Razgovor sa suradnikom:Dnik/Arhiv5

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija

Stare poruke: 123456789ABCDEF


Porijeklo Hrvata[uredi kôd]

O tome ima više teorija. Pogledat ću čim uhvatim malo više vremena, bliži se kraj polugodišta i sad smo mi nastavnici najzaposleniji. Pozdrav ;) --Flopy 10:42, 3. prosinac 2007. (CET)


Pogledao sam i članak je vrlo dobar. Podatke o genetskom porijeklu nisam znao, točnije o tome sam gledao na televiziji u odličnoj seriji Genetsko porijeklo Hrvata. Možda bi jedino trebalo malo opširnije napisati o porijeklu imena Hrvat, ja sam recimo na studiju učio da ime Hrvat gotovo sigurno nije slavenskog porijekla nego kako si i napisao iransko-sarmatskog. Iranska teorija o porijeklu Hrvata (da su došli iz Irana ili današnjeg Afganistana, a u Afganistanu je postojala ili možda i danas postoji pokrajina Hrvatistan) našla je brojne poklonike, ali osim nedvojbenih iranskih elemenata u hrvatskoj etnogenezi nije pružila nikakve druge čvrste dokaze. To mnogi povjesničari (Golsdtein primjerice) tumače tako da su Slaveni tijekom seobe u azijskim stepama došli u doticaj sa svojim sarmatskim i iranskim susjedima koji su bili na kulturno višem nivou i od kojih su preuzeli neke da to tako nazovem "stvari". Postoji i gotska teorija o porijeklu Hrvata, pristaše te teorije pozivaju se na Tomu Arhiđakona i Ljetopis popa Dukljanina koji slavensko stanovništvo jadranskog zaleđa, dakle Hrvate nazivaju Gotima. O tome je cijelu knjigu napisao Ivan Mužić. Naravno da se to ne može uzeti kao točno, ta dva izvora nastala su u 12. odnosno 13. stoljeću i budući da primjerice Toma kad nekoliko stoljeća kasnije piše o doseljenju Hrvata on o tome ne zna ništa pa se morao domišljati, a znao je iz kasnoantičkih izvora da su u 5. i 6. stoljeću na naše prostore došli odnosno njima prohujali Goti pa je tako Hrvate jednostavno nazvao Gotima. Najočitija, s najviše dokaza (od jezika pa nadalje) jest ona teorija da su Hrvati jedno od slavenskih plemena koji su svoje ime nametnuli svim drugim slavenskim plemenima koja su se doselila na području rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Nešto sam čitao da bi Hrvati mogli biti i Avari koji su se "utopili" u slavenskoj većini, ali su tom novom "narodu" (o narodu u današnjem smislu u srednjem vijeku naravno ne možemo govoriti) dali svoje neslavensko ime slično kao što su se germanski Franci asimilirali u romanskoj većini, ali su narodu i državi dali svoje ime (Francuzi, Francuska). Kako bilo da bilo, ima još nekih marginalnijih teorija, koje mislim nije vrijedno spominjati. No, ime Hrvat nije slavenskog porijekla, ali sami Hrvati jesi li Slaveni ili što već tu mogu pomoći antropološka i genetska istraživanja, iako je danas naravno nemoguće odrediti koje su "nacionalnosti" bili oni Protohrvati koji su u 7. stoljeću došli na tlo današnje Hrvatske jer smo se tijekom stoljeća miješali sa svim mogućim narodima s kojima smo došli u doticaj. Naš jezik je slavenski i to je najjači dokaz da su u formiranju Hrvata kao nacija većinom sudjelovala slavenska plemena, iako u hrvatskoj etnogenezi neosporno ima i neslavenskih elemenata zbog čega su i nastale te brojne teorije na više ili manje klimavim nogama. Evo, baš sam se raspisao, ali ne zato da tebe podučavam (o tome tebe ne treba podučavati jer to i sam koliko vidim odlično znaš, a sigurno si i stariji od mene pa bi to bilo i nedolično) nego sam ti jednostavno iz glave napisao što ja o tome znam odnosno što sam o tome učio i pročitao dosada literature. Inače, već neko vrijeme pratim što pišeš i to je zbilja vrlo dobro, dao sam ti, zasluženo, nagradu za trud. Lijep pozdrav :-) --Flopy 09:03, 5. prosinac 2007. (CET)


