Razgovor:Svjetski kup u vaterpolu

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Svjetski kup u vaterpolu.
Rad na člancima
Pismohrane:

Uklonio sam izmjenu koju je danas, 2. kolovoza 2010. u 11:27:52 načinio suradnik Edgar Allan Poe, jer se ista izmjena bazira na jednomu izvoru, koji ma koliko autoritativan bio je ipak samo jedan i to primarni izvor.

Wikipedija, tako i Wikipedija na hrvatskomu jeziku se stvara temeljem više izvora i širih spoznaja od neke razredbe odličja koju je uvela današnja uprava u FINA-i.

SFRJ se raspala i nestala, a medalje koje su osvojili športaši koji su nastupali pod saveznom državnom zastavom pripadaju isključivo njima. Te medalje, gledano po hrvatskom, ali i međunarodnom privatnom pravu pripadaju osobama (pojedincima), a ne državama.

To načelo promiče i Međunarodni olimpijski odbor, koji inače ne objavljuje službene statistike svih vremena, već samo po pojedinim Olimpijskim igrama. Kako će tko zbrojiti te rezultate je dano svakomu na volju.

Države sljednice bivše zajednice država koja se zvala SFRJ su svaka u skladu s vlastitim unutarnjim pravnim poretkom potpisale Sporazum o sukcesijskim pitanjima (vidi: Razgovor:Kronologija raspada SFRJ), taj sporazum je jasno odredio do kada se određena prava mogu rješavati i temeljem kojega pravnog poretka se rješavaju. Stupanjem na snagu toga sporazuma, isti je postao dijelom međunarodnoga javnog i privatnoga prava, te je više pravne snage od bilo kojeg unutarnjega pravnog poretka.

Unutarnje pravo Savezne Republike Jugoslavije, koja se preoblikovala u Državnu Zajednicu Srbija i Crna Gora, ne može imati pravne učinke koji su iznad prethodno navedenoga sporazuma, koji je k tomu i otvoreni sporazum u kojega se mogu uključiti i druge države s područja zajednice država koja se zvala SFRJ.

To što su se Republika Crna Gora i Republika Srbija nešto dogovorile kod stvaranja Državne Zajednice Srbija i Crna Gora, o prijenosu ovlasti te državne zajednice na jednu od država koje će nastati nakon proglašenja neovisnosti druge države u sastavu te državne zajednice, to nije i ne može biti predmet međunarodnoga prava, jer u to vrijeme te države nisu postojale kao subjekti međunarodnoga prava. Naravno na prosudbi je svakoga suda, hoće li smatrati državljane neke države odgovornima za djela koja im se stavlja na teret, ili čak odgovornosti današnjih država za djela koja su njihova javnopravna tijela činila dok su te države bile dio nekoga od subjekta međunarodnoga prava. Tako i SRJ, koja bi se mogla izvlačiti kako nije bila dio međunarodne zajednice, ne može isto činiti jer su neke države i dalje priznavale SFRJ, a SRJ se izdavala pred tom međunarodnom zajednicom kao nasljednica SRJ. Uostalom, do 1. studenoga 2000., kada je SRJ pod tim imenom zauzela mjesto u UN. SFRJ je figurirala kao članica, navodno do tog 1. studenoga 2000.

Svaki će nepristrani promatrač vrlo lagano utvrditi kako se Srbija, i Crna Gora ne mogu sakrivati iza činjenice da nisu bile dio UN do 1. studenoga 2000., jer su morale znati za međunarodno pravo, dok su se unutar svoga unutarnjega prava pretvarale da su SFRJ.

U isto vrijeme, Srbiji, i Crnoj Gori nitko ne može dodijeliti bilo kakav status isključive nasljednice SFRJ, jer je SRJ potpisala Sporazum o sukcesijskim pitanjima, te nije priznata od niti jedne države kao nasljednica SFRJ. Ako i jesu možda nagovorili Mozambik ili Zimbabve, neka to lijepo pokažu, pa da se cijeli svijet obavijesti o dosezima beogradske vanjske politike.

