Razgovor:Slobodan Milošević

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Slobodan Milošević.
Rad na člancima
Pismohrane:

Otišao sam malo na svjedočenje Mesića protiv Miloševića. OK, nije previše ozbiljno, no- evo malo komedije, za razonodu:

http://www.milosevic-trial.org/trial/2002-10-03S.htm

TAPUŠKOVIĆ:

Časne sudije, ja moram ipak da se vratim na stvari koje zaista imaju važnost za ovaj sud, a to je u Prvom svetskom ratu su veliki broj regimenti su bile sa područja Hrvatske. Je li tačno da je Josip Broz Tito kao član jedne od tih regimenti stigao do Ljiga u Srbiji.

MEJ:

Zaista ne vidim kako to može biti relevantno za sudsko veće, a pogotovo za unakrsno ispitivanje ovog svedoka.

...........................

TAPUŠKOVIĆ:

Upravo zbog tih izgibenija srpski narod se bojao bilo kakvih drugih sukoba i ratova. Zbog toga sam sve ovo pitao, ali u redu. Prestaću tu.

......................... I prije (npr na http://www.milosevic-trial.org/trial/2002-10-02S.htm i http://www.milosevic-trial.org/trial/2002-10-01S.htm ) ........ SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Dobro, ovo što ste izbacili Srbe iz Ustava 90. je bilo dograđivanje Ustava. Razumem. Da li vam je poznato da je Sabor Hrvatske još 14. maja 1887. godine doneo Zakon o upotrebi ćirilice. Da li vam je poznat taj podatak.

MESIĆ:

Nije mi bio poznat taj podatak, ali zahvljujem se optuženom da mi je taj podatak dao i za mene je to značajno.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

A da li je poznato i da je ono što je hrvatski Sabor doneo 1887. ukinuo vaš Sabor, j ukinuo ćirilicu kao zvanično pismo. Je li vam to poznato. Otišli ste 150 godina unazad. Je li tako.

MESIĆ:

Još jedan podatak za mene kao vrlo značajan.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Dobro, gospodine Mesiću, da li se sećate čitavog niza zakona, da ne govorimo o preuzimanju ovih simbola one nacističke države NDH i druge stvari. Na primer u zakonu Akademiji nauka, u članu 1 piše da je pravni sledbenik hrvatske akademije ... od 41 do 45 ....ne predviđa nijedan dinar za školovanje Srba ....jedina izvršna vlast u Evropi koja ima pravo da raspušta izabrane organe. Zakon o obrazovanju govori da je nastava samo na hrvatskom jeziku i tako dalje.

..................


SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Dobro, to je bilo 2 godine posle ovog marta 91, kada kažete da je počela destruktivna politika HDZ-a. Vi govorite o HDZ-u da je na početku bila demokratska, u programu HDZ-a, koji ste, predpostavljam, vi pisali zajedno sa ostalim čelnicima jer ste bili na samom vrhu, kaže da se temelji program između ostalog i na nauci Ante Starčevića. Podsetio bih vas samo šta je Ante Starčević pisao za Srbe. Ante Starčević je Srbe nazivao, ne znam da li će moći da prevedu ovo, ja ne bih umeo, blatni skoti, gnusna robska stvorenja, onako zreo za sekiru, prodane mešine, pseta austrijska ..

MEJ:

Samo trenutak, kada je to pisano?

SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Ante Starčević je na primer napisao 1980., oni temelje svoj program na nauci Ante Starčevića. Narod Hrvatski neće trpeti da ta sužanjska pasmina...

TUŽBA:

To vi kažete, svedok nije rekao tako nešto. Recite nam nešto o tom gospodinu Anti Starčeviću koji je pisao pre 130 godina. Je li vaš program bio temeljen na onome što je on pisao?

SVEDOK:

Prvo, ja nisam pisao program HDZ-a, on je bio usvojen kada sam ja pristupio HDZ-u. Drugo, nauka Ante Starčevića nisu pojedine njegove izjave koje je davao u onom i ovom ili onom slučaju. Radi se o tome da je Ante Starčević koji je otac domovine, zastupao ideju da Hrvatska mora biti samostalna. On se borio za samostalnost Hrvatske ispod Austrije i Mađarske. U suštini on je bio liberal i na bazi hrvatskog državnog prava on je tražio osamostaljenje Hrvatske. Upravo to je dio koji je za mene prihvatljiv, samostalna Republika Hrvatska, taj dio se uzima od Starčevića. Ali tamo je rečeno, što optuženi ne spominje i na antifašističkim tekovinama narodnooslobodilačke borbe, to je optuženi namerno preskočio, na tekovinama antifašističke borbe. Dakle, nije uzeto samo od jednoga, nego sve one koji su pridoneli da se može dobiti jedna pozitivna uloga Hrvatske i njenih građana. Zato je to u toj preambuli programa i navedeno. Ali bilo bi dobro onda da kada idemo u povjest da optuženi kaže i što je pisao uopšte Vuk Stefanović Karađić. Srpski pisac koji je rekao, Srbi svi i svuda, gde je smatrao da su Hrvati ništa drugo nego Srbi katoličke vere, prema tome to treba biti Srbija.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Otišli ste malo predaleko.