Inače, vrlo dobar pregled tih teorija kao i najnovije rasprave o tome donosi Ivo Goldstein u knjizi Hrvatski rani srednji vijek. Pozdrav --Flopy 10:17, 5. prosinac 2007. (CET)


Slažem se savime što si rekao, a glede pohvala zaslužio si. Na wikipediji si dulje od mene, ali ja sam te tek nedavno primijetio. Mene te teme o kojima pišeš zanimaju. Pozdrav. --Flopy 10:24, 5. prosinac 2007. (CET)


Posuditi se može, kupiti vrlo teško (znam iz iskustva) zbog vrlo ograničene naklade. Da, sve za wiki, tako sam i ja mislio još do ljeta, ali sad mi većinu energije "pojedu" moji učenici. Pozdrav i samo naprijed. ;) --Flopy 10:30, 5. prosinac 2007. (CET)


Vidiš toga se nisam sjetio, ja sam takve naslove tražio u knjižarama koje ih nemaju, a može se evo nabaviti ih izravno od izdavača. Ti si kako veliš "informirani amater", ali zato vrlo dobro informiran. Pozdrav;) --Flopy 08:40, 6. prosinac 2007. (CET)


Daj mi molim te malo pojasni kako se čita ta genetska tablica, to mi je vrlo zanimiljivo, ali nije mi jasno zašto su svi narodi osim Hrvata i vodoravno i okomito, primjerice Hrvati 79%, ali okomito i Mađari 79%. Što to znači? Ja se u te tablice očito slabo razumijem;) --Flopy 08:50, 6. prosinac 2007. (CET)


Hvala na ovako iscrpnom odgovoru! Svako dobro :)--Flopy 15:02, 6. prosinac 2007. (CET)

Porijeklo Hrvata[uredi kôd]

Bok! Evo sam uhvatila malo vremena i pročitala sam ovaj članak. Iskreno, iako si dobro primijetio da mi je povijest stručno područje, moram priznati da o ovom problemu i ne znam baš najviše. Naime, teorije o porijeklu Hrvata više se proučavaju i zasnivaju na lingvističkoj bazi, a u novije vrijeme sve više i na osnovi genetskih proučavanja. Povijesna znanost je tu uskraćena, s obzirom da ne obilujemo izvorima koji govore o tom problemu, a i onda kad ih imamo, kao što je Porfirogenetov spis De administrando imperio, postoji sumnja u njihovu vjerodostojnost (smatra se da su dva od tri njegova poglavlja koja govore o Hrvatima naknadno ubačena i da su nastala u kasnijem vremenu). Članak je obuhvatio u osnovnim crtama sve važnije aspekte ovog problema i stoga mislim da je dobro napravljen. Možda bi se mogao još osvrnuti na to što govore drugi povijesni izvori, kao Ljetopis popa Dukljanina ili Historia Salonitana Tome Arhiđakona, iako ih ni sami znanstvenici ne vrednuju baš previše. Jedino ti mogu preporučiti još literature - Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskog naroda i meni posebno zanimljiva Nada Klaić: Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku.

Eto, toliko od mene, malo sam se raspričala, al to je profesionalna deformacija. Pozdrav i hvala ti na savjetima koji mi za početak stvarno trebaju, posebno oko uvjeta korištenja i postavljanja slika, pa ako mi možeš malo više reći o tome ili bolje objasniti bila bi ti zahvalna. Lenči 10:00, 10. prosinac 2007. (CET)

Kobasice[uredi kôd]

Hehe, nema što španjolska kobasica radit među našim :-)) --Roberta F. 12:40, 10. prosinac 2007. (CET)

Zahvala[uredi kôd]

