Taksila

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Taksila

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Taksila
Flag of Pakistan.svg Pakistan


Taksila na karti Pakistan
Taksila
Taksila
Lokacija Taksile u Pakistanu
Godina uvrštenja: 1980. (4. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/139 UNESCO

Taksila, Takkasila ili Taxila, (urdu: ٹیکسلا, Nastaliq; sanskrit: तक्षशिला, Takṣaśilā) je važan arheološki lokalitet starog indijskog gandarskog grada u provinciji Pandžabu u Pakistanu. Nalazi se 32 km sjeverozapadno od dijela Islamabada, Rawalpindija, u blizini Velikog puta debala, povijesne ceste koja je povezivala sjeverni Afganistan s Pandžabom; na nadmorskoj visini od 549 m.

Taksila je bio važno vedsko/hinduističkog[1] i budističko[2] središte od 6. stoljeća pr. Kr.[3] do 5. stoljeća pr. Kr.[4] [5] Zbog čega je 1980. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta.

Povijest[uredi VE | uredi]

Panorama starog indijskog budističkog samostana Džaulijana u Taksili
Magnify-clip.png
Panorama starog indijskog budističkog samostana Džaulijana u Taksili
Osnova stupe u Sirkapu s hinduističkim, budističkim i grčkim reljefima
Indo-grčki kralj Antialkida je vladao Taksilom oko 100. pr. Kr.
Budistički relikvijarij iz Džaulijana, Britanski muzej.
Kovanica iz Taksile, 200.-100. pr. Kr., Britanski muzej

Taksila se nalazila na raskršću tri važna povijesna trgovačka puta:

  1. kraljevskog puta od Pāṭaliputre do doline Gangesa (tzv. Veliki put debala);
  2. Puta kroz Baktriju, Kāpiśu do Puṣkalāvatīja (Pešavar u Afganistanu); i
  3. Puta od Kašmira do Srednje Azije, kroz Srinigar, Mansehru i dolinu Haripur[6] kroz Kundžerabski prijevoj do Puta svile.

Prema legendi je Takša, sin Barate i Mandavija iz indijskog epa Ramajana, te drevni kralj države Takša Kanda (Taškent), osnovao grad Takšašilu, čije ima na sanskritu znači "pripada kralju Takši".

U epu Mahābhārata, kraljević kraljevstva Kuru, Parikṣit je okrunjen u Taksili.[7]

Prema teoriji koju iznosi Damodar Dharmanand Kosambi, "Taksila" je vezana uz "Takṣaka," što znači "tesar" i predstavlja alternativni naziv za stari indijski ratnički klan Nāga.[8]

Oko 518. pr. Kr. [9] Darije Veliki je anektirao suvremeni Pakistan, uključujući i Taksilu, u perzijsko Ahemenidsko Carstvo.[10] God. 326. pr. Kr.[10]Aleksandar Veliki prihvaća kralja Taksile, Āmbhija za svog vazala[11], a kasnije i predaju Pora na rijeci Jhelum.[10] Aleksandrovi generali Eudem i satrap Piton se 317. pr. Kr. povlače s Inda. Piton je imenovan Aleksandrovim satrapom Sinda, a potom je dobio regiju Gandhara Ugovorom u Triparadisu 320. pr. Kr.

Od 321. do 317. pr. Kr. Čandragupta Maurja, osnivač Maurijskog Carstva u istočnoj Indiji, širi svoju vlast na sjevernu i sjeverozapadnu Indiju, uključujući Pandžab. Čandraguptin savjetnik Kautilja (također poznat kao Čanakja) bio je učitelj u Taksili. Za Čandraguptinog unuka Ašoke, Taksila postaje veliko budističko učilište, poznato kao Sirsukh.[12]

God. 185. pr. Kr.[13] , posljednjeg maurijskog cara, Bṛhadratha, je ubio njegov general Puṣyamitra Śunga tijekom vojne parade.[14]. No, već dvije godine poslije, 183. pr. Kr.[15]Demetrije I. osvaja Gandhāru, Pandžab i dolinu Inda.[10], te svoju novu prijestolnicu Sirkap gradi na drugoj strani rijeke, nasuprot Tasklile.[15] Vladari Grčko-Baktrijskog Kraljevstva (koje je imalo vrhunac za vladavine Antialkida od oko 130.-120. pr. Kr.) su najvjerojatnije vladali iz ovog grada. Za vrijeme grčke vladavine grad je prosperirao, imao vlastitu samoupravu, vlastite cehove i kovao svoj novac. Njihova vladavina završava oko 90. pr. Kr.[16] kada Indo-skitski poglavica Maues svrgava posljednjeg grčkog vladara Taksile.[16]

