Vlasi: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
|||
Redak 39: | Redak 39: | ||
Studije iz religije, magije i mitologije Vlaha istočne Srbije |
Studije iz religije, magije i mitologije Vlaha istočne Srbije |
||
* [http://www. |
* [http://www.paundurlic.com/radovi/pesma_o_svecima.htm Vlaška mitološka pesma o poreklu zla] |
||
* [http://www. |
* [http://www.paundurlic.com/radovi/titanomahija.htm Elementi titanomahije u vlaškim mitološkim pesmama] |
||
* [http://www. |
* [http://www.paundurlic.com/radovi/religija_vlaha.htm Kult mrtvih kao osnova za određene religije Vlaha] |
||
* [http://www. |
* [http://www.paundurlic.com/radovi/nebeska_tela_i_marturija.htm Nebeska tela i obred "marturija" u kultu mrtvih kod Vlaha] |
||
* [http://www. |
* [http://www.paundurlic.com/radovi/rajska_sveca.htm Rajska sveća u vlaškom kultu mrtvih] |
||
* [http://www. |
* [http://www.paundurlic.com/radovi/magstat.htm Magijska statistika i alibi - dva aspekta dugovečnosti magije kod Vlaha istočne Srbije] |
||
Izvorna muzika Vlaha istočne Srbije |
Izvorna muzika Vlaha istočne Srbije |
||
* [http://www. |
* [http://www.paundurlic.com/muzika/index.htm Poslednji orfeji Balkana] |
||
[[Kategorija:Romanski narodi]] |
[[Kategorija:Romanski narodi]] |
Inačica od 27. prosinca 2008. u 17:06
Vlasi (Rumuni, Rumâni, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više malenih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira. Nastanjuju teritorij jugoistočne Rumunjske, istočne Srbije, dijelova Makedonije, sjeverne Grčke i nešto u Albaniji, BiH i Hrvatskoj. Glavne grupe Vlaha su Meglenski vlasi, Ćići, Morlaci, Cincari i drugi.
Porijeklo
Sama riječ je germansko-slavenskog porijekla i znači "Rimljani". Na njihovim jezicima riječ za svoje narode je obično varijacija riječi Romanus. Vlasi su danas uglavnom pravoslavci. U prošlosti je bilo dosta i rimokatolika, ali ti su se asimilirali u Hrvate.
Naziv Vlah u hrvatski jezik ulazi kao verzija germanske riječi "Wallach" koja je označavala prije svega romanizirane Kelte te druge narode koji su se postupno romanizirali.
Naziv Vlah zadržava svoje značenje i kod ostalih naroda srednje Еurope, tako danas u češkom jeziku označava Talijane.
Podrijetlo im se ne može točno odrediti, dapače uobičajena pretpostavka je da se njihovo prisustvo na Balkanu općenito može vezati za romansko. Obilježava ih autarhičnost, zadržavanje poganskih vjerovanja i običaja do današnjih dana kao i prakticiranje određenih magijskih obreda. Gospodarski okrenuti su stočarstvu.
Odnosi među narodima
Još u vrijeme Dušanovog carstva, Vlasi su bili izdvojena klasa na najnižim društvenim ljestvicama, o čemu svjedoči i pravilo iz Dušanovog zakonika: "Srbin da se u Vlahe ne ženi." Teški prirodni i gospodarski uvjeti nisu pogodovali širem naseljavanju Srba na krajnji istok današnje Srbije, dok je s druge strane autarhičnost samih Vlaha stoljećima sprječavala iste da se asimiliraju sa Srbima iz obližnjih srpskih gradova (Smederevo, Požarevac).
U današnjoj Makedoniji započela je njihova snažna emancipacija pa tako u nekim općinama u kojima su brojni imaju pravo na učenje vlaškog jezika u školama. Makedonski Vlasi dobro poznaju svoj jezik koji, kao predstavnik romanske grupe jezika, pokazuje srodnost sa latinskim i talijanskim.
- Arumunji (Vlasi) (Arumunjski jezik) Grčke/Grtsija - 250.000; Rumunjska - 100.000; *Makedonija- 100.000; Albanija - 200.000; Bugarska - 10.000; Hrvatska; Srbija-10.000; Bosna i Hercegovina.
- Cincari.
- Faršerioti, porijeklom iz općine Frashër u Albaniji. Od Karaguna se razlikuju po bijelom odijelu.
- Karaguni (Crnogunjci, Crnovunci), skupine Vlaha koje su dobile ime po odjelima od crnog sukna. ne smiju se brkati sa Karavlasima iz Srbije i Bosne koji govore rumunjski a pripadaju u Rome.
- Karakačani (Sarakačani)
- Kucovlasi (Šepavi Rumunji). Grčka; 100, 000. Podvrgnuti snažnoj grčkoj asimilaciji.
- Meglenski Vlasi (Megleno-rumunjski jezik) Grčka - 20.000. Makedonija - 10.000
- Morlaci (Morovlasi, Mavrovlasi)
- Ćići (Ćiribirci, Istro-Rumunji, Istarski Vlasi) (Istro-rumunjski jezik)Hrvatska - 1.200
Literatura
- Cvijić, Jovan, “Aromuni ili Cincari u zapadnoj Makedoniji”. Pregled, Sarajevo 1911.
- Kahl, Thede, “Čuvanje jezika, gubljenje identiteta. Meglenski Vlasi”. Srpska Akademija Nauka i Umetnosti, Balkanološki Institut: Skrivene manjine na Balkanu, Beograd, str. 135-145.
- Mirdita, Zef: Vlasi u historiografiji, HIP, 2003, Zagreb
- Поповић, Д., “О Цинцарима”, Београд 1937.
- Weigand, Gustav, “Die Aromunen. Ethnographisch-philologisch-historische Untersuchungen über das Volk der sogenannten Makedo-Romanen oder Zinzaren”, Lajpcig 1898.
Vanjske poveznice
Studije iz religije, magije i mitologije Vlaha istočne Srbije
- Vlaška mitološka pesma o poreklu zla
- Elementi titanomahije u vlaškim mitološkim pesmama
- Kult mrtvih kao osnova za određene religije Vlaha
- Nebeska tela i obred "marturija" u kultu mrtvih kod Vlaha
- Rajska sveća u vlaškom kultu mrtvih
- Magijska statistika i alibi - dva aspekta dugovečnosti magije kod Vlaha istočne Srbije
Izvorna muzika Vlaha istočne Srbije