Sirijsko-turska granica

Izvor: Wikipedija
Sirijsko-turska granica
الحدود السورية التركية
Suriye–Türkiye sınırı
Osobine
Entiteti Sirija
Turska
Duljina911 km[1] km
Povijest
Sadašnje stanje od1939.

Granica između Sirijskoe Arapske Republike i Republike Turske (arapski: الحدود السورية التركية, turski: Suriye–Türkiye sınırı) duga je 911 km,[2] a vodi od Sredozemnog mora na zapadu do tromeđe s Irakom na istoku.[3] Duljinom od oko 400 km prelazi preko Gornje Mezopotamije, prelazeći Eufrat i stižući sve do Tigrisa. Veći dio granice slijedi južnoturski dio Bagdadske željeznice, otprilike duž 37. paralele između 37. i 42. istočnog meridijana. Na zapadu gotovo okružuje tursku pokrajinu Hatay, djelomično prateći tijek rijeke Oront izlazeći na Sredozemno more u podnožju Jebel Aqre.

Opis[uredi | uredi kôd]

Zemljovid Sirije, s Turskom na sjeveru.
Plaža Karadouran/al-Samara u blizini Kessaba u Siriji, uz sirijsko-tursku granicu, gdje planina Dyunag dodiruje Sredozemno more.

Od turskog prisvajanja države Hatay 1939., sirijsko-turska granica dodiruje mediteransku obalu u Ras al-Bassitu, južno od planine Jabal Aqra (35°55′44″N 35°55′04″E / 35.9288°N 35.9178°E / 35.9288; 35.9178). Pokrajina Hatay graniči sa sirijskim gubernijama (pokrajinama) Latakijom i Idlibom. Najzapadniji (i najjužniji) granični prijelaz je na 35°54′18″N 36°00′36″E / 35.905°N 36.010°E / 35.905; 36.010, nekih 3 km zapadno od mjesta Yayladağı. Granica doseže svoju najjužniju točku u 35°48′29″N 36°09′07″E / 35.808°N 36.152°E / 35.808; 36.152, 2 km zapadno od Bidame, uključujući sada napušteno selo Topraktutan (Beysun) u Hatayu.[4]

Granica sada prolazi sjeverno i istočno, slijedeći dijelom svog tijela rijeku Oront, gdje je 2011. godine započela izgradnja brane prijateljstva Sirije i Turske (ali je u međuvremenu odgođena zbog Sirijskog građanskog rata),[5] i istočno do graničnog prijelaza Bab al-Hawa na cesti İskenderun - Alep, zatim sjevernije do granice između pokrajina Hatay i Gaziantep, gdje oštro skreće istočno pored naselja Meidan Ekbis (okrug Afrin), na 36°49′48″N 36°39′54″E / 36.830°N 36.665°E / 36.830; 36.665.

S izuzetkom pokrajine Hatay, turska strana granice u cijelosti je unutar regije Jugoistočna Anadolija. Istočno od Meidan Ekbisa, granica se proteže prema istoku oko 400 metara km, otprilike slijedeći 37° sjeverne z.š. i prolazeći od 37° do 42° istočne z.d. Od Al-Raija do granice između Nusaybina i Qamishlija, granica prati trasu željezničke pruge Konya-Baghdad. Prelazi rijeku Eufrat kod Jarabulusa (Sirija) i Karkamışa (Turska), te prolazi sjeverno od pograničnog grada Kobanî (Ayn al Arab) (izgrađen 1912. u sklopu građevinskog projekta Bagdadske željeznice). Okrug Tell Abyad u pokrajini Raqqa graniči s turskom pokrajinom Şanlıurfa, uključujući podijeljeni pogranični grad Tell Abyad/Akçakale. Pokrajina Al-Hasakah, koja dalje graniči s pokrajinom Şanlıurfa, ima granični prijelaz u Ras al-Aynu, dok je s turske strane Ceylanpınar. Nekih 100 km istočno od Ceylanpınara, granica prolazi uz pogranični grad Nusaybin u turskoj pokrajini Mardin (drevni Nisibis, rodno mjesto Efraima Sirijca), pored sirijskog Qamishlija. Sirijska pokrajina Alep ima km dugu sjevernu granica s turskim pokrajinama Kilis, Gaziantep i Şanlıurfa.

S turske strane, Europski pravac E90 prolazi duž granice, prelazeći Eufrat u Bireciku i Tigris u Cizreu. Posljednjih 30 km granica slijedi tok Tigrisa, okrećući se prema jugoistoku, sve do tromeđe Irak-Sirija-Turska na 37°06′22″N 42°21′18″E / 37.106°N 42.355°E / 37.106; 42.355.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Podjela Turske prema mirovnom ugovoru u Sèvresu i turske granice 1920.