Daniele, nasmijah se sličici na nagradi, gotovo smo iste u "rane" jutarnje sate :-)). Puno ti hvala i lijep pozdrav --Roberta F. 19:56, 10. prosinac 2007. (CET)

je li baš potrebno mijenjati potpise na svakoj stranici gdje si se potpisao? time zatrpavaš nedavne promjene, a poslužio bi i redirect s tvoje prijašnje suradničke stranice na sadašnju uz napomenu. West Brom 4ever 00:18, 12. prosinac 2007. (CET)
nije bit u tome kako mijenjanje potpisa izgleda na nedavnim promjenama (bar meni) nego se radi o nepotrebnom opterećenju servera. West Brom 4ever 00:31, 12. prosinac 2007. (CET)

Postavljena slika[uredi kôd]

Nakon izvjesne stanke postavio sam sliku (znak Mladeži HDZ). Hvala na pomoći. Zrinski.

Hvala[uredi kôd]

Dnik, zahvaljujem na čestitki :-)) --Roberta F. 01:19, 12. prosinac 2007. (CET)

Hvala ti za priznanje. Trudit ću se biti još bolji. Kamarad Walter 16:22, 13. prosinac 2007. (CET)

:) :)[uredi kôd]

hvala:)Branka France 09:29, 13. prosinac 2007. (CET)

Dalibor B.[uredi kôd]

Admini kojima treba gumbić si naprave, nema strke hehe, --Dalibor Bosits © 14:30, 14. prosinac 2007. (CET)

Predlošci[uredi kôd]

Hvala lijepo na savjetu i pomoći. Proučiti ću. Dosada mi nije još sasvim jasno kako se zapravo ispravno koriste podstranice, transkluzije i rekurzije. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Phantom25 (razgovordoprinosi ).

efektivnost[uredi kôd]

od tebe se da puno nauciti, steta sto si rijetko ovdije--Made in creative 14:01, 15. prosinac 2007. (CET)

Slike[uredi kôd]

Nema problema, ja to usput Izbornik u uploadu ima taj predložak, ali ga je moguće previdjeti. Podstranice uploada nalaze se u MediaWiki imenskom prostoru, a njega mogu uređivati samo admini, ali ako još nešto ne bude u redu, samo viči. Hvala na ispravci --MayaSimFan 22:43, 15. prosinac 2007. (CET)

Zato početnici mogu pitati a trudili smo se upute učiniti što jasnijima, a postupak što jednostavnijim. Ja preferiram en nazive za licence, ali kod nas ima dosta miješanja. Nisam prije imala puno posla s {{Snimak ekrana-Wikipedija}} pa mi je ovo promaklo. Pratim sve MediaWiki stranice koje sam napravila, a povremeno ih i profiltriram u nedavnima, vjerojatno ću vidjeti tvoje komentare. Pozdrav --MayaSimFan 23:43, 15. prosinac 2007. (CET)
Definitivno treba dorada. Za nekoliko dana, ako sve bude po planu, sredit ću neke stranice vezane za slike. Nekako sam odustala od pisanja novih članaka. Do kraja 3. mjeseca treba pregledati još puuuno slika, nema vremena za gubljenje --MayaSimFan 23:53, 15. prosinac 2007. (CET)
3 pitanja su bila zato što smo većinu toga uspjeli riješiti preko stranica za razgovor ili IRC-a --MayaSimFan 23:56, 15. prosinac 2007. (CET)
Bota sam većinom odglumila tamo gdje sam mogla. Ostalo je još oko 250 nekategoriziranih (čitaj neoznačenih) slika, tu ima onih starijih od 100 godina koje su JD, dok je većina ipak za brisanje, ali postupno. Zatim treba prijeći na označene slike gdje ima dosta onih bez predloška {{infoslika}}, s krivom dozvolom ili slika koje su već na commonsima pod nekim drugim imenom. Taj posao bot nažalost ne može odraditi --MayaSimFan 00:00, 16. prosinac 2007. (CET)

Nepotpisani[uredi kôd]

Hvala za naputak. Sa' znan šta mi je činit za ubuduće. Kubura 08:23, 17. prosinac 2007. (CET)