Osnivač Indo-Partijskog Kraljevstva, Gondofar, osvaja Taksilu i pretvara je u svoju prijestolnicu oko 25. pr. Kr. Kralja Gondofara IV. je u Taksili posjetio Sveti Toma Apostol oko 46. godine, a natpis iz Taksile s riječima "Veliki kralj, Kralj kraljeva, sin Božji, Kušana" (maharaja rajatiraja devaputra Kushana) datiran je u 76. godinu. Oko 405. godine Taksilu je posjetio kineski budistički svećenik Fa Hsien u svojoj knjizi "Zapis o budističkim kraljevstvima na putovanju Indijom i Cejlonom u potrazi za budističkim knjigama pravila" spominje taksilu pod imenom Ču Ča Ši Lo, što znači "Odrubljena glava" a vezano za vjerovanje kada je Buda čovjeku skinuo svoju glavu. Prije nego što je pala pod udarom osvajača, Taksila je bila glavnim gradom mnogih dinastija, i središte vedskog i budističkog učenja, kojima su se pridružili i Grci.[17]

Oko 460.–470. godine[18] Heftaliti prodiru u Gandhāru i Pandžab, te u Taksili dolazi do sveopćeg uništavanja budističkih samostana i stupa koje više nikada nisu obnovljene.[18]

Britanski arheolog Sir John Marshall je proveo dvadeset godina istraživanja u Taksili.[19]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Majumdar, Raychauduri and Datta. An Advanced History of India, str. 64., London: Macmillan.
  2. UNESCO World Heritage List. 1980. Taxila: Kratak opis (engl.) Preuzeto 8. lipnja 2011.
  3. "History of Education", Encyclopædia Britannica, 2007.
  4. "Nalanda" (2007). Encarta.
  5. Joseph Needham, Within the Four Seas: The Dialogue of East and West, Routledge, 2004., ISBN 0-415-36166-4:
    Wikicitati „"Kada su ljudi Aleksandra Velikog došli u Taksilu u 4. stoljeću pr. Kr. osnovali su sveučilište kakvog tada nije bilo u Grčkoj. U njemu su se učile tri Vede i osamnaest vještina, te je još uvijek postojalo kada je tamo došao kineski hodočasnik Fa-Hsien oko 400. god."”
    ()
  6. Thapar, Romila [1961.] (1997.). Aśoka and the Decline of the Mauryas, str. 237., Oxford: Oxford University PressISBN 0-19-563932-4
  7. Kosambi, Damodar Dharmanand (1975.). An Introduction to the Study of Indian History, Revised Second Edition, str. 126., Bombaj: Popular Prakashan.
  8. Kosambi 1975:129
  9. Marshall, John [1951.] (1975.). Taxila: Volume I., str. 83., Delhi: Motilal Banarsidass.
  10. 10,0 10,1 10,2 10,3 Marshall 1975:83
  11. zvanog Taksil u kasnijim grčkim izvorima.
  12. Thapar 1997
  13. Kulke, Hermann; Rothermund, Dietmar (1998.). A History of India, Third Edition, str. 68., London: Routledge. ISBN 0-415-15481-2
  14. Kulke and Rothermund 1998:68
  15. 15,0 15,1 Kulke and Rothermund 1998:70
  16. 16,0 16,1 Marshall 1975:84
  17. Život Apolonija iz Tijane pretpostavlja kako se u Taksili grčki govorio stoljećima nakon prestanka grčke dominacije.
  18. 18,0 18,1 Marshall 1975:86
  19. Marshall, Sir John (1960.). A Guide to Taxila, Karachi: Department of Archaeology in Pakistan, Sani Communications.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Taksila

Koordinate: 33°44′45″N 72°47′15″E / 33.74583°N 72.7875°E / 33.74583; 72.7875