Razgovor sa suradnikom:VKokielov

hr wiki standard

Tražene promjene unešene, više informacija ima na stranici Wikipedija:Tipski članci. Puno zadovoljstva pri uređivanju wikipedije! SpeedyGonsales 08:56, 20. listopada 2005. (CEST)

Hvala na čestitkama, ali ne želim postati poznata. Veseli me baš ovako kako je sada. Branka France 21:52, 13. prosinca 2005. (CET)

Sorry, izgubih smisao? Htjede li mi nešto reći? ;-) Dejana

Zar i na stranicama Wikipedije?? Što li ljudi neće učiniti da zarade. Uglavnom, lijepo od tebe, Thnx & bye, Dejana 19:44, 9. ožujka 2006. (CET)

Pozdrav

Nisam, na žalost, baš renesansni čovjek. Jedino o čemu znam malo više od prosječno obrazovane osobe su životinje. Samo, povremeno se malo umorim od njih, pa sa traženih stranica uzmen nešto i prevedem sa de.wiki. Ovo što ste vidjeli je nastalo u pokušaju da "poplavim" poveznice s takvih traženih stranica.. Sve što je preko toga a što se odnosi na Slavene je dodatak našeg stručnjaka za narode i sve što je u vezi s tim, Željka iz Rijeke. Na žalost, o tome niti u minijaturi ne znam kao on. Pozdrav Branka France 16:21, 31. ožujka 2006. (CEST)

Lav

Lektorirao sam ti priču. Ostavio sam neke starinske izraze, neka bude malo bajkovito. Ja bih možda cijelu priču preveo u prezentu, a ne u perfektu, jer tako se obično radi kod nas, ali to nisam htio dirati. --Zmaj 12:08, 2. travnja 2006. (CEST)

Premjestanje

Hej, pa ne mozes samo tako premjestati stranice na besmislene naslove (kao Suradnik:VKokielov/Jablanica. To se tako ne radi. Ne moze Jablanica preusmjeravati na Suradnik:VKokielov/Jablanica.

A ja mislio da si ti iskusan suradnik :(((.

--Ante Perkovic 11:08, 21. travnja 2006. (CEST)

Moji taki

Hvala ;-))), to ti je moj smisao života, puno zeke ;-)) --Roberta F. 17:52, 31. svibnja 2006. (CEST)

Čekaj, malo, zar čitaš tako stare stvari? Pa to sam pisala 06:07, 2. travnja 2006. Lipi pozdravi :-))--Roberta F. 18:06, 31. svibnja 2006. (CEST)

---

Hej, Vadime, vratio si se? Lijepi ti pozdrav Branka France 13:32, 23. kolovoza 2006. (CEST)

---

Vadime, sad je 23,30. Dođi na IRC kad ovo pročitaš. Bit ću tamo jedan sat. Branka France 23:32, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Vadime,

bok, maleni:-) Nema te nešto kod nas na irc. Nisi valjda ljut na mene? Ako jesi, oprosti, žao mi je:-(( Branka France 03:14, 10. rujna 2006. (CEST)

Rođendan

Od srca ti želim sretan rođendan Koki :-)) Roberta F. 06:13, 17. rujna 2006. (CEST),

i Branka France 09:42, 17. rujna 2006. (CEST), također se pridružuje Luka Krstulović | razgovor 09:58, 17. rujna 2006. (CEST)

I, još malo...

sretno, s velikom željom da ti se ispune sve tvoje vlastite želje i snovi!!Branka France 09:52, 17. rujna 2006. (CEST)

Aorist

Evo, pogledaj sad. ;) I ne brini se za mail, bivša sam računalka, nisam blesava. ;-) Spam filter je dobar, ali mi je to mail samo za wikicu, tako da me i ne dira previše, neka stoji. :) Ugodan ti dan! --Abyssus 12:58, 14. listopada 2006. (CEST)

Pozdrav

Zdravo nan bia, Koki!
Pa di si nan? Jesi živ? Kubura 09:30, 2. studenog 2006. (CET)

Pozdrav vrijedni čovječe! Sve u redu kod tebe? --Andrej Šalov 22:53, 6. studenog 2006. (CET)

Ej, Vadime,

hvala najljepše, a i slažem se s tobom, uživo bi bilo još ljepše:-)) Inače, kako si ti nama? Znam da imaš posla i da si vrijedan, no svejedno nam fališ!!:-) Pozdrav Branka France 09:10, 6. prosinac 2006. (CET)

