Sirasti maz
Sirasti maz (lat. vernix caseosa) je sirasta bijela tvar koja prekriva kožu ploda tijekom posljednjeg tromjesečja trudnoće.
Počinje se razvijati na djetetu u maternicu otprlike u 18. tjednu trudnoće. Prema dosadašnjim saznanjima, proizvodnja ove tvari karakteristična je isključivo za čovjeka.[1]
Karakteristike[uredi | uredi kôd]
Kemijski sastav[uredi | uredi kôd]
Sirasti maz ima vrlo promjenljiv kemijski sastav, ali je prije svega sastavljen od sebuma (loja), odumrlih stanica plodove kože i lanugo dlačica.[2] 81% kemijskog sastava čini voda (velikim dijelom se nalazi u korneocitima), 9% lipidi, a 10% bjelančevine.[3] Sirasti maz kod u normalno vrijeme rođene djece ima više skvalena izlučenog iz žlijezda lojnica nego kod prerano rođene djece.[2] U sirastom mazu se također nalaze keramidi iz rožnatog sloja kože, trigliceridi, kolesterol, slobodne masne kiseline, fosfolipidi i brojni stanični elementi.
Fizikalna svojstva[uredi | uredi kôd]
Sirasti maz je ravnomjerno raspoređen. Kritična površinska napetost mu je 39 din/cm.[4] Unatoč visokom sadržaju vode, sirasti maz je nepolaran. Ove značajke ukazuju na hidroizolacijsku funkciju, čime se sprječava gubitak topline nakon rođenja.[5] Iako sadrži čak 81% vode, jako je viskozan. U normalnim uvjetima je bijele boje, ali se ponekad zbog različitih intrauterinih problema može promijeniti. Kod hemolitičke bolesti novorođenčadi sirasti maz je zlatnožute boje, a kod fetalnog distresa je obojen žučnim pigmentima koji se javljaju u mekoniju.
Biološka svojstva[uredi | uredi kôd]
Vernix caseosa pruža plodu električnu izolaciju, koja je vjerojatno važan aspekt u razvoju fetalne anatomije.[5] Ranija znanstvena istraživanja ukazivala su na povećan gubitak topline kod novorođene djece kod koje je sirasti maz uklonjen s kože ubrzo nakon rođenja;[6] ali novija izvješća potvrđuju da pranje površine kože nakon rođenja smanjuje gubitak vode isparavanjem u usporedbi s površinom novorođenom djecom kod koje je sirasti maz ostavljen in situ.[7] Sirasti maz je hidrofoban zbog lipida u svom sastavu.
Izlučivanje[uredi | uredi kôd]
Loj u sirastom mazu je proizveden u maternici u 20. tjednu trudnoće, a izlučuju ga žlijezde lojnice fetusa. Maz se prije svega javlja kod na vrijeme rođene djece, dok prerano i prekasno rođenim bebama najčešće nedostaje.[2] Ako se kod djece rođene nakon više od 42 tjedna trudnoće pojavi deskvamacija (ljuštenje kože), vjeruje se da zbog toga dolazi zbog nedostatka sirastog maza.
Uloga[uredi | uredi kôd]
Smatra se da vernix caseosa ima velik broj funkcija, uključujući vlaženje dječje kože i olakšan prolazak kroz porođajni kanal.Služi za očuvanje topline i za zaštitu osjetljive kože novorođenčeta od štetnih okolinskih djelovanja. Vjeruje se i da ima antibakterijsko djelovanje;[5] osim što su u kemijskm sastavu sirastog maza pronađene brojne antimikrobne bjelančevine,[8] sirasti maz predstavlja i fizičku barijeru prolasku bakterija.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ www.ncbi.nlm.nih.gov
- ↑ a b c d Schachner, Lawrence A.; Hansen, Ronald C. 2003. Pediatric dermatology. Mosby. St. Louis. str. 206–7. ISBN 978-0-323-02611-6
- ↑ Hoeger PH, Schreiner V, Klaassen IA, Enzmann CC, Friedrichs K, Bleck O. Epidermal Barrier lipids in human vernix caseosa: Corresponding ceramide pattern in vernix and fetal skin. Br J Dermatol. 2002;146:194–201.
- ↑ Youssef, W; Wickett, RR; Hoath, SB. Veljača 2001. Surface free energy characterization of vernix caseosa. Potential role in waterproofing the newborn infant. Skin research and technology : official journal of International Society for Bioengineering and the Skin (ISBS) [and] International Society for Digital Imaging of Skin (ISDIS) [and] International Society for Skin Imaging (ISSI). 7 (1): 10–7. doi:10.1034/j.1600-0846.2001.007001010.x. PMID 11301635
- ↑ a b c Hoath, Steven. 2003. Neonatal skin : structure and function 2. ed., rev. and expanded. izdanje. Dekker. New York [u.a.]. str. 193–208. ISBN 0-8247-0887-3
- ↑ Saunders, Colman. 1. kolovoza 1948. The vernix caseosa and subnormal temperature in premature infants. The Journal of obstetrics and gynaecology of the British Empire. 55 (4): 442–444. doi:10.1111/j.1471-0528.1948.tb07409.x. PMID 18878967
- ↑ Riesenfeld B, Stromberg B, Sedin G. The influence of vernix caseosa on water transport through semipermeable membranes and the skin of full-term infants. Neonatal Physiological Measurements: Proceedings of the Second International Conference on Fetal and Neonatal Physiological Measurements, 1984:3–6.
- ↑ Tollin M, Jagerbrink T, Haraldsson A, Agerberth B, Jornvall H. Proteome analysis of vernix caseosa. Pediatr Res. 2006;20:430–4