Varšava

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Varšava
Warszawa
Warsaw8cr.jpg
Zastava Varšave
Zastava		 Grb Varšave
Grb
Koordinate: 52°13′N 21°02′E / 52.217°N 21.033°E / 52.217; 21.033Koordinate: 52°13′N 21°02′E / 52.217°N 21.033°E / 52.217; 21.033
Država Flag of Poland (bordered).png Poljska
Vojvodstvo Masovian voivodship coa.jpg Mazovjecko
Osnivanje 13. stoljeće
Glavni grad Poljske 1596.
Vlast
 - Vrsta skupština grada
 - Gradonačelnik Hanna Gronkiewicz-Waltz
Površina
 - Ukupna 516,90 km²
Visina 78 - 115 m
Stanovništvo (30. lipnja 2004.)
 - Grad 1.690.821
 - Gustoća 3258 stanovnika/km²
Poštanski broj 00-xxx do 04-xxx, 05-xxx (prigradska naselja)
Pozivni broj +48 22
Gradovi prijatelji Astana, Berlin, Chicago, Düsseldorf, Den Haag, Hamamatsu, Hanoi, Kijev, Moskva, Pariz, Riga, Seul, St. Petersburg, Taipei, Tel Aviv, Toronto, Beč, Vilnius
Registarske oznake WA, WB, WD, WE, WF, WH, WI, WJ, WK, WN, WT, WU, WWA, WWF, WWG, WWH, WWJ, WWW, WWK, WWL, WWM, WWN, WWV, WX, WXY, WY
Službena stranica um.warszawa.pl

Varšava (poljski Warszawa) je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad. Također je i važan znanstveni, kulturni i politički centar. U Varšavi se nalaze parlament, predsjednička palača i poljska vlada. Osim što je najveći grad u Poljskoj, Varšava je i središte Mazovjeckog vojvodstva.

Sadržaj

[uredi] Zemljopisne odrednice

[uredi] Položaj

Varšava se nalazi na srednjem dijelu toka Visle u srednjomazovjeckoj nizini. Njena srednja nadmorska visina iznosi oko 100 m. Na terenu grada nalazi se nekoliko uzvišenja, uglavnom umjetno napravljenih. Grad se nalazi s obje strane Visle. Varšava je udaljena oko 350 kilometara od Karpata i Baltičkog mora.

[uredi] Klima

Klima Varšave je vlažna kontinentalna. Srednja godišnja temperatura oscilira oko 8 stupnjeva Celzijusa (-3 °C u siječnju i 19 °C u lipnju). Godišnja količina padalina ne prelazi 680 mm, a najvlažniji mjesec u godini je srpanj.

[uredi] Povijest

Povijesna jezgra Varšave uvrštena je 1980. u UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Kraljevski zamak u Varšavi


[uredi] Najznačajniji događaji

Varšava je kroz povijest prošla kroz razne dramatične trenutke. Grad je nekoliko puta rušen od osvajača. Najvažniji povijesni događaji su:

[uredi] Poznati Varšavljani

[uredi] Stanovništvo Varšave kroz povijest

Zamak Videnjski

[uredi] Današnja Varšava

[uredi] Samouprava

Zajedno s transformacijom sustava, u Varšavi se vraća varšavska samouprava. Poslije mnogih javnih rasprava, 18. svibnja 1990. godine parlament usvaja uredbu o društvenom uređenju Varšave. Dana 27. svibnja na demokratskim izborima građani Varšave izabrali su svoje predstavnike za sedam općina. Za predsjednika skupštine grada Varšave je izabran urbanist Stanislav Viganovski, koji je vršio ovu funkciju od 27. siječnja 1990. godine. Varšava po drugi put postaje temom rasprave parlamenta koji je 25. ožujka 1994. godine usvaja odredbu o podjeli grada na 11 nezavisnih općina. U travnju 1995. godine počinje s radom Varšavski metro. Prvi gradonačelnik Varšave po novom ustavu postao je Lech Kaczyński.

[uredi] Administrativna podjela

Od kolovoza 1994. Varšava je savez 11 općina: Varšava-centar, Varšava-Bialolenka (Warszawa-Białołęka), Varšava-Targuvek (Warszawa-Targówek), Varšava-Rembertuv (Warszawa-Rembertów), Varšava-Vaver (Warszawa-Wawer), Varšava-Vilanov (Warszawa-Wilanów), Varšava-Ursinuv (Warszawa-Ursynów), Varšava-Vlohi (Warszawa-Włochy), Varšava-Ursus (Warszawa-Ursus), Varšava-Bemovo (Warszawa-Bemowo) i Varšava-Bielani (Warszawa-Bielany). Usljed reformi uvedenih 27. listopada 2002. Varšava predstavlja samo jednu općinu. Osim toga, granice Varšave proširile su se tako da je Varšava dobila nadležnost i nad dotadašnjom posebnom općinom Vesela (Wesoła)

Trenutno je Varšava podijeljena na 18 administrativnih dijelova. Svaki od njih posjeduje ograničenu samoupravu.