MEJ:

Mislim da veću neće biti ni od kakve pomoći razmena ovakvih tvrdnji i zloupotreba ovakvih tvrdnji koje su iznesene na kraju krajeva pre 100-tinu godina.

......................

SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Gospodine Mesiću, vi ste na pres-konferenciju u Beogradu, u Pres centru, decembra 90. godine izjavili da nesporazum u Jugoslaviji ne postoji od dolaska HDZ u Hrvatsku na vlast nego od 1918. godine. Da li se bar toga sećate.

SVEDOK:

Da, vrlo dobro se sjećam. Nije nesporazum nastao dolaskom od HDZ-a na vlast. Nesporazumi su davno nastali prije, ali ako je potrebno ja ću to i objasniti. Austrougarska monarhija se nije mogla održati u onom konceptu, u onom modelu u kome je bila. Austrijski car Franjo Josip nije razumio što se događa na prostoru te velike carevine. Franc Ferdinand smatrao je da bi na prostoru bivše carevine trebalo storiti personalnu uniju, što ja sad kolokvijalno kažem. Ono što je bilo sa komonveltom da se osamostale djelovi austrougarske monarhije i da se stvori personalna unija. To je bila opasnost za velikosrpsku politiku koja je znala ako dođe do osamostaljenja, prestaće ambicije za razbijanje Bosne i Hercegovine, jer je interes bio velikosrpske politike od Garašanina pa dalje da Srbija pređe Drinu. I ukoliko se osamostale narodi i države na prostoru carevine, dakle neće više Srbija imati preko koga širiti svoju granicu preko Drine. I zbog toga "Crna ruka" donosi odluku da se u Sarajevu likvidira Franc Ferdinand. Od tada...

MEJ:

Mislim da smo ovu temu iscrpili, tu godinu 1918.

............ Mir Harven 14:46, 26 May 2005 (CEST)


Šteta što nisam našao pravi izvor, ali ovo je...beyond.

http://www2.serbiancafe.com/cir/diskusije/mesg/15/005990182.html?0

Pretnje me nisu uplašile

Čudni su putevi Gospodnji. Nekadašnji veliki protivnik Slobodana Miloševića, lider stradalnih Srba sa Kosova i Metohije Kosta Bulatović, ovih dana u Hagu je bio svedok odbrane nekadašnjeg predsednika Srbije i SRJ. Uz to, zbog svoje principijelnosti, umalo da „zaglavi” u ševingenu. Bulatović naime, nije hteo da svedoči bez Miloševićevog prisustva, a nije ustuknuo ni pred oštrim pretnjama. Na kraju je istrajao u svom naumu, a Hag mu je odredio uslovnu kaznu.

Kosta Bulatović, poreklom Rovčanin, vratio se u selo Viš kod Danilovgrada, gde u svojoj kući živi od kada je morao da napusti ognjište i metohijsku Dobrušu.

- O svemu mogu da vam pričam, ali ne smem da kažem šta se dešavalo u Hagu - kaže Bulatović dočekujući nas na pragu svog doma, oslonjen na štaku. -U Hag sam otišao na poziv Slobodana Miloševića kao svedok odbrane i rekao sam samo istinu, odnosno ono što znam. Nikakve pretnje me nisu mogle pokolebati. ni one zatvorom, ni one visokom novčanom kaznom, jer ja na informativne razgovore idem kao u kafanu. ...........


MUKE PO MURATU

ZA vreme Bulatovićevog svedočenja desio se zanimljiv događaj. Naime, tužilac Džefri Najs pustio je snimak, doduše bez tona, na kojem se vidi kako Bulatović govori nešto pored lobanje turskog cara Murata, koji je poginuo u Kosovskoj bitki.

