Jugoistočna Europa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jugoistočna Europa (narančasto).[1]

Jugoistočna Europa je zemljopisni i geopolitički dio Europe čiji se prostor pruža prema jugu i istoku od Panonske nizine, a okružen je dijelom Jadranskog mora, Jonskim, Egejskim i Mramornim morem te dijelom Crnog mora. Države koje bi pripadale ovom prostoru su:

  1. Flag of Albania.svg Albanija
  2. Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
  3. Flag of Bulgaria.svg Bugarska
  4. Flag of Montenegro.svg Crna Gora
  5. Flag of Greece.svg Grčka
  6. Flag of Kosovo.svg Republika Kosovo
  7. Flag of Macedonia.svg Republika Makedonija
  8. Flag of Romania.svg Rumunjska
  9. Flag of Serbia.svg Srbija
    Uvjetno:
  10. Flag of Cyprus.svg Republika Cipar
  11. Flag of Moldova.svg Republika Moldavija
  12. Flag of Turkey.svg Turska (istočna Tračka)
  13. Flag of Ukraine.svg Ukrajina (područje Budžaka – južna Besarabija)


Smještaj i položaj[uredi VE | uredi]

Matematički položaj:

  • 34°50' – 48°20' N
  • 13°30' – 28°30' E

Udaljenosti:

  • sjever – jug = 1500 km
  • istok – zapad = 1650 km

Kao rezultat navedenoga matematičkog položaja, Jugoistočna Europa ima središnji položaj na sjevernoj hemisferi. Njeno se područje nalazi u pojasu umjerene klime koju obilježavaju 4 godišnja doba. Prevladavajuća je kontinentalna klima, s time da se prema istoku povećava kontinentalnost (povećavaju se godišnje amplitude temperatura i smanjuje se ukupna količina padalina).

Jugoistočna Europa je kontinentsko-podunavski i maritimno-sredozemni prostor.

Zemljopisni položaj:

Ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.

Prometno-zemljopisni položaj:

Kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori:

  • željeznička pruga BeogradBar
  • Bosansko–neretvanski koridor
  • Iskerski koridor
  • Marički koridor
  • Moravski koridor
  • Nišavsko–strumski koridor
  • Posavski koridor
  • Prizrenski koridor
  • Vardarski koridor
  • Via Egnatia

Gospodarsko-zemljopisni položaj:

Jugoistočna Europa ima rubni i tranzicijski položaj.


Geopolitički položaj:

Tamponski položaj između drugih europskih regija.

Geostrateški položaj:

Jugoistočna Europa ima žarišni položaj. Tu se preklapaju interesna područja Italije, Rusije, Austrije, Mađarske, Turske.. a sve je to bilo najčešći povod za mnoge ratove koji su se zbivali u povijesti ovog prostora. Ovaj dio Europe je bio obilježen vladavinom Osmanskog Carstva i sukobima sa Turcima. Zemlje Jugoistočne Europe su neovisnost počele ostvarivale tek u 19. stoljeću, kada je Osmansko Carstvo znatno oslabilo.

Reljef[uredi VE | uredi]

U reljefnoj strukturi Jugoistočne Europe kao najstarije gorje ističu se Rodopi, koji su u paleozoiku uzdignuti hercinskom orogenezom, a građeni su od škriljavaca i gnajsa. Alpskom orogenezom u mezozoiku izdiže se eruptivna Alpsko - dinarska nabrana zona, a u tercijaru Karpatsko - balkanska nabrana zona od eruptiva te metamorfoziranih škriljavaca i krša. Najviši vrh je Musala (2925 m) u Bugarskoj.

Sredinom tercijara kopno između jadranske i panonske potoline bilo je zaravnjeno. Najprije se javljaju mahoviti epirogeni pokreti (izdizanje i izvijanje) dijelova te mase kojima na površinu izbija magma. Izdizanje ima svoj smijer pružanja. U Dinaridima on se pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok, a u Makedoniji sjever - jug (zbog stare kristalinske mase Rodopa). Te linije prate i tekućice (npr. Vardar).

Povlačenjem Panonskog mora tekućice se javljaju u nepropusnim škriljavim i dolomitnim dijelovima stvarajući u njima široke riječne doline. U vapnenačkim predjelima manje je tekućica, većinom su to ponornice. Tu nastaju i polja u kršu. U Panonskoj nizini nastaju akumulacijske terase i naplavne ravni.

Pleistocen je obilježen ledenim dobom i tada se ovdje oblikuje fluvioglacijalni reljef. Ostaci toga reljefa danas jesu nanosi lesa u Panoniji i u Jadranskoj zavali.

Danas se ostaci tektonske aktivnosti (epirogenetskih pokreta) osjete kao potresi u jugoistočnom dijelu Jugoistočne Europe.

Klima[uredi VE | uredi]

Reljef je uvjetovao i klimu, te isto tako i vegetaciju. Tamo gdje su planine tu je kontinentalna klima, te zimzelena vegetacija. U priobalju prevladava mediteranska klima te obitavaju sredozemna vegetacija i makija.

Hidrografija[uredi VE | uredi]

Povijesno-zemljopisni razvoj[uredi VE | uredi]

Jugoistočna Europa i europske integracije[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Peter Jordan, „Großgliederung Europas nach kulturräumlichen Kriterien“ // Europa Regional 13 (2005), Heft 4, Leibniz-Institut für Länderkunde, Leipzig, 2005., str. 162. – 173.



Geographylogo.svg Nedovršeni članak Jugoistočna Europa koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.