Bo'je je za nike pridloške da su zakjučani. Tia san to davno pridložit nek se učini. Kako nan reste wikica, tako je sve izloženija pacijentskim napadima.
Zbog tega, jednostavnije je napisat komentar administratoru, i onda njemu ispravit ili pripravit, nego da netko ubere da je napravjena šćeta, a onda admin mora i ispravit šćetu i trošit vrime sa kažnjavanjem vandala (uz poruku objašnjenja) i nakon svega zašćitit pridložak. Kubura 08:28, 17. prosinac 2007. (CET)

što se tiče...[uredi kôd]

...Mozile, ne smijem je instalirat jer sva ona dugmeta: Prijavi se, U redu, Odustani, Ok etc. ne šljakaju kad kad ga rabim. Hvala ti što nastojiš pomoći, al stvar prepuštam Božjoj volji. Kad proradi, proradi. Pozdrav iz Istočne Slavonije.  Soljanac  16:31, 17. prosinac 2007. (CET)

zamisli, sad piše ta slova. čšćđ... Kad hoće, hoće. Moram priznat da dugo nisam ni probo.

za sliku[uredi kôd]

ej hvala ti na objasnjenju. ja sam stavio sebe za autora one slike [1] jer jer sam ju skinuo sa Google Eartha... Ne znam sad je li se to smatra pod mojim autorstvo, pa bi te samo zamolio da mi objasnis?:) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Uyduur (razgovordoprinosi ).

[2] Ima 20 poruka. Ide to polako ;-) SpeedyGonsales 14:40, 18. prosinac 2007. (CET)

Dođi na irc, brže je. SpeedyGonsales 18:28, 18. prosinac 2007. (CET)

Zahvala[uredi kôd]

Hvala na dopuni članka i na međuuikiju. Napisan je iz glave, pa sam kasnije mislio potražiti na en.uiki di bi ga mogo nać. Al tis to učinio mjesto mene, pa ti hvala. Pozdrav dniče!  Soljanac  13:37, 20. prosinac 2007. (CET)

Mala diskusija o P. conventi[uredi kôd]

Pacta conventa, zašto su sada neki djelovi izbačeni?--Dalibor Bosits © 12:10, 21. prosinac 2007. (CET)

Dnik, ono što je po tebi sporno nemožeš samo tako uklanjati, postoji stranica za razgovor. Totalne da kažem budalaštine je uredu ukloniti, ali kažem, za osjetljivi dio prvo stranica za razgovor. Ovako se upada u one stvari koje nam nisu drage i nećemo ih spominjati. --Dalibor Bosits © 12:24, 21. prosinac 2007. (CET)

Nemoj ništa vraćat, ostavi. Dobro je. Samo kažem, naletit ćeš jednom i ne bu ti ugodno, pa ti zato govorim, ali ovo je ok. Idi sad prevodit one poruke .--Dalibor Bosits © 12:36, 21. prosinac 2007. (CET)

Dnik! Nitko ti ne prijeti, o čem ti pričaš, ako želiš objašnjenje dođi na irc. Molim te ne radi takve istupe s takvim krivim procjenama. Očito nisi shvatio namjeru moje poruke gore, zato irc.--Dalibor Bosits © 12:51, 21. prosinac 2007. (CET)

Hmm, ja ne bih bila zadovoljna tim objašnjenjem . Naveo si njihov odgovor i dopuštenje, ali nigdje ne piše što si ih pitao i ne vidi se na što su to oni pristali. Dakle, trebao bi biti uključen i tvoj upit. Ako si tražio dozvolu samo za korištenje na Wikipediji, to ne prolazi za postavljanje na commonse. Točna dozvola (točna do zadnje decimale kod cc-a i gfdl-a ) trebala bi biti navedena ili u upitu ili u odgovoru. Pri svakom takvom upitu autoru treba objasniti da se gotovo pa odriče svih prava na svoje djelo. Također, trebala bi biti navedena i web stranica na kojoj se može vidjeti slika s okolnim tekstom.

Što se tiče toga tko može dati dopuštenje za korištenje slike, imali smo zeznutu situaciju s Pokemonima, za wiki standarde dosta davno. Dozvolu za korištenje slike trebao bi dati autor zato što je djelo njegovo i on zadržava autorska prava nad djelom (tu opet ima iznimaka, prilično čestih, kao što je rad za neku izdavačku ili producentsku kuću, ovoga ili onoga, kad vlasnik autorskog prava postaje i onaj za koga autor radi). Naravno, ne bavim se detaljnim proučavanjem zakona o autorskim pravima pa ne mora značiti da je ovaj odgovor u cijelosti točan.

