Razgovor sa suradnikom:Slovolyub

Wikipedijin uvodni tečaj

Tečaj

Naslovna stranica Uređivanje članaka Oblikovanje članaka Wikipoveznice Sestrinski projekti Slike Tablice Stranice za razgovor Ne zaboravite Prijavljivanje Imenski prostori Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.

---

Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

• Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
• Wikiusvajanje − pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji
• Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
• Slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

---

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:

• postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
• spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr

---

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić ili na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).

---

Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.

---

If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli! --MaGa 18:52, 21. studenog 2010. (CET)

Međuwiki poveznice

Molim da Međuwiki poveznice stavljate nakon što članak bude postavljen, da se nepotrebno ne radi vraćanje vaših izmjena.--MaGa 18:52, 21. studenog 2010. (CET)

Privyt

Privyt, Slovolyube!
Zoran Milanović is a Croat (father Stipe, grandfather Ante...) [1]. Kubura (razgovor) 08:51, 16. studenog 2011. (CET)

Pozdrav! Thanks a lot for helping me! But Serbian forums often say he is Serb for some reason. -Slovolyub (razgovor) 09:57, 16. studenog 2011. (CET)

Ah, they are eager to declare anyone as Serb, when it suits them.
Probably they think because of his surname and "neutral" form of first name. But, his surname says nothing.
There are many surnames that exists both among Croats and among Serbs. But, they are not relatives (though, there're exceptions).
The surnames among Croats are the oldest among Slavs, since the Council of Trident obliged in 1563 Roman Catholics priests to regularly keep matrix books: that was a measure to prevent the spreading of reformation, and at the same time, the proof of belonging to Roman Catholic Church [[2]]. That obligation was not the obligation for Orthodox Christians.
Further, Croatia and areas inhabited by Croats were much closer to Rome and Pope's State, so these measures were implemented in Croatia very quickly (compared to more distant European countries). Also, since those times, in Roman Catholic Church, old national (Slavic) names were treated as some kind of paganism, and since then there was a decline in use of those names (and surnames created after them) and rise of use of Christian names. The revival of Slavic names appeared in 19th century in the Age of National Awakenings. Again, since the Vatican's policy was not the obligation for Orthodox Christian Churches (except for Christians of Eastern/Greek Rite that functioned under the roof of Roman Catholic Church), over the period of time, an unequal use of those names was more and more evident.
So, Orthodox Christians in Serbia had got the surnames in 19th century (there was a law about that in Knyazhevina Serbia, I'll give you a reference, if I find the time), in the situations with more Slavic names in use, compared to Croats. And many surnames created after those names appeared among Serbs.
That's why they automatically think that any surname with such root is a Serb surname, which is wrong, since there're many Croat surnames with Slavic root (including many Croats with surname Milošević [3]).
Since Milan is not the name of a saint, but a Slavic name, you see the result. Kubura (razgovor) 10:50, 16. studenog 2011. (CET)

Thank you very much for such detailed explanation! Have a nice day! :-) --Slovolyub (razgovor) 09:14, 17. studenog 2011. (CET)

Picula is Піцула. I'm not sure about the origin, but the form of surname belongs to Romance languages. Since it has the ending -ul(a) (and not -ol(a), which would suggest Italian), it might be of Istroromanian, maybe his family has something with Ćići. Maybe it has some relations with Krkromanian (krčkorumunjski), but the literature about the latter is very scarce (possibly a synonym for Istroromanian). Possibly the surname has something with uk:Далматинська мова, but I'm not sure that one.
Still, in Croatia, Italian form of surname doesn't automatically mean that that family is of Italian origin, especially in Western Croatia. E.g., there're cases when the families have changed their Croatian ending of surname, replacing it with Italian -eo, -ini (or adding that suffix), and that appeared mostly until 19th century, AFAIK. These are the cases of non-violent changing, changing of own surname solely for better prospering in society, "for marketing reasons" (similar what nobels did in Slavic world with German, Magyar or what Slavic diaspora did in USA). After Istria and some other places were given to Italy, many Croat (and Slovenian) surnames were violently changed through the force of Mussolini's law of "replacing of funny Slavic surnames" (I think from 1928). After WWII, some families restored their original form of surname, some never did, so now there're close relatives with different surname (something like relation Slovolyub - Slouolyubbi or Letterini). Also, there're Croatian surnames that were originally Italian, but many of these families assimilated peacefully in Croats, so they Croatized their surnames, either by translation into Croatian, by fonetizing it or by adding Croatian suffix at the end of the surname. This was process that happened with Italian migrants in Croatia through Middle Ages, but the most famous cases were often case in 19. century when in Age of National Awakenings (Romantic Nationalism), many persons of non-Croat origin self-willingly Croatized their surnames (similar process was present around the Europe). After WWII, there were also the cases when many persons of Italian surname (or Italian-sounding!), fonetized their surname, to make it less sounding Italian, since that was not very popular in those times. Some restored the original form of their surname after the dissolution of Yugoslavia, fall of Communism and democratization in Croatia that followed in 1990. Kubura (razgovor) 11:41, 17. studenog 2011. (CET)

