Will Wilder
Will Wilder
| |
|---|---|
| Autor | Raymond Arroyo |
| Prijevod | Katarina Gugić |
| Ilustrator | Antonio Javier Caparo |
| Dizajn korica | Jeff Nentrup |
| Jezik | Engleski |
| Vrsta djela | Roman |
| Rod (stil, žanr) |
Kršćanska fantastika |
| Izdavač | Verbum (RH) |
| Korice | Tvrde |
| Pripovjedač | Will Wilder |
| Gledište | Treća osoba |
| Mjesto radnje | Strmograd |
| Glavni lik(ovi) | Will Wilder |
| Teme | Kršćanstvo |
Will Wilder je serijal od sedam romana (dosad su objavljena tri) koje je napisao američki književnik Raymond Arroyo. Knjige opisuju pustolovine dvanaestogodišnjeg Willa Wildera i njegovih prijatelja Andrewa, Simona i Camille te tete Lucille. Okosnicu radnje čini Willov sukob s demonima i silama tame čiji je cilj sijati strah, napadati vjernike i uništiti pravovjerno kršćanstvo.
Pregled[uredi | uredi kôd]
Romani većim dijelom spadaju u kršćansku fantastiku, iako ima pustolovnih, povijesnih i detektivskih elemenata. Radnja romana zbiva se u malom gradiću Strmogradu koji, iako se na prvi pogled čini kao najobičniji mali gradić, zapravo štiti relikviju sv. Tome i razne druge relikvije poput Ilijinog plašta ili ruke sv. Petra.[1]
Glavni lik je Will Wilder, dvanaestogodišnji dječak koji otkriva da ima poseban i čudesan dar: može vidjeti demone koji su drugim ljudima nevidljivi. Radnja započinje u ljeto, na rođendanskoj proslavi Willova brata Lea, gdje Will ozlijedi i sebe i njega, nakon čega otkriva tajanstveno opatovo proročanstvo i drevni zapis o sedam demona koji će doći i kušati narod Strmograda. Nakon što ga kapetan Nep Balor (prerušeni Levijatan) prevari s ciljem da se dočepa relikvije, Will ju odlučuje povratiti natrag uz pomoć svoje tete Lucille te nakon toga odlazi vježbati s Braćom kako bi se suočio s novim napadima demona.
Svaki roman započinje s kratkim prologom koji se obično odvija u doba Drugog svjetskog rata, a opisuje pustolovine Jacoba Wildera s antičkim zapisima, svetim relikvijama ili zlim demonima. Nakon toga kreće radnja koja opisuje Willove pustolovine u današnje doba, a svaka knjiga prosječno ima oko 300 stranica.
Likovi[uredi | uredi kôd]
- Will Wilder, dvanaestogodišnji dječak i najstariji sin u obitelji. Visok je i crnokos, nosi kacigu svog pradjeda s likom pelikana i voli pustolovine. Međutim, Will nije običan dječak: on je vidioc, što znači da može vidjeti demone koji su drugim ljudima nevidljivi. Uz pomoć svoje tete Lucille, Will se hrabro bori protiv demona, proučava kršćanstvo i otkriva tajanstvene spletke. Osim Lucille pomažu mu i njegovi najbolji prijatelji: Andrew, Simon i Camilla. Willa prepoznaju kao prirodnog vođu, hrabrog, sposobnog i plemenitog junaka.
- Simon Blabbingdale, Willov prijatelj, mršav dječak s naočalama. Vrlo je pametan, voli učiti i rado čita povijesne romane (npr. Povijesni pregled slabljenja i propasti Rimskog Carstva). Alergičan je na gluten. Mnogo je činjenica o kršćanstvu zapamtio s vjeronauka, čime često pomaže Willu u njegovim pustolovinama.
- Lucille Wilder, Willova teta, plavokosa žena od gotovo sedamdeset godina. Kći je utemeljitelja Strmograda, Jacoba Wildera. Vodi muzej Peniel u kojem se nalaze Braća i brojne relikvije poput Ilijinog plašta.
Serijal[uredi | uredi kôd]
- Will Wilder: Relikvija Strmograda (2017.)
- Will Wilder: The Lost Staff of Wonders (2018.)
- Will Wilder: The Amulet of Power (2019.)
Reakcije[uredi | uredi kôd]
Reakcije javnosti i medija uglavnom su pozitivne, pogotovo među katoličkom publikom. Zbog napetog i privlačnog sadržaja, tajanstvenih sila, moćnih nevidljivih neprijatelja i epske bitke dobra i zla katolički mediji prozvali su roman "Harry Potter za katolike", tvrdeći kako se Harry Potter služi magijom i čarobnim predmetima, a Will Wilder snagom vjere i moćnim djelovanjem relikvija svetaca. Mnogi ističu i to da knjiga nema nikakvog negativnog sadržaja, preporučujući je roditeljima kao odlično štivo za djecu.
Sam autor Raymond Arroyo, inače poznati suradnik katoličke TV kuće EWTN, u razgovorima za medije nije se htio osvrtati na usporedbe, kazavši da mu nije bio cilj stvoriti vjersko ili moralističko djelo samo za katoličku publiku, nego je stvarao uzbudljivo univerzalno djelo. Istaknuo je da je za njega katolicizam poput zraka koji je prisutan i kojeg udišeš i kad ga ne vidiš, te je u tom pogledu usporedio Willa Wildera s Tolkienovim djelima koja su katolička na jedan dublji način – nudeći univerzalnu i duboko istinitu poruku za sve ljude.
Najveći hrvatski katolički portal Bitno navodi: "Razlog više da roditelji potaknu svoju djecu na čitanje ovog romana jest i to da se radi ne samo o uzbudljivoj pustolovini, nego i o priči o posljedicama naših izbora, o odrastanju i ključnoj ulozi naše obitelji – jer, jedino poznajući vrednote i izbore onih koji su nam prethodili možemo uvidjeti kojim nam je putem krenuti kako bismo se pravilno razvijali. Osim toga, ova uzbudljiva i duhovita priča istovremeno na zabavan i originalan način govori o hrabrosti, ljubavi, požrtvovnosti i vjernosti kroz pustolovinu jednoga dječaka, što djeci i tinejdžerima može biti iznimno poticajno. Zbog svih tih elemenata ”Will Wilder – Relikvija Strmograda” itekako je dobrodošao i u kršćanske obitelji, koje će u Willu naći dobro društvo za svoju djecu."[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Raymond Arroyo: Will Wilder: Relikvija Stmograda, prijevod Katarine Gugić, str. 72. - 73., Verbum, Split, 2017.
- ↑ Bitno: Snaga vjere i moć relikvija umjesto magije - je li ovo 'Harry Potter za katolike'?