Administrativna podjela Varšave od 2002. godine

Najvažnija prigradska naselja Varšave su:

  • Pruškuv (Pruszków) (53.000)
  • Legionovo (Legionowo) (50.600)
  • Otvock (Otwock) (44.000)
  • Volomin (Wołomin) (36.500)
  • Novi Dvor Mazoviecki (Nowy Dwór Mazowiecki) (27.518)
  • Piasečno (Piaseczno) (25.200)
  • Grođisk Mazoviecki (Grodzisk Mazowiecki) (24.900)
  • Piastuv (Piastów) (23.700)
  • Marki (Marki) (19.000)
  • Zombki (Ząbki) (20.363)
  • Rađimin (Radzymin) (18.398)
  • Sulejuvek (Sulejówek) (17.600)
  • Zielonka (Zielonka) (16.454)
  • Kobilka (Kobyłka) (16.300)
  • Milanuvek (Milanówek) (15.000)
  • Juzefuv (Józefów) (14.800)
  • Lomianki (Łomianki) (13.600)
  • Brvinuv (Brwinów) (11.500)
  • Ožaruv Mazoviecki (Ożarów Mazowiecki) (10.663)

[uredi] Gradonačelnik

U skladu s Varšavskim ustavom, od 27. listopada 2002. gradonačelnik Varšave se bira neposredno od strane građana, dok njegovi zamjenici ne dolaze na funkciju izborima. U ovlaštenja gradonačelnika spadaju između ostalih i upravljanje vlasništvom grada, kao i nadzor nad skupštinama općina Varšave.

[uredi] Gradska skupština

U gradskoj skupštini Varšave zasijeda 60 vijećnika. Oni se biraju na neposrednim, proporcijalnim izborima svake četiri godine. Kao i većina ostalih organa samouprave, gradska skupština se dijeli na komisije.

Odluke skupštine obično se donose većinom glasova, a potom se šalju gradonačelniku na potvrđivanje. Ukoliko gradonačelnik stavi veto na odluku, skupština ima rok od 30 dana do donošenja nove odluke koju treba usvojiti dvotrećinskom većinom. Svaka od 18 općina Varšave poseduje posebnu skupštinu općine.

[uredi] Stanovništvo

Dana 30. rujna 2003. u Varšavi je živjelo 1.689.648 ljudi, od toga 908.814 žena i 780.834 muškaraca. U posebnim dijelovima grada broj stanovnika iznosio je:

Srudmiesće
  • Mokotuv (Mokotów) - 231.552
  • Južna Praga (Praga Południe) - 187.845
  • Vola (Wola) - 146.328
  • Ursinuv (Ursynów) - 137.716
  • Bielani (Bielany) - 137.270
  • Srudmiesće (Śródmieście) - 136.956
  • Targuvek (Targówek) - 123.232
  • Bemovo (Bemowo) - 105.030
  • Ohota (Ochota) - 93.192
  • Severna Praga (Praga Północ) - 74.304
  • Bialolenka (Białołęka) - 64.010
  • Vaver (Wawer) - 63.297
  • Žolibož (Żoliborz) - 50.934
  • Ursus (Ursus) - 44.312
  • Vlohi (Włochy) - 39.405
  • Rembertuv (Rembertów) - 21.751
  • Vesola (Wesoła) - 18.482
  • Vilanuv (Wilanów) - 14.032

Najgušća naseljenost je u Srudmiesću (8.772 ljudi/km²), a najmanja u Vilanuvu (355 ljudi/km²). Prosječna za cijeli grad iznosi 3.258 ljudi/km².

[uredi] Prijevoz

Pogled s mosta

Usljed štete koja je nastala u II svjetskom ratu samo nekoliko prometnica je ostalo u upotrebi. To je prouzrokovalo ogromne gužve u prometu. Zbog toga je dugo godina jedan od prioriteta grada bio razvoj prometnica.

[uredi] Tranzit

Varšava nema obilaznicu, a veći dio prometa na osi istok-zapad odvija se kroz centar grada. Trenutno traju radovi nad dvjema obilaznicama. Prva od njih treba udaljiti promet oko 10 kilometara od centra, a druga treba postati dio autoputa A-2 (Berlin-Moskva)

[uredi] Zračne luke

Varšava ima jedan međunarodni aerodrom, koji se nalazi jedva 10 kilometara od užeg centra grada, a ujedno je i najveći u Poljskoj. Kroz taj aerodrom prođe preko 6 milijuna putnika godišnje, a dnevno poleti oko 60 zrakoplova.

Postoji još jedan aktivan aerodrom u Varšavi. Njega koristi varšavski aeroklub, kao i mnogi vlasnici manjih aviona i helikoptera.

[uredi] Gradski prijevoz

Varšava
 Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava)

Sustav gradskog prijevoza grada Varšave sastoji se od autobuskih i tramvajskih linija, kao i metroa.

Varšava ima oko 2.603 kilometara autobuskih linija po kojima kruži oko 1.659 autobusa.

Prva tramvajska linija u Varšavi otvorena je 11. prosinca 1866.godine, a druga 26. ožujka 1908. Ove linije tramvaja koje su vukli konji su elektrificirane. Trenutno postoji 863 tramvaja i oko 470 kilometara šina. Varšava ima 29 stalnih linija, od kojih je jedna noćna.

