Von Neumannova arhitektura

Izvor: Wikipedija

Von Neumannova arhitektura (VNA) dobila je naziv po matematičaru John von Neumannu koji je bio konzultant prilikom izgradnje računala prve generacije ENIAC. Von Neumann je dokumentirao organizaciju ENIAC-a i zbog tog se razloga sva računala koja imaju sličnu organizaciju ili arhitekturu nazivaju računala sa von Neumannovom arhitekturom. Odlike von Neumanove arhitekture su definirane s četiri svojstva:

• programi i podaci koriste jedinstvenu glavnu memoriju
• glavnoj se memoriji pristupa kao jednodimenzionalnom nizu (tj. sekvencijalno)
• značenje (semantika) ili način primjene podataka nije spremljeno s podacima

VNA računala imaju sljedeće gradivne elemente koji su prisutni i u ostalim arhitekturama:

• Aritmetičko-logička jedinica (ALU) - obavlja aritmetičko-logičke operacije
• Upravljačka jedinica - pretvara naredbe u signale unutar računala
• Glavna memorija - za spremanje podataka i izvršnog koda
• Ulazno/izlazne jedinice - pružaju sučelje između korisnika ili ostalih dijelovima računala, npr. sekundarnim memorijama(tvrdi disk, disketa)

Nedovršeni članak Von Neumannova arhitektura koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.