Početkom 20. stoljeća cijelo pogranično područje bilo je dio Osmanskog Carstva. Tijekom Prvog svjetskog rata, Arapskim ustankom (koji su podržali Britanci) uspješno su izbačeni Osmanlije iz Sirije i Mezopotamije, međutim Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su se tajno složili podijeliti područje između njih 1916. sporazumom Sykes-Picot.[6]

Godine 1920. Sirija je službeno postala francuski mandat, u početku podijeljena na brojne države, uključujući Sandžak Alexandrettu (današnja pokrajina Hatay) pod kontrolom Francuske.[6] Mirovnim ugovorom u Sèvresu 1920. anatolijska Turska trebala je biti podijeljena, a sirijsko-turska granica postavljena je sjevernije od trenutnog položaja.[7] Turski nacionalisti bili su ogorčeni zbog ugovora, što je doprinijelo izbijanju Turskog rata za nezavisnost; turski uspjeh u ovom sukobu značio je odbacivanje ugovor a iz Sèvresa.[6] Nova granica povoljnija za Tursku povučena je Francusko-turskim Ankarskim ugovorom 1921. nakon pregovora između francuskog premijera Aristidea Brianda i turskog ministra vanjskih poslova Yusufa Kemala-bega.[6][8][9] Ugovorom iz Lausanne 1923. priznata je nezavisnost Turske i dogovoreno je daleko izdašnije teritorijalno rješenje, iako po cijenu turskog formalnog odricanja od bilo kakvog potraživanja prema arapskim zemljama.[10] Nakon Lausanne, sirijsko-turska granica bila je preciznije razgraničena između Meidan Ekbisa i Nusaybina 1926. godine, te između Nusaybina i tromeđe s Irakom 1929.[6] Konačni protokol o razgraničenju koji pokriva cijelu granicu istočno od Hataya tada je potvrđen i deponiran u Ligi naroda 3. svibnja 1930.[6]

Granice Turske utvrđene Ugovorom iz Lausanne 1923. Pokrajina Hatay prikazana je kao sirijsko područje.

Poseban je slučaj bio ono što je danas turska pokrajina Hatay, koja je ostala autonomna do 1923. godine, a zatim je postala dio Sirije kao Sandžak Alexandretta, nakratko se osamostalila kao država Hatay 1938. godine, prije nego što ju je Turska pripojila kao pokrajinu Hatay 1939.[11] Hatajski dio granice razgraničen je 1938., a zatim potvrđen sljedeće godine, obilježen na tlu brojnim stupovima. Hatay je tada formalno pripojen Turskoj 23. srpnja 1939.[6]

Sirija je stekla neovisnost 1944.[6] Kada se Turska pridružila NATO -u (1952.) i OESS -u (1973.), njezina granica sa Sirijom postaje vanjska granicu ovih organizacija. Sirija je nastavila polagati pravo na pokrajinu Hatay kao dio Velike Sirije, pa je često na službenim kartama regiju prikazivala kao dio Sirije, iako su posljednjih desetljeća njihove tvrdnje bile manje izražene.[12][13][14][15]

Od izbijanja sirijskog građanskog rata 2011. napetosti preko granice su porasle, a došlo je i do brojnih sukoba; također je došlo do značajnog priljeva izbjeglica preko granice u Tursku.[16] Turska je započela izgradnju granične barijere 2014.[17][18]

Prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava, od početka sirijskog građanskog rata turska žandarmerija je ubila oko 471 sirijskog civila, uključujući 86 djece i 45 žena.[19]

Granični prijelazi[uredi | uredi kôd]

Od zapada prema istoku, od 1. srpnja 2019.[20]

# Turska Sirija Tip Status Nadzor na sirijskoj strani
1 Yayladağı Kessab Cesta Ograničen pristup Sirija
2 Kızılçat Samira Zatvoreno Grupe povezane sa Slobodnom sirijskom vojskom (FSA)
3 Topraktutan Yunesiyeh Zatvoreno Grupe povezane s FSA
4 Aşağıpulluyazı Ein al-Bayda Zatvoreno Hayat Tahrir al-Sham
5 Güveççi Kherbet Eljoz Ograničen pristup Hayat Tahrir al-Sham
6 Karbeyaz (Yiğitoğlu) Darkush Zatvoreno Hayat Tahrir al-Sham
7 Ziyaret Al-Alani Zatvoreno Islamisti
8 Cilvegözü, pored Reyhanlıja Bab al-Hawa Cesta Otvoreno Lokalna civilna administracija
9 Bükülmez Atme Zatvoreno Islamisti
10 Hatay Hammamı Al Hammam Otvoreno Grupe povezane s FSA
11 İslahiye Meidan Ekbis Željeznica Zatvoreno Sirijska nacionalna vojska (SNA)
12 Öncüpınar al-Salameh Cesta Otvoreno SNA
13 Çobanbey Al-Rai Željeznica Otvoreno SNA
14 Karkamış Jarabulus Cesta Otvoreno SNA
15 Mürşitpınar Ayn al-Arab Željeznica Zatvoreno Kurdska samouprava
16 Akçakale Tall Abyad Cesta Ograničen pristup SNA
17 Ceylanpınar Ras al-Ayn Cesta Ograničen pristup SNA
18 Şenyurt Al-Darbasiyah Cesta Zatvoreno