Ministri

On TV, they pronounce Mirela Holy's name as "Holi" (Холи). In one Croatian newspapers said [4] that she's a distant relative of Jan Holy "the first person that translated Bible into Czech language". I haven't seen any Jan Holy on cs.wiki, but I've found these articles on cs. and on sk.wiki about the one translator with similar name and surname: cs:Ján Hollý and sk:Ján Hollý (spisovateľ) - but unlike Croatian newspapers, these articles speak about Slovak translator.
Antonio Tajani is Антонио Таяні. Kubura (razgovor) 22:56, 6. siječnja 2012. (CET)

Replying to this: Райнер. --92.241.155.192 16:33, 28. siječnja 2016. (CET)

Hvala na odgovoru,--Slovolyub (razgovor) 14:31, 29. siječnja 2016. (CET)

Re: Željko Reiner in Cyrylic

Here's the answer from the person that was originally asked, a user with proven knowledge [5], not some parachutist that might be joking.
The pronounciation is: Rajner (Райнер). Kubura (razgovor) 04:01, 1. veljače 2016. (CET)

Hvala na odgovoru. Pozdrave iz Poltave. And why is the parachutist? ;-)--Slovolyub (razgovor) 11:06, 1. veljače 2016. (CET)

"Parachutist" is the term we use for the users that suddenly appear (uninvited) out of nowhere (like a parachutist) in the discussion. Kubura (razgovor) 08:29, 1. ožujka 2016. (CET)

Hvala. And may I ask you one more question? How has it happened that nobody knows the place Vlaho Orepić was born? I need it to put into my article about him in Wiki. Zahvaljujem u naprijed.--Slovolyub (razgovor) 11:21, 1. ožujka 2016. (CET)

Hi Slavolyub, Vlatko Orepic was born in Ploče. http://hr.n1info.com/a98489/Vijesti/Tko-je-Vlaho-Orepic-novi-ministar-unutarnjih-poslova.html --El hombre (razgovor) 11:46, 1. ožujka 2016. (CET)

Hvala na odgovoru!--Slovolyub (razgovor) 11:59, 1. ožujka 2016. (CET)

Promjena imena

Slovolyube, ažurirao sam članak o gradu Dnjipru i gradu Kam'janskom, članak o FK Dnjipro i članak o Ukrajini. Nadam se da je izvor Ukrajinska pravda dobar - ako nije, slobodno stavi neki drugi ukrajinski izvor. BBC nerado citiramo, jer se u prošlosti, osobito u Domovinskom ratu, pokazao nepošten prema Hrvatskoj, nije bilo rijetko da je netočno izvješćivao i komentirao. Kubura (razgovor) 09:21, 21. svibnja 2016. (CEST)

Mislim da je izvor dobar. Hvala!--Slovolyub (razgovor) 13:37, 21. svibnja 2016. (CEST)

Y ili i

[6] I meni je problem kako presloviti ukrajinska imena. Ovdje u članku Transkripcija i transliteracija piše kako transkribirati ćilirićna imena iz slavenskih jezika. Kod ukrajinskog imamo ovu situaciju:

• ukr. И > y; y, i; i
• ukr. ï > i (ji), ji
• bjelorus. i ukr. I ı (I i) > i

Znači, Копили bi prema gornjem moglo biti i Kopili, Kopyli, Kopily, Kopyly, no samo je jednog od ovih točno. Kad je и - "y", a kad je "i"? Ako mi kolege ukrajinisti nisu ovdje, koji me mogu savjetovati, onda radim ovako: ne povodim se za engleskim, nego za njemačkim i poljskim primjerom (kad ne znam kako transkribirati и ili ï). Po tome bi trebalo biti - Kopyly. Kubura (razgovor) 21:23, 18. veljače 2017. (CET)

