ZTD Hrvatski sokol
| ZTD Hrvatski sokol | |
|---|---|
 | |
| Šport | Gimnastika |
| Puno ime | Zagrebačko tjelovježbeno društvo "Hrvatski sokol" |
| Osnovan | 27. prosinca 1874. |
| Sjedište | Zagreb |
| Borilište | Dom Hrvatskog sokola |
Zagrebačko tjelovježbeno društvo "Hrvatski sokol" (ZTD "Hrvatski sokol") je hrvatski gimnastički klub iz Zagreba. Hrvatski sokol je osnovan 14. svibnja 1874. godine[1] te je jedno od najstarijih društava, a danas najstarije aktivno sportsko društvo u Hrvatskoj. Dom Hrvatskog sokola izgrađen je 1883. godine. Tijekom godina dom je postao kolijevkom hrvatskog sporta, a Hrvatski sokol simbolom zagrebačke i hrvatske tjelovježbe te sportske gimnastike.
Prvo je gimnastičko i sokolsko društvo u Hrvatskoj.[2] Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju 1911. na Svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne Hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Osnivanje Hrvatskog sokola je bio odraz tadašnjih društvenih potreba, ali i političkog stanja u Hrvatskoj te je nastalo kao odgovor na planove za osnivanjem njemačkog "Turnvereina" u Zagrebu.
Na Skupštini 14. svibnja 1974.g. izabran je za predsjednika dr. Josip Fon (Phon), za potpredsjednika prof. Ivan Stožir, blagajnika Antun Stasni, a čuvar sprava Milan Lenuci. Članovi prvog odbora su bili: Mladen Živojinović, Robert Weiss, dr. Ivan Kosirnik, Ivan Schneider i Ščrbak.[3]
Na Skupštini 27. prosinca 1874.g. za predsjednika je izabran tadašnji gradonačelnik Zagreba Ivan Vončina, za potpredsjednika dr. Josip Fon (Phon), za blagajnika Antun Stasni te Milan Lenuci za čuvara sprava. [1]
Ovakvo uvaženo prvo vodstvo "Hrvatskog sokola" te činjenica da je osnivanje društva čekalo da ban Ivan Mažuranić preuzme vlast dovoljno govori o njegovoj povijesnoj ulozi. Od 1876. godine Čeh František Hochman uvodi nove sokolske metode vježbanja, a tjelesno vježbanje postaje obavezni nastavni predmet u školama. Brojni sokolski izleti snažno utječu na osnivanje tjelovježbenih organizacija diljem Hrvatske.
Povećanje članstva i interesa za tjelovježbom prerasta mogućnosti tadašnjih školskih "gombaona" (dvorana) te vodstvo i članovi "Hrvatskog sokola" vlastitim sredstvima i novcem 1883. godine na zemljištu tadašnjeg Sajmišta koje je darovao grad Zagreb, prema planu inženjera članova društva na čelu s gradskim inženjerom Milanom Lenucijem u samo pola godine izgrađuju Dom "Hrvatskog sokola", poznatiji kao "Sokolski dom" ili "Sokolana" danas najstarija dvoranu za tjelovježbu u gradu Zagrebu.
Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju 1911. na Svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.[4]
Krajem 19. stoljeća dr. Franjo Bučar, prednjak (trener) i kasnije autor prve monografije "Hrvatskog sokola" promovira nove sportove: tenis, nogomet, rukomet, odbojku i dr. te vodi tečajeve za obuku učitelja i postaje poznat kao otac hrvatskog sporta, a "Hrvatski sokol" kolijevka većine sportova u Hrvatskoj. Uvođenjem diktature kralja Aleksandra 1929. godine i zabrane hrvatskog imena dolazi do osnivanja "Sokola Kraljevine Jugoslavije" i raspuštanja Društva, a dio vodstva i članstva nastavlja rad pod imenom "Sokol".
Nakon Drugog svjetskog rata, koji je u potpunosti ugušio djelovanje Društva zbog konfiskacije dvorane, 1948. godine dio nekadašnjih sokolskih prednjaka i aktivnih vježbača uređuje devastiranu dvoranu te društvo koje sokolsku ideju nikada nije napustilo nastavlja djelovanje u "Sokolskom domu", pod imenom "Gimnastičko društvo I. rajona", kasnije i drugim imenima, sve do 1993. kada je u slobodnoj Hrvatskoj vraćeno izvorno ime Z.T.D. "Hrvatski sokol".
Tijekom godina dom "Hrvatskog sokola" je postao kolijevkom zagrebačkog i hrvatskog sporta, a Z.T.D. "Hrvatski sokol" simbolom zagrebačke i hrvatske tjelovježbe te sportske gimnastike koja je od samog osnutka bila primarna aktivnost "sokolaša". Kroz povijest, šesnaest olimpijaca s preko dvadeset nastupa na OI te brojnim nastupima na EP, SP i ostalim međunarodnim natjecanjima iznjedrilo je Z.T.D. "Hrvatski sokol". Organizacija Svjetskog kupa u sportskoj gimnastici 1982. godine te gimnastičkog dijela Univerzijade 1987., najvećim dijelom je zasluga naših članova. Od 1989. godine organizatori smo Memorijala "Stjepan Boltižar" čiju tradiciju održavamo i u najtežim vremenima.
Istaknuti gimnastičari[uredi | uredi kôd]
- Marijo Možnik, europski prvak na preči iz 2015. godine
- Tin Srbić, svjetski prvak na preči iz 2017. godine
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Knjiga Alfreda Paara: Hrvatski sokol
- ↑ a b http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22013
- ↑ Bučar, F. Hrvatski sokol: glasilo kolovoz 1924., str 215.
- ↑ http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22013