Sunčani papagaj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sunčani papagaj
Odrasla jedinka u Swifts Creeku, Viktorija, Australija
Odrasla jedinka u Swifts Creeku, Viktorija, Australija
Status zaštite

Status zaštite: ugroženi
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Aves
Red: Psittaciformes
Porodica: Psittacidae
Rod: Aratinga
Vrsta: A. solstitialis
Dvojno ime
Aratinga solstitialis
(Linnaeus, 1758)
Područje života

Sunčani papagaj (Aratinga solstitialis) je papagaj iz porodice Psittacidae.

Ovaj papagaj mogućnost oponašanja govora. Ima jak, masivan kljun, goli (bez perja) prsten oko očiju i jako, zdepasto tijelo. Ima široke grudi, glava mu je prilagođena trupu, a čelo jako izraženo. Rep je stepenast, a završava se klinasto s dva repa oštrog vrha.

I pored velikog broja vrsta aratringi, sunčana aratinga, po izraženosti boja, spada među najljepše, ali i najteže dostupne papagaje što je posljedica jako teškog dobijanja mladih u zatočeništvu, pa je i broj odgajivača ova vrste papagaja jako mali.

Sunčani papagaji žive na prostoru Venecuele, Brazila i Gvajane.

Izgled[uredi VE | uredi]

Dostižu veličinu od 30-35 cm, što ih svrstava u papagaje srednje veličine.

Bočne strane glave i truha su narančasto-crveni, a predjeli grla, brade i leđa su intenzivno žuti. Mala letna pera su zelena, a na krajevima žuta. Srednja letna pera su plava, oivičena zelenkastom, a velika letna pera su zelena oivičena tamno plavom bojom, kao i sam vrh pera. Rep je s gornje strane zelen, a kraj mu je tamno plav. Donja strana repa je žućkaste i crne boje. Pera na butinama su zlatno žuta. Perje ispod krila je također jako žuto, ka vrhu bjelkasto, a krajnja pera su tamnije cimetne boje. Imaju širok bijeli očni prsten koji je neoperjan. Kljun je crn s crvenkastom primjesom, noge su smeđe, a nokti crni. Ženka se od mužjaka razlikuje po užem očnom prstenu i više zastupljenoj zelenoj boje u perju. Oči su sivkastosmeđe.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Pare se jednom godišnje, nakon čega ženka u duplji polaže 3-5 bijelih jaja veličine 22x28 mm, te leži na njima i do 30 dana. Po izlijeganju, mladi ostaju u gnijezdu još oko osam tjedana, a po napuštanju gnijezda provode uz roditelje još oko 45 dana. U tom periodu njihove boje su poprilično neodređene i razlivene, a potpun izgled dobijaju nakon dvije godine kada i postaju spolno zreli.

U zatočeništvu se hrane sjemenom suncokreta, prosa, ovsa, glanc sjemena, sirka šećerca, američkog sirka, konoplje, nepečenog kikirikija u ljusci i bar-prosa u klasu.

Izvori[uredi VE | uredi]