Hiljada

Imaš pravo. Hiljada dolazi iz grčkog jezika, ali nema veze s Ilijadom. Ilijada nastaje od imena grada Ilios (Troja), a hiljada dolazi od grčka riječi hilios, što na grčkom znači tisuća. I, kakve ti imaš veze s izraelskim bezeqom? Ja se preko njega spajam na internet :-) --Donatus 08:21, 7. prosinac 2006. (CET)

Tko je rekao da je latinska riječ? Hiljada je grecizam, ali nema veze s Ilijadom. :) Vidim da ti je Donat to već rekao. Nadalje, tisuća je u staroslavenskom bila tysęĉi ili tysoĉi (o je nazalno, ali ne mogu naći znak). No, nismo je koristili aktivno u hrvatskom jeziku, jer raširena bješe - hiljada. Zato je nazivam rusizmom, poslije smo je primili od Rusa, tako je zaživjela. --Abyssus 16:10, 7. prosinac 2006. (CET)

Eh, nije u pravu, toliko ti mogu reći. Hiljada veze nema s latinskim, to je tako očito iz same riječi - latinska riječ za tisuću jest mille (množina milia), otuda i sleng milja. :) Inače, dugo te ne vidjeh pa - pozdrav. :) --Abyssus 18:22, 7. prosinac 2006. (CET)

Bezeq

Eto, sad ti je jasno :-) --Donatus 19:50, 7. prosinac 2006. (CET)

Štiklice

Ah, štiklice i ja  :-)) to je već hladno oružje na mojim nogama, puno hvala VKokielov :-)) Roberta F. 20:00, 12. prosinac 2006. (CET)

Ispiti

Kako ispiti? SpeedyGonsales 09:13, 6. siječanj 2007. (CET)

Croatia Airlines

Vidjeh pitanje kod Speedyja. Dakle, mislim da bi bilo najbolje Кроација Ерлајнс. Naime, na hrvatskom čitamo kao da je Croatia na latinskom, a ne na engleskom.--Donatus 10:02, 16. siječanj 2007. (CET)

Verbatim. Čuh ponekad i "kroejša erlajnz" :-), ali službenice na šalterima zagrebačke zračne luke govore "kroacija erlajns" (da ne izvlačim sad IPA/fonetsko pisanje toga). SpeedyGonsales 13:19, 16. siječanj 2007. (CET)

Čakavština

VKokielov, naravno slobodno pitaj kad nešto trebaš ili se samo javi :-). "barem prez šolda jerbo te volin!" - barem bez novaca jer te volim. Lipi pozdrav :-)) --Roberta F. 18:07, 27. lipanj 2008. (CEST)

:-)

Lijepo te vidjeti opet ovdje malo:) Branka France (razgovor) 22:08, 14. srpanj 2008. (CEST)

Primorka!

Primorka, Primorka, Primorka! :-))) --Roberta F. 02:33, 23. srpanj 2008. (CEST)

Hehe, sve ok, navikla sam na tu tipičnu pogrešku. Lipi pozdrav :-)) --Roberta F. 02:44, 23. srpanj 2008. (CEST)

Briga

VKokielov, zaista, kao da si osjetio moju brigu, već danima razmišljam jesi li na sigurnome. Hvala ti što si se javio, želim ti sretan povratak i naravno jedva čekam da mi sve ispričaš! Sretno! --Roberta F. 00:49, 14. kolovoz 2008. (CEST)

