Samur

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Samur
Sable.gif
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Mustelidae
Rod: Martes
Vrsta: M. zibellina
Dvojno ime
Martes zibellina
Linnaeus, 1758.
Raspon
Rasprostranjenost samura

Rasprostranjenost samura

Samur (Martes zibellina) je mali grabežljivac iz roda kuna. Živi u šumama Rusije, počevši od Uralskih planina pa širom Sibira, zatim u sjevernoj Mongoliji i Kini i na Hokkaidō, u Japanu[1] Ova vrsta se, međutim, prvobitno rasprostirala na prostorima od današnjeg europskog dijela Rusije, preko Poljske do skandinavskih zemalja[2]. Zbog visokokvalitetnog krzna, ove životinje su se tijekom povijesti mnogo lovile, a danas se uglavnom, osim u Rusiji u kojoj je lov još uvijek uobičajen, uglavnom uzgajajaju na specijaliziranim farmama.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Ime „samur“ je turskog porijekla, a u ruskom jeziku se kaže "sobolj" (соболь) i kao takvo je ušlo i u jezična područja današnje zapadne Europe i Amerike, vjerojatno kroz trgovinu ovim životinjama s istočnim zemljama poput Rusije[3]. Tako se ruska riječ "sobolj" na engleskom jeziku počela izgovarati "Sejbl", na njemačkom "Zobel", na nizozemskom "Zabel", na francuskom "Zibelin", itd.

Opis[uredi VE | uredi]

Mužjaci su nešto veći od ženki, i dosegnu dužinu od 38 do 56 centimetara, s od 880 do 1800 grama, dok su ženke duge od 35 do 51 centimetara, a teške od 700 do 1560 grama. Rep im je dug od 9 do 12 centimetara.

Krzno je srednje dužine, a zimi poraste znatno više nego ljeti. Ono je sivobijele boje, s mrljama žute ili sive boje, koje se uglavnom nalaze ispod vrata. Njihovo meko krzno često se zove "crni dijamant".

Ponašanje[uredi VE | uredi]

Samuri su dnevni grabljivci koji u lovu koriste osjetila mirisa i sluha.

U prirodi su, u lovu, izuzetno krvoločni. Iako postoje zapisi o "pripitomljenim" samurima, to su uglavnom bili samuri odvojeni od majke kao mladunci. Uglavnom grade gnijezda u zemlji, a hrane se vjevericama, miševima, manjim pticama i ribama. Kada je nestašica hrane, jedu i kupine, maline, šišarke itd. Za vrijeme nevremena, plijen nose u gnijezdo i tamo ga jedu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Harrison, D. J. (editor) (2004). Martens and Fishers (Martes) in Human-Altered Environments: An International Perspective. Springer-Verlag ISBN 0387225803.
  2. Ognev, S. (1962). Mammals of Eastern Europe and Northern Asia. Jerusalem: Israel Program for Scientific Translations
  3. Definicija riječi u Oxfordskom rječniku engleskog jezika, drugo izdanje, 1989. godine