Obična smokva: razlika između inačica
| Redak 30: | Redak 30: | ||
Što se tiče kozmetičke upotrebe postoje podaci da se i [[Kleopatra]] koristila različitim pripravcima od smokve kako bi joj koža uvijek bila mekana... |
Što se tiče kozmetičke upotrebe postoje podaci da se i [[Kleopatra]] koristila različitim pripravcima od smokve kako bi joj koža uvijek bila mekana... |
||
==Popis tradicionalnih sorata== |
|||
Petrovača bijela |
|||
Bjelica |
|||
Vodenjača |
|||
Tremenjača |
|||
Zamorčica |
|||
Zimica |
|||
Zemnjica |
|||
Petrovača crna |
|||
Bujaka |
|||
Bujaka crna |
|||
Cigulica |
|||
Crna patlidžanka |
|||
Crna rezavica |
|||
Karginja |
|||
Lopudka |
|||
Modrulja |
|||
Padovanka bijela |
|||
Vladimirska krupna bijela |
|||
Vladimirska krupna crna |
|||
Bijela sultanija |
|||
Carigradska rezavica |
|||
Crna smirnska |
|||
Crna sušilica |
|||
Sultanija crna |
|||
Zlatulja crna |
|||
Zlatulja |
|||
Bružetka crna |
|||
Bružetka |
|||
Šaraguja<ref>http://undp.ivisa.com/upload/file/255/127565/FILENAME/Poljoprivredna_bioraznolikost_Dalmacije__s_.pdf Pristupljeno 6.07.2018.</ref> |
|||
{{commonscat|Ficus carica}} |
{{commonscat|Ficus carica}} |
||
{{wikispecies|Ficus carica}} |
{{wikispecies|Ficus carica}} |
||
Inačica od 6. srpnja 2018. u 15:18
| Obična smokva | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Sigurni | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Moraceae |
| Rod: | Ficus |
| Vrsta: | F. carica |
| Dvojno ime | |
| Ficus carica L. | |
| Baze podataka | |
Obična smokva (maloazijska smokva, pitoma smokva, Ficus carica) je veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz jugoistočne Azije i područja istočnog Mediterana.
Naraste 3 - 10 m visoko, ali u širinu ide više nego u visinu (4 - 9 m) Ima glatku sivu koru, a listovi su dugi 12 - 25 cm i 10 - 18 cm široki. Plod je dobro poznata smokva dugačka 3 - 5 cm, zelene do ljubičaste boje.
Kultivacija i upotreba
Obična smokva se uzgaja zbog svog jestivog ploda u njenom prirodnom okolišu (na Mediteranu), ali i u drugim područjima sa sličnom klimom npr. Čile, Australija, Južna Amerika i u državama Teksas, Washington i Oregon u SAD-u.
Smatra se da je smokva bila jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku ishranu. Tisuće kultivara (dosta njih ne imenovanih) je bilo razvijeno, ili su se sami razvili kako su ljudi migracijama nosili sjeme u nova područja.
Smokve se mogu konzumirati svježe ili suhe, od njih se može raditi pekmez (npr. SMS pekmez od smokve), koristi se u kozmetici (npr. Dalmatica sa smokvom, Rosal). Višani od smokava rade svoju tradicionalnu slasticu hib.
Što se tiče kozmetičke upotrebe postoje podaci da se i Kleopatra koristila različitim pripravcima od smokve kako bi joj koža uvijek bila mekana...
Popis tradicionalnih sorata
Petrovača bijela
Bjelica
Vodenjača
Tremenjača
Zamorčica
Zimica
Zemnjica
Petrovača crna
Bujaka
Bujaka crna
Cigulica
Crna patlidžanka
Crna rezavica
Karginja
Lopudka
Modrulja
Padovanka bijela
Vladimirska krupna bijela
Vladimirska krupna crna
Bijela sultanija
Carigradska rezavica
Crna smirnska
Crna sušilica
Sultanija crna
Zlatulja crna
Zlatulja
Bružetka crna
Bružetka
Šaraguja[1]