Većina tih informacija već se nalazi na podstranici za postavljanje slika za koje je suradnik dobio dopuštenje za korištenje.

Ni kod citiranja maila na hr.wiki nije potrebno objaviti mail adresu nego je dovoljno upit i odgovor poslati nekom od administratora koji onda taj mail može proslijediti ostalim administratorima.

Ako sam nešto ispustila, javi. Malo mi je kasno Pozdrav --MayaSimFan 01:33, 23. prosinac 2007. (CET)

zahvala[uredi kôd]

A što da napišem osim jedno veliko hvala!

--Luna X 17:21, 23. prosinac 2007. (CET)

Tomislav[uredi kôd]

Hoću, ali tek nakon Božića. Sada nekoliko dana neću svraćati na wikipediju. Božić je ipak obiteljski blagdan. I tebi čestit i blagoslovljen Božić i sve najbolje u novoj 2008. godini! --Flopy 07:58, 24. prosinac 2007. (CET)

Hvala. Ja znam stvarati međuwikipoveznice, no, ako je više od 10 jezika, to zna biti meni vrlo naporno :).--Vatrena ptica 16:09, 24. prosinac 2007. (CET)

Hvala.;)Uostalom, htjela sam ti reći da mi je, kad pišem članak, dosadno staviti 20 međuwikipoveznica u članak. Još jednom, hvala na pomoći. :)--Vatrena ptica 16:55, 24. prosinac 2007. (CET)

Baskijski i hrvatski, itd.[uredi kôd]

Javljam se u vezi Vaših cijenjenih dilema oko možebitne (špecialne ?) veze baskijskog i hrvatskog - to i nije tako osobito jer je (bar stručnjacima) iz predpovijesti opće poznato da pri širenju Indoeuropljana nisu nestali (niti izjedeni) svi raniji prastanovnici, nego su bar neki mozaično preostali - asimilirani u miješanim enklavama s dijelom očuvanog ranijeg rječnika: od tih su Baski (i Etruski) bili najveći i najbolje poznati zbog EU-unije, a izvan nje kod nas je taj 'paleobalkanski i paleomediteranski' element manje istražen, iako nazočan.

Da Vam olakšam odluku, ja sam isti ' Wikislav' koji sam ljetos dobronamjerno ubacio taj odlomak (Baskijski i hrvatski) i dolje pripadnu literaturu, pa da se dalje ne dvoumite - sada sam ga osobno izbrisao ('nije za guske sijeno'), jer ste mu nadodali vrlo provokativni naslov 'Teorije o povezanosti baskijskog i hrvatskog' bez veze sa sadržajem: znate li vi u hr.wiki uopće što znači 'teorija'? (uzrečica 'nema teorije' je balkanski primitivizam). Inače tomu sličan wiki-tekst, ter ine ovakve, opširnije i jače dokumentirane stručne članke koje su recenzirali specijalisti, možete pod GNU-licencom od jesenos naći u novoj, paralelnoj Hrvatskoj Wiki-enciklopediji (WikiCro)(treba izaći iz Wikipedije - zbog konkurencije ne ide link odavde): ova je i nastala zbog sličnih ranijih gluposti u hr.wikipediji.

Inače za posthumnu monografiju Yoshamya-e (1224 str.) o kvarnerskim čakavcima nema pomoći, jer je još ljetos i drugo izdanje razgrabljeno (ali imaju u Sveučilišnoj knjižnici oba: prvo 2004. i dugo širje 2005). To što žalite zbog neusporedbe Baska i kajkavaca - brzo bu izpravleno jer već 2008. izlazi slična poredbena knjižurina o kajkavcima srednje Hrvatske (od Zgb. do Petrinje: preko tisuću str.- gdi sam koautor). Ako trebate ine dodatne objasnidbe, možete me kao suradnika još i sad naći na spomenutom WikiCro i još u sh.wikipedia.com - jer oni nisu tako umišljeni i zlonamjerni na pop-liniji antielitizma, kao ovi u hr.wiki - s kojom sam zato prekinuo.

