. prihvaćena Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske
Međunarodno priznanje (koje je uslijedilo kasnije) nije neophodan element za postojanje države, da bi država postojala činjenično, de facto".
[1] [2]Ovo je kazao prof. Hrvoje Kačić, profesor prava, sudionik Mirovnih konferencija o bivšoj Jugoslaviji, međunarodni stručnjak za pomorsko pravo, bivši predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove.
Sam čin diplomatskog priznanja isključivo je deklaratorne naravi .
Razlikuje 3 stupnja:
- faktičko priznanje (RH ga je postigla ljeti 1991.)
- političko priznanje kad se postigne položaj faktičkog subjekta međunarodnih odnosa (svoj subjektivitet, pravnički rečeno)
- diplomatsko priznanje, koje je isključivo deklarativnog karaktera u stjecanju subjektiviteta države, dakle postupak nakon faktičkog i političkog priznanja. To je rekla i Badinterova komisija, koja je kad se prvi put oglasila 7. prosinca 1991. bila izričita: "postojanje ili nestajanje neke države činjenično pitanje, te da su učinci priznanja ostalih država isključivo deklaratorne važnosti". Za hrvatski i slovenski slučaj je Kačić kazao da su te dvije države stekle samostalnost 7. rujna 1991.. Naime, međunarodna je zajednica ustanovila da već od 1. rujna 1991. "Hrvatska i Slovenija samostalno odlučuju o svim važnim pitanjima te da nikad, ako se radilo o međunarodnim odnosima u donošenju odluka i zauzimanja stavova, nisu tražile niti naknadnu suglasnost tijela saveznih vlasti u Beogradu.".
Kakobilo, sad je trenutno 74 države priznalo Kosovo (69+5), 17 izričito protiv. Od 192 članice.
Oni koji su bez stava, nisu "protiv". Oni koji su zabrinuti zbog jednostranosti, nisu "protiv". Tko se izjasnio "neutralnim", nije "protiv".
Zanimljivo je pogledati kako se izjasnio europski kontinent. Mogli bismo radi indikativnosti pristupa zapadnog svijeta, pokazati i stav kojeg je pokazala Sjeverna Amerika, Australija, Japan i J. Koreja. Ali ograničimo se na Europu:
za:
Albanija, Francuska, Turska, Uj. Kraljevstvo, Latvija, Njemačka, Estonija, Italija, Danska, Luksemburg, Belgija, Poljska, Švicarska, Austrija, Irska, Švedska, Nizozemska, Island, Slovenija, Finska, Monako, Mađarska, Mađarska, Hrvatska, Bugarska, Lihtenštajn, Norveška, Litva, San Marino, Češka, Malta, Portugal, Crna Gora, Makedonija.
protiv:
Španjolska, Srbija, Rumunjska, Moldavija, Bjelorusija, Rusija, Cipar, Gruzija, Azerbejdžan.
Ili još netko smatra da je Hrvatska republika SFRJ, jer ju još nije priznala 21 država MVPEI (nadnevci priznanja i uspostave diplomatskih odnosa) (stranicama pristupljeno 2. kolovoza 2010.).
Hoćemo li omalovažavati Badinterovu komisiju? Međunarodni sud pravde[3]? Međunarodno ugledne hrvatske profesore međunarodnog prava?
Mora li Kosovo čekati da se Laos i Šri Lanka predomisle?
Mora li Hrvatska još čekati da ju priznaju Niger, Ruanda, Đibuti, Svaziland, Togo i Liberija da ju ne bismo više smatrali republikom SFRJ? Je li nam Beograd glavni grad? Je li nam osobne iskaznice i putovnice izdajedu u Beogradu? Idu li naši zastupnici na sjednice u Beograd? Je li možda Savezna skupština u Beogradu donosi hrvatske zakone ili Hrvatski sabor?
Je li Hrvatska talac Nigera, Ruande, Đibutija, Svazilanda, Toga i Liberije?
Je li Kosovo talac Šri Lanke i Laosa? Kubura (razgovor) 08:01, 2. kolovoza 2010. (CEST)[odgovori]

Madagaskar[uredi kôd]

"Madagaskar povukao priznanje Kosova", je nova naslovna vijest srpskih novina. Priština to nije potvrdila i naziva tu vijesti "srbijanskom propagandom".

Nećemo ugrađivati "svašta" u članak, tako da je najpametnije da još malo sačekamo na izjave trećih. --MateoKatanaCRO (razgovor) 14:36, 8. prosinca 2018. (CET)[odgovori]