Gruzija, Rusi, Oseti

Bog, Koki, drago mi te je opet čitat.
Bolne su ondi stvari. Gruzija doživljava da je komadaju, Oseti nisu samostalni ni u Gruziji ni u Rusiji, a Rusija ima ondi svoje interese.
S druge strane, je li ti palo na pamet da bi ovo moga bit dogovor SAD-a i Rusije? Sad se SAD i Rusija nabacivaju svakakvim teškim izrazima (govore o ratovima atomskim oružjem, raketnim sustavima...), a ka poslidica svega će bit ta što će ruski proizvođači i američki prerađivači prodavat naftu po bajoslovnim cinama.
A sve su zasrali onaj Jason i Argonauti, otkako su mrknuli zlatno runo odanli, uvik sranja gori :))) . Kubura (razgovor) 11:49, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Nesritnin Gruzijcima se srušia svit. Ono je igra mačke i miša. Neravnopravna utakmica.
Rusija neće trpit NATO na svojin granicaman, nisu to volili ni u prijašnjin vrimeniman. Znaš i sam da je i Finska, za udovoljit SSSR-u (i dobiti povoljne trgovinske ugovore) imala ljevičarske vlade sve do raspada SSSR-a. Ovo sa Gruzijom je poruka NATO-u "Odbij!" ("Back off!"). Ka' supersilu je razumin. I Ameri su digli prašinu zbog Kube svojevrimeno.
Zanimljivo je i pisanje tvrdostrujaškog hrvatskog tjednika "Hrvatskog lista" iz Zadra. Nedavno je objavio u istom broju dva članka, jedan za drugim, koji imaju suprotna stajališta o ruskom napadu na Gruziju.
Čitao sam i knjigu Narodi Europe (mislim da je Timesova). Ako je istina što ondi piše (odnosno ako nisu autori izrazito antigruzijski nastrojeni), onda je pošteno za Abhaze i Osete da budedu samostalni. Ispada da su Abhazima i Osetima pakostili i šćete nanili i Staljin (Gruzijac, djelimice Oset???) i Berija (Megrel), a i još niki političari, a '80-ih da su ih opet počeli pritiskat.
Ostaje pitanje koje bi Gruzija mogla postavit Rusiji: bi li Rusija imala petlju dopustit da se Siverna Osetija izdvoji iz Rusije i priključi samostalnoj Južnoj Osetiji, čijim priznanjem je komadala Gruziju, pa da Oseti budedu u jednoj državi? Doduše, ostaje Rusiji argument (kojeg se poteže kad se dira u međunarodne granice), pa ona može reć: tom narodu u toj državi je ugrožen fizički i kulturni opstanak, pa mu priznajemo osamostaljenje, kod nas to nije slučaj, pa mu to ne moramo učinit. Istinu najbolje znaju oni ondi.
Jasone i Argonauti moji, šta učiniste... Kubura (razgovor) 11:54, 29. kolovoz 2008. (CEST)

Uh, nisan ti odgovoria na još par stvari prije. Onin jezikon kojin ja pišen, ono ti je jedan od oblika (novije) splitske štokavice, nije ono čakavica.
Nima problema, nisi pisao na neprijateljevom jeziku.
Što se tiče medijskih priča o mržnjaman Rusa prima Gruzijciman, ne nalazin igdi da su govorili o ruskoj mržnji (možda Rusi mrzidu gruzijsku mafiju). Općenito, ne obaziren se na medijske priče.
A što se tiče odnosa Hrvatske i Srbije, viruj mi: ne spominje se Srbija u nikojoj hrvatskoj kući lijepim imenom (o iznimkaman neću govorit, neki ljudi uporno žive u lažnim svjetovima i uporno ignoriraju stvarnost). Ima jedna narodna poslovica: daleko im kuća. Kubura (razgovor) 09:28, 3. rujan 2008. (CEST)

Moj mali doprinos temi, ako smijem: Povijest Čečenske republike Ičkerije (samoproglasena neovisna Cecenija):

Not recognized by any government except Georgia under Zviad Gamsakhurdia.

Gruzija je jedina drzava na svijetu koja je priznala ovu odmetnutu rusku republiku. Nije bas da Rusi sa priznanjem J. Osetije i Abhazije rade neki presedan. --Pancho W. Villa (razgovor) 08:38, 4. rujan 2008. (CEST)

Lijepo ime

"Kakvi su to bili ljudi...". I sam znaš da političari ne maridu za narodne interese, oni idu putem kojim su oni umislili da je dobar.
Djeca iz miješanih brakova? Ovisi koje su zajednice u mišanim brakovima. S druge strane, slažem se s tebon, uvik ostaje problem (ne)opridiljenosti kod takve, kada se dite ne opridili što će bit, pa je ni ovdi ni ondi.
Ako se opridili, onda je lakše. U Hrvatskoj su u nekim krajima (uglavnom po selima) di je bilo virski mišano (katolici i pravoslavci), običaj je bia (još pri nego je Jugoslavija nastala), da ako se cura uda za čovika druge vire (pravoslavka za katolika, katolkinja za pravoslavca), onda bi ona prilazila na muževu viru, a dica su se pisala po očevoj viri i nacionalnosti (s obziron na to da su nosila očevo prizime), tako da se dite moglo opridilit za nešto određeno (da mu običaj može pomoći u toj odluci).
Problemi neopridiljenosti su se javili u ateističkoj Jugoslaviji (u gradovima, selo se držalo običaja), koja je nudila ili neko treće rišenje ("Jugoslaven"), a nije promicala ona narodna rišenja.
Tragičnost tega neopridiljivanja se danas vidi na sh.wiki, koja je sama primjer neopridiljenosti (gomila dvojnosti, nasilno spajanje stvari koje ne idedu skupa).
Živia mi, Kubura (razgovor) 08:15, 4. rujan 2008. (CEST)

Sretan rođendan!

