Sadže
| Sadže | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Pterocliformes Huxley, 1868. |
| Porodica: | Pteroclidae Bonaparte, 1831. |
| Rodovi | |
| |
| Sinonimi | |
Za red:
| |
| Baze podataka | |
Sadže (lat. Pteroclidiformes) su red ptica sa samo jednom porodicom Pteroclidae. One su ptice tla, koje sa šesnaest vrsta nastanjuju pustinjske stepe i polupustinje Euroazije i Afrike. Vrste iz te porodice su izgledom, ponašanjem i biologijom razmnožavanja vrlo slične.
Sistematizacija[uredi | uredi kôd]
Sistematika sadža je dugo bila sporna. Zoolozi su ih svrstavali u kokoške pa u golupčarke ili močvarice jer izgledom i nekim oblicima ponašanja (oblik kljuna, potrkušci, gnijezde se na tlu) jako na njih podsjećaju. Način letenja i neki anatomski detalji povezuju sadže s golupčarkama, dok neke druge osobine više podsjećaju na močvarice. Danas su zaseban red sa samo jednom porodicom.
Porodica Pteroclidae, sadže[1]
- Rod Syrrhaptes:
- Syrrhaptes paradoxus, kirgiska sadža ili stepska kokoš
- Syrrhaptes tibetanus, tibetska sadža
- Rod Pterocles:
- Pterocles orientalis, crnotrba sadža
- Pterocles namaqua, južnoafrička sadža
- Pterocles exustus, kestenjastotrba sadža
- Pterocles senegallus, pjegava sadža
- Pterocles gutturalis, ažutogrla sadža
- Pterocles personatus, madagaskarska sadža
- Pterocles coronatus, krunata sadža
- Pterocles alchata, zelenkasta sadža
- Pterocles burchelli, kestenjasta sadža
- Pterocles decoratus, bjeloprsa sadža
- Pterocles bicinctus, kratkorepa sadža
- Pterocles quadricinctus, sahelska sadža
- Pterocles lichtensteinii, mala sadža
- Pterocles indicus, indijska sadža
Osobine[uredi | uredi kôd]
Sadže su velike kao jarebice i golubovi i teže između 150 do 400 grama. Kljunovi i noge su im kratki. Boja perja im je prilagođena okolišu i u smeđim i zelenkastim tonovima prevladavaju boja pijeska i oker s crnim prugama i pjegama. Noge su im također obrasle perjem, a neke stepske vrste imaju perje i na prstima.
Životni okoliš[uredi | uredi kôd]
Sadže daju prednost pustinjskom okolišu, no ne žive samo u pustinjama. Neke vrste nastanjuju zelena, brežuljkasta područja, a neke se čak zadržavaju samo u blizini vode.
Ponašanje i razmnožavanje[uredi | uredi kôd]
Kako sadže obitavaju pretežno u područjima s visokim temperaturama i vrlo malo ili čak potpuno bez sjene, a hrane se sjemenjem (mahunarke), moraju redovno piti. Žive nomadski, a neke čak sezonski sele između područja gdje se gnijezde i gdje provode zimu. U sumrak u jatima dolaze na pojilišta koja mogu biti udaljena i do 50 km. Mužjaci pri tome ulaze u vodu do trbuha i ljuljaju tijelom amo-tamo. Pri tome im se perje na trbuhu natopi vodom. Tako lete natrag do gnijezda gdje zatim mladunci iz njegovog perja piju vodu. Gnijezda sadža su mala udubljenja u tlu, koja su jedva ičim obložena. Ženke legu dva do tri put godišnje obično tri jaja, a mladunce podižu oba roditelja. Vrijeme inkubacije traje 21 do 23 dana.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (PDF). HAZU. Zavod za orntologiju HAZU. 2018
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pteroclidae |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pteroclidae |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Pteroclidae |
| |||||