Sokolovke

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sokolovke
Smeđi sokolFalco berigora
Smeđi sokol
Falco berigora
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Falconiformes
Sharpe, 1874.
Područje života
Porodice

Accipitridae
Pandionidae
Falconidae
Sagittariidae

Sokolovke (lat. Falconiformes) su red ptica grabljivica.

Sistematika[uredi VE | uredi]

Sistematiziranje ptica grabljivica je iznimno teško. Tradicionalno ih se dijelilo u dvije osnovne skupine, dnevne (sokolovke, Falconiformes) i noćne grabljivice (sovovke, Strigiformes)[1]. No, novija istraživanja ukazuju na nejedinstvo srodnosti unutar ovako određenih skupina, pa se ponekad u Europi javlja podjela dnevnih grabljivica na skupinu Falconiformes i Accipitriformes. Pri tome, status dvije porodice, Accipitridae i Sagittaridae, ostaje nejasan, jer ih neki izvori svrstavaju u ovaj red Falconiformes, a drugi izdvajaju u red Accipitriformes. Ovdje će se slijediti spoznaje prihvaćene u Wikipedijinom projektu Wikivrste gdje je pod imenom roda Falconiformes obuhvaćen kao sinonim i naziv Accipitriformes [1]. U članku o jastrebovkama (Accipitriformes) iznijeta je ista dilema koju još nije moguće definitivno razriješiti dok ukupna znanstvena zajednica na temelju nedvosmislenih dokaza ne zauzme jedinstveni stav.

Razmišljanje o potrebi podjele grabljivica na više redova proizišlo je iz još nedovoljno dokazane ali realne pretpostavke, da cijela ova skupina nema istog zajedničkog pretka. Najsporniji, no i najbolje potkrijepljen prijedlog je, da porodica jastrebova novog svijeta (Cathartidae), koju se danas još smatra dijelom reda jastrebovki, nije srodna s jastrebima, nego s rodama koje su inače dio reda rodarica, Ciconiiformes. Morfološki podaci podupiru zajedničko porijeklo sokolovki, a vrlo srodne su im, vjerojatno, i sovovke (Strigiformes).

Američki ornitološki savez stavlja sokolovke i jastrebe u red sokolovki, dok jastrebove novog svijeta svrstava u red rodarica. Ova podjela proizlazi iz utjecajne Sibley-Ahlquistovu taksonomije ptica koja sve sokolovke i jastrebovke svrstava zajedno u red rodarica, dok su američki jastrebovi zasebna grana izvan sokolovki. Iako je ovo drugo očigledno točno, Ciconiiformes kako ih definira Sibley&Ahlquist su parafilijska, odnosno umjetna skupina, i najslabija su karika u njihovoj taksonomiji.

Kariotipska analiza pokazuje, da su jastrebovi novog svijeta doista različiti i da se jastrebovi razlikuju od svih drugih sokolovki, jer se njihovi mikrokromosomi uglavnom združuju sa srednje velikim kromosomima, što je kod ptica svojevrsna posebnost[2]. Još nije jasno da li to ima neko značenje za dokazivanje potrebe izdvajanja ove skupine ptica u općeprihvaćen zasebni red, no dokazuje da su jastrebovi monofilijska skupina.

Značajke[uredi VE | uredi]

Sve grabljivice imaju neke osobine koje ih razlikuju od drugih ptica. Tijelo im je snažno i zbijeno sa širokim prsima. I trup je snažan i relativno kratak. Mišići prsa i nogu su vrlo razvijeni i snažni. Oblik glave je okruglast a vrat kratak, rijetko malo produžen. Ove ptice imaju velike oči i okrugle nosnice, a kljun kratak, snažan i kukast. Noge su im kratke dugih prstiju s manje ili jače savijenim kandžama. Neke vrste imaju noge prekrivene perjem pa izgledaju kao da imaju hlače.

Krila ptica ove skupine su duga i prilično široka, što im omogućuje lebdenje u zraku. Sokolovi su vrlo brzi letači, a najbrži je sivi sokol (Falco peregrinus) koji u strmoglavom letu na plijen postiže brzinu i veću od 320 km/h, i smatra ga se najbržom živućom životinjom na svijetu.

Životni vijek im je dug, a stopa razmnožavanja, kao kod svih dugoživih životinja, niska. Mladunci brzo rastu, a roditelji brinu o njima između tri i osam tjedana. Spolnu zrelost dosižu u dobi između jedne i tri godine. Spolni dimorfizam odražava se u veličini, a kod vrsta koje love druge ptice veće su ženke. Opće pravilo kod ovih ptica je da žive u dugotrajnim monogamnim zajednicama.

Sokolovke žive širom svijeta, svuda osim na Antarktiku i većini otoka Oceanije.

Podredovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Alfred Edmund Brehm, Život životinja (kralježnjaci), Cankarjeva založba Ljubljana, Prosvjeta Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1983.
  2. de Boer 1975., Amaral & Jorge 2003., Federico et al. 2005.

ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sokolovke
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Sokolovke