--Roberta F. 01:15, 17. rujan 2008. (CEST)

Priključujem se Robertinim željama. --Zeljko (razgovor) 02:12, 17. rujan 2008. (CEST)

I ja, i ja:)Branka France (razgovor) 12:20, 17. rujan 2008. (CEST)

Primio sam tvoj mail, sve je ok, bez brige, lijep pozdrav ;o) --Dalibor Bosits ^© 21:57, 24. listopad 2008. (CEST)

Come sta?

Bene? ;-) SpeedyGonsales 19:52, 28. srpnja 2009. (CEST)

Kubura šuti kao zaliven, but like minds, my dear Watson, like minds ;-). SpeedyGonsales 12:37, 29. srpnja 2009. (CEST)

suradnik Speedy je dobio ban na hrvatskoj wikipediji. Ako ga želiš kontaktirati bolje je da pošalješ email--Rjecina2 (razgovor) 07:40, 27. rujna 2009. (CEST)

Kak dela? Kubura (razgovor) 05:52, 9. prosinca 2009. (CET)

Zagreb

Ništa, nima veze. Kubura (razgovor) 23:33, 10. prosinca 2009. (CET)

Zatvori vrata, to je stupica! To su vrata o' pakla! :) Kubura (razgovor) 01:26, 12. prosinca 2009. (CET)

Rusifikacija

o rusifikaciji je riječ, odnosno o kulturnoj i jezičnoj asimilaciji. Ne podmeći mješance--Zeljko (razgovor) 17:16, 13. travnja 2010. (CEST)

Eto, kako se razumijemo. Tako može --Zeljko (razgovor) 17:19, 13. travnja 2010. (CEST)

Jezik

Šalom, Koki. Zar te ovo muči [1]? Kubura (razgovor) 05:33, 4. lipnja 2010. (CEST)

עִבְרִית

Svašta čovik dozna. A ja san poveziva jidiš i sa njemačkon, poljskon i još nikin slavenskin kulturaman, ladino i sa romanskin kulturaman, a hebrejski sam smatra čisto židovskin. Kad ono - skroz druga stvar.
Nemoj to ljudima uzet za zlo. Obični ljudi baš ne razlikujedu ivrit od hebrejskeg (kad ga čujedu), a virujen da bi možda isto pomislili i za jidiš i ladino.
Možeš li pridonit nešto u tom članku i općenito o toj temi? Dobro bi nam došlo. Bilo bi zgodno kad bis ljudima objasnia te razlike.
Usput, jedno pitanje za te: Aškenazi su Židovi sa područja srednje Europe (Njemačka, Poljska, Češka...), Sefardi su španjolski Židovi, Mizrahi su sa Bliskog Istoka, Kavkaza i sj. Afrike, a koji je naziv za južnotalijanske Židove? Kubura (razgovor) 03:29, 5. lipnja 2010. (CEST)

Mislin da su južnotalijanski Židovi također Sefardi. Kao i Židovi iz BiH. Prognani iz Španjolske i otišli na misto sa bojon "Klimon"— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.81.203 (razgovor • doprinosi) 08:53, 7. lipnja 2010.

Zahvala

Zahvaljujem se na podršci za vraćanje statusa administratorice i birokratkinje. --Roberta F. 15:10, 14. lipnja 2010. (CEST)

Prijevodi Čehova

Naiđoh na neke tvoje prijevode Čehova na Wikizvoru. Pretpostavljam da si svjestan da zato što si ih objavio kao suradnik, svi ih imaju pravo uređivati, ali eto, ipak javljam. Imam solidno početno znanje ruskog pa bih rado ispravio neke stvarčice. Uvijek mi možeš savjetovati ponešto po želji. Pozdrav, StjepanG 12.07.2010., 13:31 CEST

E, da, jedna bitna stvar: zašto je naslov Debeo i Tanak? Po meni tu treba malo slovo. --StjepanG 12.07.2010., 13:32 CEST 13:32, 12. srpnja 2010. (CEST)

Ma da, znaš kako je, ima svakakvih suradnika.
Jedino sam ostavio tvoje ime u predlošku Licencija-prijevod jer je tamo potrebno navesti prvog suradnika.--StjepanG 13.07.2010., 21:46 CEST

Šalom!

Dragi prijatelju,

Hvala ti za sve razumijevanje! Kubura (razgovor) 07:32, 22. listopada 2013. (CEST)

Odg.: Aramejci i to

[2] Čitam povijest članka [3], nigdje te ne vidim, jedino ako si pisao kao IP.
Kad nam IP-i pišu, onda smo malo sumnjičaviji. Pa sam provjerio poveznicu i onda sam citirao [4] kako doslovno piše u članku na koji se poziva.[5] Ala, živia mi! Kubura (razgovor) 05:17, 17. travnja 2016. (CEST)