Sa štovanjem, Dr.sc. ' Wikislav', 26. 12. 2007. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.0.55 (razgovordoprinosi)

Teorija po meni nema neki loš prizvuk, ali može sadržavati određenu ogradu. Ja taj dio nisam htio izbaciti. --dnik 18:39, 26. prosinac 2007. (CET)

Tomislav[uredi kôd]

Koliko sam ja upoznata podatak da je vladao do 928.g. nije siguran ali se onda zadnji put spominje u vezi sa crkvenim saborom u Splitu. Nekad se uzima kao kraj njegova vladanja između 928.g. i 930.g. Nadam se da sam bar malo pomogla, sretni blagdani! Lenči 09:11, 28. prosinac 2007. (CET)

Prvo, sve najbolje u novoj 2008. Konačno sam pogledao članak. Komentar: naveo si sve izvore koji spominju Tomislava i to je dobro, ali opet s druge strane nekako mi se sve to čini kao puko nabrajanje, a ne kao članak. Nekako bi to trebalo malo preformulirati da bude enciklopedijski članak možda tipa: O Tomislavu je malo što sigurno poznato pa onda navesti izvore i zatim ih pokušati u rečenicu ili dvije kritički ocijeniti. Goldstein to u svojoj knjizi čini. Dio rečenice da se o Tomislavu malo zna za razliku od drugih hrvatskih vladara toga doba nije točan, ni o drugima se gotovo ništa sigurnoga ne zna. Primjerice o Tomislavovom nasljedniku Trpimiru II. zna se još manje: nije točno poznato ni u kakvoj je rodbinskom odnosu s Tomislavom, da li njegov sin, nećak ili pak možda brat. Za njega se zna samo da je Hrvatska i za njegove vladavine zadržala istu moć i to je sve. Prvi vladar o kojemu se zna nešto više jest Stjepan Držislav. Zašto Toma Arhiđakon Držislava zove prvim hrvatskim kraljem, a ne Tomislava? Najvjerojatnije zato jer za Držislava imamo zabilježeno da mu je bizantski car poslao kraljevske znakove kojima se okrunio dok se za Tomislava ne zna pouzdano je li se uopće okrunio, da li je to bilo baš 925. (to je tradicionalna godina, ali sigurna nije), papa ga istinabog naziva kraljem i to je veliki argument za tvrdnju da je on bio kralj budući da su pape u ono doba davali kraljevske naslove. Držislav je prvi vladar za kojega je poznato da se okrunio kraljevskom krunom, za Tomislava se to ne zna. Nemam pojma koji je povjesničar prvi ustvrdio da je Tomislav vladao do 928. To se dogodilo negdje krajem 19. stoljeća. Ta se godina uzima zato jer se Tomislav u izvorima poslije 928. više ne spominje, nije mi poznato ovo što kaže Lenči da se kraj njegova vladanja uzima između 928. i 930. To je malo prekasno, morala bi navesti na kojega se autora poziva.

Na kraju: mogao bih ovo učiniti i ja, ali kad mi se nekako ne da svojom strukom baviti se i na wikipediji. Bavim se njome već dosta i na wikipediji i u stvarnom životu. Iako su školski praznici svejedno baš i nemam previše vremena. Pozdrav:-) --Flopy 10:57, 2. siječanj 2008. (CET)

Ma zadovoljan sam ja, u redu je:-) Točno je da se o Tomislavu nažalost malo zna, ali on svejedno zauzima posebno mjesto u hrvatskoj povijesti jer je bio prvi hrvatski kralj. Pozdrav. --Flopy 07:29, 3. siječanj 2008. (CET)

Dalibore,[uredi kôd]

hvala za nagradu i sređivanje;-) Branka France 13:34, 2. siječanj 2008. (CET)

Hm, Daniele, sorry....:(Branka France 18:44, 2. siječanj 2008. (CET)

Stare poruke: 123456789ABCDEF