Zlatna ribica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Carassius auratus/Zlatna ribica
Carassius auratus
Carassius auratus
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae
Rod: Carassius
Vrsta: C. auratus
Dvojno ime
Carassius auratus
(Linnaeus, 1758.)
Područje života
Sinonimi
Cyprinus auratus Linnaeus, 1758

Carassius auratus auratus (Linnaeus, 1758)
Carassius carassius auratus (Linnaeus, 1758)
Carasius auratus (Linnaeus, 1758)
Cyprinus mauritianus Bennett, 1832
Cyprinus gibelioides Cantor, 1842
Cyprinus langsdorfii Valenciennes, 1842
Cyprinus thoracatus Valenciennes, 1842
Carassius encobia Bonaparte, 1845
Carassius grandoculis Temminck & Schlegel, 1846
Carassius auratus grandoculis Temminck & Schlegel, 1846
Carassius burgeri Temminck & Schlegel, 1846
Carassius auratus buergeri Temminck & Schlegel, 1846
Carassius auratus burgeri Temminck & Schlegel, 1846
Leuciscus auratus Mauduyt, 1849
Cyprinus chinensis Gronow, 1854
Carassius chinensis (Gronow, 1854)
Carassius pekinensis Basilewsky, 1855
Carassius discolor Basilewsky, 1855
Carassius coeruleus Basilewsky, 1855
Cyprinus maillardi Guichenot, 1863
Carassius auratus wui Tchang, 1930
Carassius auratus cantonensis Tchang, 1933
Carassius auratus argenteaphthalmus Nguyen, 2001
Carassius carassius (non Linnaeus, 1758) pogreška

Zlatna ribica (Carassius auratus; sinonimi: Carassius auratus auratus) je slatkovodna riba iz porodice šarana. Jedna je od prvih pripitomljenih riba, te je među najpopularnijim akvarijskim ribama.

Poznata je i pod brojnim sinonimima među kojima i Carassius auratus auratus (Linnaeus, 1758)

Izgled[uredi VE | uredi]

Tijelo joj je dosta zdepasto, a dugo je 13-40 centimetara, ovisno o pasmini. Leđna peraja je duga i snažna, a repna je račvasta. Na glavi, leđnoj i prsnoj peraji nalazi se mnogo kvržica. Boja tijela je metalik crvenkasto-narančasta. Bočna pruga je vidljiva.

Povijest[uredi VE | uredi]

Crtež akvarija iz 1850-ih, koji je možda sadržavao i zlatnu ribicu među drugim hladnovodnim ribama

U drevnoj Kini su se počele uzgajati različite vrste karasa. Bile su sive ili srebrnaste boje. Neke od njih su počele stvarati žute, narančaste ili crvene mutacije; prve od njih su zabilježene za vrijeme dinastije Jin (265.–420.)[1][2]

Tijekom dinastije T'ang (618.-907.) bilo je popularno uzgajati karase u ukrasnim ribnjacima ili vodenim vrtovima. Prirodna genetska mutacija stvarala je zlatnu (žućkasto-narančastu) više nego srebrnastu boju ribe, pa je počelo selektivno uzgajanje ove ribe. Za vrijeme dinastije Sung zlatna ribica je konačno potpuno pripitomljena.[3] Zlatna ribica dovedena je u Japan 1603. godine, a 1611. u Portugal, te preko njega u druge dijelove Europe.[4] U južnoj Europi postala je simbol sreće i bogatstva. U Sjevernu Ameriku dolazi sredinom 19. stoljeća.[5][6]

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Mlade ličinke nakon izlijeganja

Zlatna ribica može doseći spolnu zrelost isključivo ako ima dovoljno vode i pravilnu prehranu. Parenje se događa nakon promjene temperature (ne više od dva stupnja dnevno), najčešće u proljeće. Mužjaci počinju plivati u grupicama od 2-3 ribe. Potom se razdvajaju i idu prema ženkama, vodeći ih prema biljkama. Ženka juri i izbacuje bjelkasto-žutu ikru (5000-10000 jajašaca), koja se lijepi za bilje, pa ju mužjak oplodi izbacujući mliječ. Dosta jajašaca se oplodi, ali mnoge pojedu odrasle jedinke.

Nakon 2-3 dana iz jaja se izlegu male ličinke. Prva dva dana jedu sadržaj žumanjčane vrećice, nakon toga počinju plivati i loviti vodene kukce. Nakon mjesec dana pomalo počinje dobivati ljuske i mijenjati zelenkasto-brončanu boju, a promjene pigmentacije traju 1-2 godine.[7]

Inteligencija[uredi VE | uredi]

Poznat je mit o tome da pamćenje zlatne ribice traje tri sekunde. Ipak, dokazano je da je njezin vijek pamćenja tri mjeseca, te da može razlikovati boje, oblike i zvukove.[8] Njezin vid je među najbolje istraženima kod svih riba.[9] Korištenjem pozitivnog pojačanja (ako uradi nešto, dobije nagradu), ribica može biti uvježbana prepoznavati svjetlosne signale različitih boja[10] ili izvoditi razne trikove.[11]

Izvori i bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Goldfish. Ocean Park. pristupljeno 2009-11-16
  2. Roots, Clive (2007). Domestication, str. 20–21, Westport: Greenwood Press. ISBN 978-0-313-33987-5
  3. Smartt, Joseph (2001). Goldfish varieties and genetics: A handbook for breeders, Oxford: Blackwell Science. ISBN 978-0-85238-265-3
  4. http://www.bristol-aquarists.org.uk/goldfish/info/info.htm
  5. Brunner, Bernd (2003). The Ocean at Home, New York: Princeton Architectural Press. ISBN 1-56898-502-9
  6. Mulertt, Hugo (1883). The Goldfish And Its Systematic Culture With A View To Profit. Pristupljeno 2009-07-07.
  7. Rogers,Geoff. Freshwater Aquarium Fish. 1 ed. Focus on. Buffalo, New York: Firefly Books LTD., 2004.
  8. Istraživanje na sveučilištu Plymouth 2003.
  9. Neumeyer, C. (2003). “Color Vision in Fishes and Its Neural Basis”, Collin, S.P. and Marshall, N.J. Sensory Processing in Aquatic Environments, New York: Springer-Verlag. “In goldfish, as the best investigated fish species[...]”
  10. Dokazano pokusom u Parizu. (Travanj 1994.) "Poissons rouges: la mémoire dans l'eau". Revue du Palais de la découverte 217.
  11. Send Your Fish to School. ABC News: Good Morning America.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zlatna ribica