Sat (instrument)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zidni sat

Sat ili ura je instrument za mjerenje vremena. Najčešći današnji satovi su zidni i ručni.

Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.

  • Sunčani sat izumljen je prije oko 5000 godina u Egiptu. Sastojao se od kamene ploče s oznakama za sate i pokazivača. Za sunčanog dana, taj je štap stvarao sjenu koja se pomicala sa Suncem i tako pokazivala brojke.
  • Vodeni sat je najvjerojatnije najstarija naprava za mjerenje vremena; pretpostavlja se da najraniji potječu iz Mezopotamije, Indije i Kine. Rad sata se zasniva na vremenu koje je potrebno da određena količina voda isteče iz posude kroz rupicu. Vodene satove unaprijedili su Rimljani i Grci.
  • Pješčani satovi izumljeni su u srednjem vijeku. Imali su jednostavno načelo rada - određena količina pijeska tekla je iz jedne tikvice (ili posudice) u drugu ispod nje, kroz tanku cjevčicu. Nakon istjecanja pijeska sat se mogao okrenuti za ponavljanje procesa. Svaki pješčani sat imao je određeno vrijeme istjecanja pijeska, pa su se često koristili za odbrojavanje.
  • Mehanički sat počeo se razvijati u srednjem vijeku. Prvi pravi mehanički sat, sat s njihalom, otkrio je Galileo Galilej sredinom 16. stoljeća, kada je primijetio da se njihalo njiše jednolikom brzinom i predložio da se to gibanje upotrebi za mjerenje vremena. No, izum se pripisuje Christiaanu Huygensu, koji je za to razvio i formulu te konstruirao prvi sat s njihalom.

Kasniji razvoj satova obuhvaća električne satove, a od 20. stoljeća i digitalne te atomske.

Proizvođači[uredi VE | uredi]