Čimbenik odjeka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Čimbenik odjeka (u literaturi nazivan i kao čimbenik utjecaja,[1][2] faktor odjeka,[3] faktor utjecaja,[4] impaktni faktor,[5] faktor impakta,[6] faktor impakta odnosno relevantnosti i izvrsnosti[7]) nekog znanstvenog časopisa (eng. impact factor, kratica IF) je brojka koja predstavlja omjer broja citata (dobivenih na objavljene članke[4]) u određenoj godini i ukupnog broja članaka koji su objavljeni u prethodne dvije godine (ili drugom određenom razdoblju[4]) u istom časopisu.[8] Izračun čimbenika jest dijeljenje broja citata dobivenih u tekućoj godini na radove objavljene u proteklom dvogodišnjem razdoblju s brojem radova objavljenih u istom tom razdoblju.[4] Nazivnik ovog omjera ne obuhvaća sve objavljene članke, nego samo članke koji su u citatnim bazama kategorizirani kao izvorni znanstveni članci (eng. articles) i pregledni članci (eng. reviews).[8]

Čimbenik odjeka u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj su podatci o čimbeniku odjeka dostupni u bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) preko Centra za online baze podataka (http://www.online-baze.hr), u kojoj su svi časopisi svrstani su u dvije cjeline: Science Edition i Social Science Edition.[4]

Čimbenik odjeka prvotno je osmišljen kao knjižničarski alat. Trebao je biti pomagalo knjižničarima u identifikaciji za odabir pri kupnji časopisa, a ne da posluži kao mjera znanstvene kakvoće istraživanja opisanoga u tekstu. [3]

Čimbenik odjeka postao je vrlo utjecajan jer je selektivan, to jest časopis s visokim čimbenikom odjeka ima vrlo strogu procjenu. U tome leži slabost ovog pokazatelja. Pitanje je tko provodi tu procjenu, jer vrlo su često to osobe s malo iskustva praktičnog znanstvenika, pa dolazi u središte pozornosti tko odlučuje vrijedi li uopće tekst poslati na recenziju, a na časopis se često može utjecati izdavačkom politikom. Podaci na osnovi kojih se utvrđuje nisu transparentni ni dostupni javnosti.[3]

Čimbenik odjeka kao kriterij napredovanja znanstvenika[uredi VE | uredi]

Znanstvena je zajednica već neko vrijeme argumentirala da čimbenik odjeka pojedinoga znanstvenog časopisa ne može biti kriterij ili jedan od najvažnijih kriterija prilikom napredovanja znanstvenika. Svibnja 2013. to je rezultiralo Deklaracijom o vrednovanju istraživanja koju je potpisalo mnogo znanstvenika u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Posljedica mana čimbenika odjeka jest da se osnovna dobra funkcija čimbenika odjeka u potpunosti iskrivila, pa se istraživače sada ocjenjuje prema tome gdje, a ne prema tome što objavljuju, pa se tako prividno povisuje i vrijednost ostalih autora samo zato što su objavili u tom istom časopisu, premda su objavili nezapažene članke. Zloporaba čimbenika odjeka krajnje štetno djeluje na znanost, budući da se sve svodi na brojenje umjesto na stvarnu procjenu znanstvenog doprinosa, zamagljuje se znanstvena procjena, uništava karijere, troši vrijeme i dragocjene radove, koči inovacije jer se znanstvenici okreću područjima koja su trenutačno popularna.[3] Istraživanjima je utvrđeno da neovisno o veličini časopisa, objavljivanje članaka koji ne sadrže izvorne znanstvene podatke i neprecizna kategorizacija članaka mogu značajno izmjeniti čimbenik odjeka.[8]

Čak i ako čimbenik odjeka određene skupine časopisa nema gore opisane mane, ostaju drugi problemi. Čimbenikom odjeka nije uputno uspoređivati časopise iz različitih skupina znanosti. Može biti signifikantan indikator samo kada se uspoređuju slični časopisi koji pokrivaju ista područja istraživanja. Želimo li po ovom kriteriju uspoređivati časopise iz područja znanosti koje ne postoji u podjeli primijenjenoj u Web of Science pa prema tome i u Journal Citation Reports, javlja se novi problem, jer neka područja nisu uključena u tu podjelu, a niti je jasno dokučivo zašto su pojedini časopisi svrstani u navedene skupine. Primjer je geodezija, zbog čega su geodetski časopisi svrstani u čak devet različitih skupina.[4]

Problem naravno nije u samom postojanju čimbenika odjeka, znanstvenicima, njihovim člancima ili časopisima, prof. Čatić napisao je sljedeći zaključak:[9]

Wikicitati MZOŠ je sklon formalizirati zabrane. Sustav praćenja publicistike za humanističke znanost ERIH je naveo da je najstrože zabranjeno koristiti njihove podatke za napredovanja. Sada se tomu mora pribrojiti i deklaraciju DORA. Međutim, obje zabrane stručnjaci u MZOŠ-u su upisali u kriterije napredovanja hrvatskih znanstvenika. Za to se ne može optužiti ministra, premda bi ga njegova savjetnica, profesionalna novinarka trebala upozoravati. To je rezultat nametanja mišljenja njihovih stručnih osoba koje proturaju i dalje zastarjele stavove.”
(Igor Čatić, 7. lipnja 2013.)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Biochemia Medica, Vol.18 No.1 Veljača 2008. Tomaš Zima: Čimbenik utjecaja i procjena znanstvenih radova ili timova (pristupljeno 12. studenoga 2015.)
  2. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o dodjeli nagrade Ivan Plotnikov, str. 1 (pristupljeno 12. studenoga 2015.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Polimeri: časopis za plastiku i gumu, Vol.34 No.1 Srpanj 2013. Đurđica Španiček: Faktor odjeka, str. 3 (pristupljeno 12. studenoga 2015.)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Knjižnica Instituta Ruđer Bošković Nedjeljko Frančula, Miljenko Lapaine: Vrednovanje geodetskih časopisa prema faktoru odjeka, str. 1 (pristupljeno 12. studenoga 2015.)
  5. Acta stomatologica croatica 2006. vol. 40 br. 2 Prikazi članaka. Asja Čelebić: Prikaz članka Gil-Montoya JA, Navarrete-Cortes J, Pulgar R, Santa S, Moya-Anegon F. World dental research production: an ISI database approach (1999-2003). Eur J Oral Sci2006;114(2): 102-8 (“STOMATOLOŠKA ZNANSTVENA PUBLICISTIKA U SVIJETU: PRISTUP POSREDSTVOM BAZE ISI U RAZDOBLJU OD 1999. DO 2003.”), str. 196(pristupljeno 12. studenoga 2015.)
  6. Hrvatsko kulturno vijeće Marijan Jošt: Hrvatska znanost je provincijalizirana do beznačajnosti, 23. veljače 2010. (pristupljeno 12. studenoga 2015.)
  7. Sociologija sela, 40 (2002) 3/4 (157/158) Antun Petak, Vlado Puljiz, Maja Štambuk: Časopis Sociologija sela, razvoj sela i poljoprivrede, razvoj ruralne sociologije, pregledni znanstveni rad, str. 247 (pristupljeno 12. studenoga 2015.)
  8. 8,0 8,1 8,2 Knjižnica Instituta Ruđer Bošković 71. kolokvij Knjižnice IRB-a: Utjecaj kategorizacije članaka u citatnim bazama na čimbenik odjeka časopisa, 10. listopada 2007. (pristupljeno 12. studenoga 2015.)
  9. Igor Čatić, Zašto volim Guardian?, Hrvatski fokus, 7. lipnja 2013.