Štipavci

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg »Škorpioni« preusmjerava ovamo. Za paravojnu formaciju, pogledajte Škorpioni (paravojna formacija).
Štipavci
Asian forest scorpion in Khao Yai National Park.JPG
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Chelicerata
(nesvrstani) Arachnomorpha
Razred: Arachnida
Red: Scorpiones
C. L. Koch, 1837
Područje života

Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.

Tipično za škorpione je da su pokriveni čvrstim oklopom od hitina. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti plijen. Kao i svi paučnjaci, škorpioni imaju 4 para nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.

Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinjama . Škorpioni su člankonošci, oni su beskralježnjaci i ime su dobili po člankovitim nogama.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerojatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka samo ako se u prisutnosti ljudi osjeća ugroženo


Crystal 128 babelfish.svg Nedovršeni članak Štipavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.