Gvozdansko

Jedni izvori tvrde da su to napravili partizani, drugi da su to četnici, treći da su to bile združeno partizani i četnici, četvrti govore da su to bile iste osobe, samo pod drugom oznakom (zvijezdom petokrakom ili četničkom kokardom, kako im je odgovaralo u tom trenutku). Kubura (razgovor) 04:56, 8. ožujka 2017. (CET)

Kotar

Pozdrav, prijatelju! [7] Za NDH rabimo "kotar". NDH se dijelila na [8] 22 velike župe [9], 142 kotara i 31 kotarsku ispostavu [10] i 1006 općina.[11]. Posebna upravna jedinica bio je grad Zagreb - glavni grad. Kubura (razgovor) 18:43, 5. siječnja 2018. (CET)

@Kubura:Hvala na odgovoru! Ali što u takvom slučaju označava pojam “kotarska oblast”? --Slovolyub (razgovor) 06:52, 9. siječnja 2018. (CET)

"Kotarska oblast" je upravna jedinica iz Austro-Ugarske, u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Upravna jedinica županija sastojala se iz kotara koji su se sastojali iz općina. Pod drugim nazivima postojala i poslije.

[12] "Kotarska je oblast bila nadležna za skrb oko izvršenja zakona, održavanje sigurnosti, javnog reda i mira, zatim za održavanje cesta i mostova, nadziranje vodograđevina, mlinova i nasipa, za izdavanje osobnih isprava i nadzor društava. Na njezinom čelu nalazio se predstojnik, koji je u većini slučajeva bio pravne struke. Od službenika valja spomenuti voditelja oružničke postaje, oružnike, nadcestara, cestare, liječnika, veterinara, građevnog inženjera, kanalistu (službenik zadužen za nadgledanje kanala) i dva pristava (glavna pisara) kojima su pak pomagali pisari koji su uzimani u službu prema potrebi posla. ".

Vidi i ovo [13]:

Promjene naziva stvaratelja fonda:

Kotarski ured Zagreb, 1854. – 1870.

Kotarska oblast Zagreb, 1871. – 1875.

Kraljevska kotarska oblast Zagreb, 1886. – 1924.

Kotarska oblast (Sresko poglavarstvo) Zagreb, 1924. – 1929.

Sresko načelstvo Zagreb, 1929. – 1941.

"Nakon 1918. i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do novih promjena u djelovanju uprave u kotarima. Zakonom o općoj upravi od 26. travnja 1922. kotari su dobili kotarsku samoupravu. Kotarska samouprava se u praksi uopće nije formirala do 1929., kada je, kao i oblasna samouprava, službeno ukinuta. Ured kotarskog poglavara (kotarsko poglavarstvo) djelovao je bez prekida do ukidanja županija 1924. isključivo prema propisu od 1886., te u razdoblju od 1925. do 1929. prema istim propisima usklađenima sa zakonom od 26. travnja. 1922. (isključivši poslove o kotarskoj samoupravi)."

"Kao što je veliki župan obavljao poslove opće uprave u oblasti, tako je u kotaru poslove istih resora, pod nadzorom velikog župana, obavljao kotarski poglavar. Kotarskog poglavara je postavljao ministar unutrašnjih poslova. U udaljenim mjestima osnivale su se kotarske ispostave koje su bile podređene velikom županu, a imale su isti djelokrug kao i kotarski poglavar. Kotarskom poglavaru bilo je dodijeljeno administrativno osoblje, koje je u većim kotarima bilo podijeljeno u odjele. Ova administracija nazivala se kotarska oblast. Prema Zakonu o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja od 3. listopada. 1929., Država Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovana je u Kraljevinu Jugoslaviju, a njezina opća uprava podijeljena je na banovine, kotare (srezove) i općine. Proglašenje Oktroiranog ustava 1931. nije bitno izmijenilo djelokrug strukturalnih dijelova opće uprave u (banovine, gradovi, kotari i općine). Područje Zagrebačke županije ušlo je u sastav Savske banovine sa sjedištem u Zagrebu." Kubura (razgovor) 08:45, 4. veljače 2018. (CET)

Napisao sam članak kotarska oblast. Kubura (razgovor) 09:09, 4. veljače 2018. (CET)