Posljednja varšavska trolejbuska linija (linija 51) je ukinuta 1995. godine.

Prvi vlak u Varšavi počeo je sa radom 1849. godine. Danas je u Varšavi jedna od najvećih železničkih petlji u Poljskoj.

[uredi] Sport

U Varšavi postoje dva poljska prvoligaška nogometna kluba, Legia i Polonia, kao i nekoliko manjih sportskih klubova.

Lista najvažnijih sportskih klubova u Varšavi:

U Varšavi postoji i hipodrom, nekoliko natkrivenih klizališta, nekoliko desetina natkrivenih bazena, teniskih terena, kao i dosta manjih i većih sportskih hala.

[uredi] Kultura

[uredi] Glazba

U Varšavi se nalazi Narodna Filharmonija. Gradu nedostaje koncertna hala, te se zbog toga velike glazbene svečanosti uglavnom održavaju u Kongresnoj sali.

[uredi] Kazališta

U Varšavi postoji oko 30 većih kazališta. Među njima su najvažniji Narodno Kazalište (sagrađeno 1765.) kao i Veliko Kazalište (sagrađeno 1778). Značajno je i Kazalište Varšava, koji je organizator eksperimentalnih predstava.

Tijekom ljeta većina varšavskih kazališta ne radi.

[uredi] Muzeji i galerije

U Varšavi postoje mnogi muzeji i galerije umjetnosti, kako državni tako i privatni. U najvažnije spadaju: Zahenta (Zachęta), Centar Suvremene Umjetnosti (Centrum Sztuki Współczesnej) kao i Muzej Poljske Vojske (Muzeum Wojska Polskiego).

U najveće spadaju Narodni Muzej (Muzeum Narodowe) i njegove filijale: u Kraljevskom zamku i u Zamku u Vilanovu (Pałac w Wilanowie)

Od 31. srpnja 2004. otvoren je Muzej Varšavskog Ustanka (Muzeum Powstania Warszawskiego).

[uredi] Obrazovanje

Varšava je najveći sveučilišni centar u Poljskoj. U njoj ima središte 66 škola. U najveće Varšavske škole spadaju:

  • Varšavsko Sveučilište (Uniwersytet Warszawski)
  • Sveučilište Kardinala Stefana Višinjskiego (Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszyńskiego)
  • Varšavska Politehnika (Politechnika Warszawska)
  • Vojna Tehnička Akademija (Wojskowa Akademia Techniczna)
  • Glavna Trgovinska Škola (Szkoła Główna Handlowa)
  • Medicinska Akademija (Akademia Medyczna)

Studenti i učenici viših škola predstavljaju oko 29,2% populacije Varšave. Njihov broj je 2002. godine prešao 500.000.

[uredi] Trgovina

Varšava, a posebno varšavsko Srudmiesće (Śródmieście), spada u najveće poslovne centre u Srednjoj Europi. Godine 2003. bilo je registrirano 268.307 poduzeća, a strani invenstitori su uložili u grad preko 650 milijuna eura te godine. Varšava proizvodi preko 4,1% poljskog BDP-a.

Sam grad je 2003. godine donosio 5.162.324 zlota zarade, a nezaposlenost je opala na 6,5%.

[uredi] Industrija

Poslije Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti su odlučile napraviti od Varšave važan centar teške industrije. U gradu je otvoreno nekoliko desetaka velikih tvornica.

[uredi] Institucije

U Varšavi kao prijestolnici Poljske i najvećem njenom gradu, smještena su glavna središta ministarstava, kao i centri regionalnih i republičkih institucija. Najpoznatije među njima su:

  • Vrhovni Sud (Sąd Najwyższy)
  • Nacionalni Administrativni Sud (Naczelny Sąd Administracyjny)
  • Narodna Banka Poljske (Narodowy Bank Polski)
  • Tiskara vrijednosnih papira (Giełda Papierów Wartościowych)
  • Televizija Poljska (Telewizja Polska)
  • Radio Poljska (Polskie Radio)

U Varšavi su smještena veleposlanstva i konzulati drugih država.

[uredi] Zanimljivosti

  • Najduža ulica Varšave je ulica Pulavska (Puławska) - 10 km.
  • Najduža kuća je kuća u Kijovskoj (Kijowskiej) ulici (508 m)
  • Najviša građevina je Zamak Kulture i Znanosti (Pałac Kultury i Nauki) (234 m).
  • Varšavski podnevnik

[uredi] Galerija fotografija

Belvédère (bivše sjedište predsjednika Poljske)

Palača Lazienkowski

Palača Lazienkowski

Palača Lazienkowski

Palača Lazienkowski

Frédéric Chopin

Dvorac Ujazdowski

Stambena četvrt u Wilanówu

Crkva Wizytek

Crkva Aleksander

Palača kulture i znanosti

Żyleta, stadion Legije

[uredi] Vanjske poveznice

Commons logo
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala vezanih uz:
Varšava
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Var%C5%A1ava"
Drugi jezici