Šport u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Dom sportova u Zagrebu
Sportska dvorana Graditeljske škole u Čakovcu

Hrvatska je specifična po tome što s obzirom na broj stanovnika i veličinu države postiže značajne športske rezultate. Naravno da najveći broj medalja na velikim natjecanjima (Olimpijadama) osvajaju velike države tipa SAD-a, Rusije ili Njemačke, no zapažen je uspjeh naših športaša i u ekipnim športovima (nogomet, rukomet, vaterpolo, veslanje) i u pojedinačnim športovima (tenis, skijanje).

U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatski športaši kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajali u košarci, rukometu, vaterpolu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitili u nogometu, košarci, rukometu i vaterpolu. Europska su zlata osvajali u košarci, vaterpolu i australskom nogometu.

U skupnim su športovima svjetska zlata hrvatske športašice kao dio Jugoslavije ili kao samostalna Hrvatska osvajale u rukometu i rukometu na pijesku. Olimpijskim su se zlatom okitile u rukometu. Ostala odličja su osvajale u odbojci i košarci.

Atletika[uredi | uredi kôd]

Biciklizam[uredi | uredi kôd]

Boks[uredi | uredi kôd]

Hrvanje[uredi | uredi kôd]

Kajak i kanu na divljim vodama[uredi | uredi kôd]

Košarka[uredi | uredi kôd]

Početkom devedesetih godina, hrvatska košarkaška reprezentacija bila je jedna od najboljih košarkaških reprezentacija na svijetu. Osvajala je medalje s Olipmijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava. Tako ima jednu osvojenu broncu sa svjetskog (1994.) i dvije s europskih prvenstava (1993. i 1995.) Ima jedno osvojeno srebro s OI 1992.

Kuglanje[2][uredi | uredi kôd]

Nogomet[uredi | uredi kôd]

Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je jedan od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta; osvojila je brončanu (1998.) i srebrnu medalju (2018.) sa svjetskih prvenstava. Zanimljivo je da je Hrvatska svoj prvi polufinalni okršaj sa SP-ava igrala 1998. protiv Francuske i izgubila (1:2) te da je igrala u svom prvom finalu također protiv Francuske i opet izgubila (2:4) u borbi za naslov svjetskog prvaka. No, mnoge kontroverze vežu se uz ovu drugu utakmicu. Naime, u finalu argentinski sudac Nestor Pitana je u prvom poluvremenu sudio nepostojeći prekršaj i sumnjivi kazneni udarac za Francusku iz kojih su izašla i jedina 2 gola Francuza u prvom poluvremenu. Mnogi poznati nogometni sudci, ali i sportaši poput Ikera Casillasa i Petera Schmeichela osudili su obje sudačke odluke jasno dajući doznanja da je Hrvatska svojom igrom u finalu zaslužila postati svjetski prvak.

Plivanje[uredi | uredi kôd]

Rukomet[uredi | uredi kôd]

Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Europe 2008. i 2010.

Skijanje[uredi | uredi kôd]

Ivica Kostelić smatra se najboljim univerzalnim hrvatskim skijašem ikad, a njegova sestra Janica jedna je od najvećih svjetskih skijašica svih vremena.

Stolni tenis[uredi | uredi kôd]

Šah[uredi | uredi kôd]

Hrvatska ima dva europska prvaka u šahu; Zdenko Kožul je osvojio europsko zlato 2006., a mladi Ivan Šarić 2018. Potonji je trenutačno 53. igrač svijeta što je njegov, ali i najviši rejting nekog hrvatskog šahista ikad.

Tenis[uredi | uredi kôd]

Hrvatska ima jednom osvojene turnire Wimbledon i US Open. Za Hrvatsku prvi osvojen Wimbledon 2001. je osvojio Goran Ivanišević koji je dva puta prije toga gubio u finalu istog natjecanja, dok je Marin Čilić osvojio US Open 2014. Hrvatska je triput bila u finalu Davis Cupa (2016.), a dva puta je osvajala to natjecanje (2005.) i (2018.).

Vaterpolo[uredi | uredi kôd]

Vaterpolo reprezentacija Hrvatske jedna je od najuspješnijih reprezentacija na svijetu te uz Srbiju i Crnu Goru vrlo uspješno nastavlja jugoslavensku vaterpolsku tradiciju. Do 2024. je osvojila 15 medalja na velikim natjecanjima. Hrvatska je zlatnu medalju osvojila jedanput na Olimpijskim igrama (2012.) te dvaput na Svjetskim (2007., 2017.) i Europskim prvenstvima (2010., 2022.).

Veslanje[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Kanu klub KončarArhivirana inačica izvorne stranice od 26. srpnja 2013. (Wayback Machine) Božidar Pažur: Povijest kanu kluba Končar
  2. Kuglanje u Hrvatskoj. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2012. Pristupljeno 28. veljače 2012.

Literatura[uredi | uredi kôd]