Kurdska samouprava

19 Nusaybin Qamishli Cesta, željeznica Zatvoreno Sirija
20 Cizre Al-Malikiyah Zatvoreno Kurdska samouprava
20 Kumlu Afrin Otvoreno SNA

Galerija[uredi | uredi kôd]

  • Zemljovid sirijsko-turske granice.
    Zemljovid sirijsko-turske granice.
  • Dio turskog graničnog zida.
    Dio turskog graničnog zida.
  • Zemljovid porječja Eufrata i Tigrisa oko istočnog dijela granice.
    Zemljovid porječja Eufrata i Tigrisa oko istočnog dijela granice.
  • Sirijski grad Kessab, s vrhom planine Jebel Aqra (Turska) u pozadini.
    Sirijski grad Kessab, s vrhom planine Jebel Aqra (Turska) u pozadini.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Türkiyenin Komşuları ve Coğrafi Sınırları. 14. veljače 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2016.
  2. ↑ Türkiyenin Komşuları ve Coğrafi Sınırları. 14. veljače 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2016.
  3. ↑ CIA World Factbook - Syria. 4. travnja 2020.
  4. ↑ Naselje je imalo 583 stanovnika 1980. (Türk Dünyası Araştırmaları Vakfı, 1986, p. 142); u međuvremenu je napušteno zbog odrona.
  5. ↑ Construction interrupted for friendship dam along Turkey-Syria border. Today's Zaman. 29. lipnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. rujna 2012. Pristupljeno 29. travnja 2012.
  6. ↑ a b c d e f g h International Boundary Study No. 163 Syria-Turkey Boundary (PDF). 7. ožujka 1978. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 1. listopada 2019. Pristupljeno 4. travnja 2020.
  7. ↑ Helmreich, Paul C. 1974. From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920. Ohio State University Press. Columbus, Ohio. str. 320. ISBN 9780814201701. OCLC 694027
  8. ↑ Steiner, Zara. 2005. The lights that failed : European international history, 1919-1933. Oxford University Press. Oxford. ISBN 978-0-19-151881-2. OCLC 86068902
  9. ↑ "Ankara, Treaty of" in The New Encyclopædia Britannica.
  10. ↑ Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne. Lausanne, Švicarska. 24. srpnja 1923. Pristupljeno 28. studenoga 2012.
  11. ↑ Franco-Turkish agreement of Ankara (PDF) (francuski i engleski). Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
  12. ↑ parliament.gov.sy – معلومات عن الجمهورية العربية السورية
  13. ↑ "The Alexandretta Dispute", American Journal of International Law
  14. ↑ Lundgren Jörum, Emma: "The Importance of the Unimportant" in Hinnebusch, Raymond & Tür, Özlem: Turkey-Syria Relations: Between Enmity and Amity (Farnham: Ashgate), p 114-122.
  15. ↑ Lundgren Jörum, Emma, Beyond Syria's Borders: A history of territorial disputes in the Middle East, (London & New York: I.B. Tauris), p 108
  16. ↑ Syria refugees brave mines, machineguns to reach Turkish sanctuary. Reuters. 6. travnja 2012.
  17. ↑ Reuters: "Turkish developer confident Syria wall in place by spring" By Nevzat Devranoglu and Orhan Coskun December 9, 2016
  18. ↑ Bulos, Nabih. 23. srpnja 2015. Turkey to build 500-mile wall on Syria border after Isil Suruc bombing. The Daily Telegraph
  19. ↑ In 72 hours | Number of people killed by Turkish border guards increases to four, as woman shot dead in northern Idlib. www.syriahr.com. 22. travnja 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. travnja 2021.
  20. ↑ Turkey / Syria: Border Crossings Status (21 July 2020). ReliefWeb. Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja. 1. srpnja 2019. Pristupljeno 22. srpnja 2019.
v • u
Granice Sirije
Irak • Izrael • Jordan • Libanon • Turska
v • u
Granice Turske
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sirijsko-turska_granica&oldid=6777665"