Čovjek može imati neke obveze (dugovanja) u okviru nekoga pravnoga poretka, a da istodobno ne ostvaruje prava (potraživanja) u okviru toga istoga pravnoga poretka.

Toliko. Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 12:20, 2. kolovoza 2010. (CEST)[odgovori]

Izvori[uredi kôd]

Izvori se pronalaze kako bi se dokazalo da nešto jest, a ne da nešto nije. Tvoj jedan primarni izvor, ne znači puno, a mi nismo dužni dokazivati opće znanje i činjenice koje su drugdje dokazane. -- Bugoslav (razgovor) 12:23, 2. kolovoza 2010. (CEST)[odgovori]

Što ti je to opće znanje? A kakav je slučaj sa Sovjetskim Savezom? Zapadna Njemačka? A i opet, gdje su dokazane? Taj sukcesijski sporazum jasno vrijedi, ali ukoliko FINA, kao krovna organizacija, daje te medalje Srbiji, zašto bi sporazum o sukcesiji tu vrijedio? Ipak, FINA je jedina koja te medalje može oduzeti i dodijeliti, neovisno o sukcesiji zemalja bivše SFRJ --Biljezim se sa štovanjem,Poe 12:52, 2. kolovoza 2010. (CEST)[odgovori]
Edgare, za neka znanja nije potrebno ista dokazivati na svakomu članku. Ukoliko su ta znanja dokazana u mnogim drugim člancima. Također, medalje izrađuju organizatori, svako natjecanje ima organizacijski odbor, a medalje se dodjeljuju u ime Igara ili organizatora, a ne u ime krovne organizacije.
FINA ne dodjeljuje medalje, već organizatori. Te medalje pripadaju športaševoj osobi, a drugo je postupak oduzimanja (koji se provodi u središnjoj ustanovi).
Organizatori su ti koji rukovode igrama, kupovima, prvenstvima, a kad njihov posao završi, onda se stvari prepuštaju krovnim organizacijama. Dakle, te krovne organizacije ne mogu dodjeljivati medalje, eventualno mogu odrediti neke kriterije, ali ne dodjeljuju medalje.
Medalje dodijeljene športašima koji su nastupali pod zastavom SSSR ostaju pod tom zastavom, a medalje ujedinjenje Njemačke se mogu iskazivati zbrojeno.
Nadam se kako sam odgovorio na tvoja pitanja.
Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 13:04, 2. kolovoza 2010. (CEST)[odgovori]

Postavimo stvari matematično[uredi kôd]

[1] Ovako nije netočno.
Nitko nije zakinut, svi podatci su točni.
Uostalom, zastave tih država su se vihorile na jarbolima kad su se dodjeljivala odličja.
I koliko mi je poznato, zastave tiju država su bile na jarbolima, nikakvih kasnijih država. Podizale su se zastave od Jugoslavije, SSSR-a, SR Njemačke, Srbije i Crne Gore (SR Jugoslavije)...
[2] Suradnik se poziva na FINA-u. Tko je to u FINA-i samovoljno izokrenuo povijest? Koji je to činovnik odlučio? Koja to birokracija samovoljno izvrće odluke Badinterove komisije? Koji to "veliki vaterpolski znalac/znalci" u FINA-i pribrajaju Srbiji odličja koja su osvajali Hrvati? Tko to ignorira snagu hrvatskog klupskog vaterpola u bivšoj SFRJ i u europskom klupskom vaterpolu? Pogledajte tko je osvojio najviše naslova prvaka bivše SFRJ, tko je osvojio najviše europskih klupskih naslova. I čiji je vaterpolo u bivšoj SFRJ stasao na noge zahvaljujući hrvatskim športskim stručnjacima i igračima koji su došli igrati u tu republiku (daklem, ti su ljudi otišli iz Hrvatske). Kubura (razgovor) 05:27, 6. kolovoza 2010. (CEST)[odgovori]