Trudnoća

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Žena u visokom stupnju trudnoće

Trudnoća (drugo stanje, Graviditet) nastaje usađivanjem oplođene jajne stanice u endometrij maternice. Žena koja je po prvi put trudna naziva se primigravida, a žena koja je više puta rađala je multigravida.

Faze začeća[uredi VE | uredi]

Oplođenje nastaje spajanjem zrele jajne stanice i spermatozoida. Ovulacijom iz de Grafovog folikula zrela jajna stanica dospijeva u lumen jajovoda, gdje biva opkoljena spermatozoidima koji nastoje prodrijeti u nju. Po probijanju vanjske opne jajne stanice i ulaska spermatozoida u nju, dolazi do zgušnjavanja opne koja na taj način sprečava ostale spermatozoide da prodru u nju. Pri prodoru u jajnu stanicu dolazi do miješanja sadržaja spermatozoida s jezgrom jajne stanice. Embrionalni razvitak započinje neposredno nakon oplodnje i odvija se u četiri faze:

  • brazdanje
  • formiranje zametnih listića
  • osnivanje organa
  • histološka diferencijacija organa

Oplođena jajna stanica pod djelovanjem peristaltičkih pokreta jajovoda i vodene struje koja nastaje kretanjem trepetiljki epitela u tubama dospijeva u šupljinu maternice i tada dolazi do nidacije, odnosno inplantacije oplođenog jajašca. Usađena jajna stanica naziva se zametak ili embrij. Po završenoj organogenezi, poslije trećeg mjeseca trudnoće začetak postaje plod odnosno fetus.

Trajanje trudnoće[uredi VE | uredi]

Dijete u 13. tjednu trudnoće

Normalna trudnoća traje deset lunarnih mjeseci ili devet kalendarskih mjeseci, odnosno 40 tjedana ili 280 dana. Ako dođe do prekida trudnoće prije 28 tjedana, taj se prekid naziva pobačajem jer plod nije sposoban za život izvan maternice. Porođajem se naziva svaki prekid trudnoće poslije 28 tjedana.
Prema vremenu kada se dogodi porođaj može biti prijevremeni, na vrijeme i kasniji, a novorođenče nedoneseno (prematurus), doneseno (maturus) i preneseno (postmaturus). Nedonošče je, po pedijatriskim parametrima, svako dijete manje tjelesne težine od 2500 grama.

Posteljica[uredi VE | uredi]

Stvara se krajem trećeg mjeseca trudnoće. Ona ima veoma važnu i višestruku funkciju. Sudjeluje u razmjeni materija između majke i ploda putem difuzije i osmoze, ima zaštitnu ulogu jer štiti plod od infekcija, te se u njoj izlučuje progesteron - hormon koji služi održavanju trudnoće, i estrogen.

Dijagnoza trudnoće[uredi VE | uredi]

Snimak djeteta u tridesetom tjednu trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom.

Postavlja se na osnovu anamnestičkih podataka i objektivnog pregleda trudnice. Promjene u organizmu žene izazvane graviditetom nazivaju se znacima trudnoće i dijele se u tri grupe:

  • sigurni znaci trudnoće
  • nesigurni znaci trudnoće
  • vjerojatni znaci trudnoće

Pod nesigurnim znacima podrazumjevaju se oni znaci koji su karakteristični za trudnoću ali se jednako mogu naći i kod žena koje nisu gravidne, pa i kod muškaraca. To su mučnine, osjećaj gađenja, pigmentacija na pojedinim dijelovima kože, povećanje trbuha i bokova, promjene u raspoloženju i drugi.

Vjerojatni znaci promjene su koje se manifestiraju na spolnim organima i grudima žene. To su izostanak menstruacije, povećanje i omekšavanje maternice, povećanje dojki i pojava kolostruma odnosno prvog mlijeka, likviditet sluznice vagine i vrata maternice.

Sigurni znaci trudnoće su postojanje fetusa vidljivog ultrazvučnim nalazom, slušanje srčanih tonova, opipavanje dijelova tijela ploda i prisutnost hormona trudnoće u urinu.
Nakon oplodnje, u organizmu žene se nakon 7-10 dana počinju pojavljivati koncentracije hCG, koji se može dokazivati iz urina ili krvi žene.
Biološki testovi koji su se ranije primjenjivali u dokazivanju trudnoće kao što su Galli Mainijeva reakcija, danas više nisu u upotrebi.
Imunološki testovi koji se danas primjenjuju većinom su zasnovani na upotrebi latex čestica. Može se dokazati prisutnost Humanog horionskog gonadotropina, čija se polipeptidna beta subjedinica upotrebljava u dokazivanju trudnoće (skraćeno b-hCG) u koncentraciji od 25 mIU u urinu žene, što je ekvivalent periodu izmedu četvrtog i petog tjedna trudnoće. Uvijek se uzima uzorak prvog jutarnjeg urina, jer je u njemu koncentracija b-hCG najveća. Isto tako, može se napraviti i određivanje koncentracije b-hCG u krvi. Ono se radi desetog dana po ovulaciji, i koncentracija b-hCG u krvi se kod 85% normalnih trudnoća udvostručuje svakih 72 sata u ranoj trudnoći.

Razvoj pojedinih organa kod djeteta u trudnoći[uredi VE | uredi]

Ljudsko srce počinje kucati u četvrtom tjednu gestacije. Putem ultrazvuka već od šestog tjedna moguće je pratiti srčane tonove fetusa. U petom tjednu dijete ima oko 80 otkucaja u minuti a u devetom tjednu iznosi oko 165 otkucaja. Pokreti disanja opaženi su u desetom tjednu trudnoće. Razvoj pluća kod fetusa započinje u četvrtom tjednu pojavom plućnog pupoljka. Prema većini autora, bubrezi fetusa počinju funkcionirati od trećeg mjeseca gestacije, a do tog zaključka se došlo na osnovi postojanja urina u mokraćnom mjehuru ploda. Do kraja osamnaestog tjedna razvijaju se spolni organi.