-Posle šesto godina vi i dalje emotivno govorite o ovom događaju i Muratu - prokomentarisao je Najs. Milošević je zatražio da se pusti i ton uz snimak gde se čuju Kostine reči ”Pa mi srce u grudima peva, kako Murat na mukama zeva„. Jedva su objasnili da je reč o epskoj pesmi, da bi Milošević na kraju rekao: ”Šta su moje muke prema onim koje je Kosta imao sa Muratom.„

Bwaahhha...Mir Harven 15:01, 26 May 2005 (CEST)

Jest da nije enciklopedijski, ali svaka ti dala, umro sam od smijeha :-))))))))))))))))))) SpeedyGonsales 20:02, 26 May 2005 (CEST)
Pa..i enciklopedisti su ljudi.;^)Mir Harven 20:51, 26 May 2005 (CEST)

Jednoznačni odgovor: ne (o ratu)[uredi kôd]

Našim kolezima sa EN neće mnogo dopasti takav jezik. Možda bi bilo bolje da isključite ovo. --VKokielov 03:49, 21 kolovoz 2005 (CEST)

Nepristrasnost[uredi kôd]

Deo članka po imenu Ratovi za Veliku Srbiju općenito nije enciklopedijski. Treba promijeniti članak da Srbi nisu predstavljeni kao jedini krivci u ratu na ovim prostorima. --Bormalagurski 20:38, 21. siječnja 2006. (CET)[odgovori]

NPOV se ne postavlja bez razloga. Pokušaj napisati bolje, pa ako bude neslaganja s tvojim promjenama, postaviti će se NPOV.

Sombrero


Ode ?[uredi kôd]

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=03&dd=11&nav_id=191255 Mir Harven 13:20, 11. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

http://news.yahoo.com/s/ap/20060311/ap_on_re_eu/milosevic Mir Harven 13:28, 11. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

Si sretan?--83.131.199.98 13:46, 11. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

Boli me ona stvar. Mir Harven 16:40, 11. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

Milošević otišao s ovega svijeta? Ma tko kaže da je on uopće umro, kao i brojni srpski ratni zločinci iz 1990-ih. Svi su nekako "umrli" (na sudu ili na dopustu sa suđenja), "ubijeni"... Kako da ne. Svi tako izmiču pravdi. Kamo sreće da stvarno jesu mrtvi. Kubura 01:01, 13. ožujka 2006. (CET) Dobro kakvi su to komentari? A da se malo uzdržite od govora mržnje...[odgovori]

Milosevic Slobodan[uredi kôd]

Milosevic slobodan nije diplomirani ekonomista kako pise u Wikipediji, vec diplomirani pravnik

Ante Gotovina[uredi kôd]

Više od 30 pritvorenika Haškog tribunala objavilo je u beogradskoj štampi čitulju u kojoj su uputili posljednji pozdrav svom "haškom saborcu", pored toga i ANTE GOTOVINA, javljaju "Večernje novine".

Mudrosnice[uredi kôd]

Evo nekih Miloševićevih izjava:

„Niko ne sme da vas bije”, Srbima na mitingu u Kosovu polju, april 1987.

„Ne čujem dobro, ali biće uhapšeni”, demonstrantima i radnicima Rakovice na mitingu ispred Skupštine Jugoslavije, mart 1988.

„A sad, svi na svoje radne zadatke”, demonstrantima i radnicima Rakovice na mitingu ispred Skupštine Jugoslavije, mart 1988.

„Snage haosa i bezumlja”, odnosi se na opoziciju, poruka pristalicama na mitingu u Nišu 1990.

„Malo morgen”, Vasilu Tupurkovskom, makedonskom predstavniku na sednici Predsedništva SFRJ, 1991.

„Ako ne umemo da radimo, umemo da se bijemo”, u razgovoru sa predstavnicima opština Srbije, april 1991.

„Volim i ja vas”, odgovor pristalicama koje su na kontramitingu u decembru 1996. skandirale: „Slobo, mi te volimo”.

„Poštovani građani, agresija je završena. Mir je nadvladao nasilje. Dragi građani, srećan nam mir”, građanima posle završetka bombardovanja, jun 1999.

„Jasno da oni ne napadaju Srbiju zbog Miloševića, nego napadaju Miloševića zbog Srbije”, izjava pred drugi krug izbora, oktobar 2000.

„Skinuli ste mi sa duše jedan veliki teret odgovornosti. Ja lično, upravo zbog tog velikog olakšanja, imam nameru da se malo odmorim, da provedem više vremena sa svojom porodicom, pre svega sa unukom Markom”, građanima koji nisu glasali za njega, oktobar 2000.

„Savest mi je mirna”, posle poraza na izobrima u intervjuu za žTV Palmu, decembar 2000.

„To je vaš problem”, odgovor sudiji Haškog tribunala na pitanje da li želi da čuje optužnicu, februar 2002.


Toliko o njemu. Mir Harven 01:16, 17. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

ima još!

se sjećate kad je rekao onom invalidu bez nogu "Vi dobro znate da su u laži kratke noge..." ili tak neš...?