Čupor Moslavački
Čupor Moslavački, hrvatsko-ugarska plemićka obitelj koja djeluje u Hrvatskoj od 14. stoljeća. Sjedište im je bilo u vlastelinstvu u Moslavini, po kojem su dobili ime.[1]
Postoje dvije teorije o podrijetlu ove obitelji. Prema Šišiću, potječu od ugarskog plemenitaškog roda Csupora,[1] koji je živio u Čongradskoj županiji blizu Segedina u blizini roda Doroszma (Duružmića). Dio tih rodova doselio se je u međurječje Save i Drave te od njih potječu Čupori Moslavački i rod Gorjanskih.[2] Druga teorija (Nada Klaić, Karácsony, Engel) ih opet izvodi od toga da su od ugarskih plemenitaša, roda Monoszló koji je posjedovao vlastelinstvo u Moslavini[1] od druge polovice 12. st., a imao je i obrazac nasljeđivanja imena kao i Čupori Moslavački.[2] Po drugoj teoriji vjerojatno su slavenskog odnosno hrvatskog podrijetla.[2]
Rodonačelnik Čupora Moslavačkih je Stjepan Moslavački (*1256. – *1293.) nadimka "Čupor".[2]
Posjede su imali u Zagrebačkoj i Križevačkoj županiji te jedno vrijeme u Vukovarskoj i Bačkoj županiji.[2] Od poznatih naselja ističu se: Moslavina (utvrđeni grad) (na rubnim obroncima Moslavačke gore, na mjestu gdje su poslije Erdodyji izgradili dvorac), Jelengrad, Podgrađe (Warallya), te povremeno Sokol, Bihać, Ripač, Dubovac, Nevna, Korođ i Ivankovo.[2] Za vrijeme dinastijskih sukoba kralj Karlo Anžuvinac moslavačke je posjede dao banu Ivanu Baboniću, koje je poslije dobio tek sin rodonačelnika Čupora Moslavačkih; Čupori Moslavački su za protudvorskog pokreta bili na strani kraljice Marije i Žigmunda Luksemburškog.[3]
Bili su vrlo važna obitelj u slavonskim krajevima o čemu svjedoči njihov grb. Na njemu je romb (nagnuti pravokutnik) s četiri reda u kojem se izmjenjuju crvene i srebrne kocke, a na kojem stoji svraka.[2] Ti se motivi danas nalaze u grbu grada Kutine.[2]
Poznati pripadnici[uredi | uredi kôd]
- Makarije Moslavački (*1181.-*1201.), knez, dvorski sudac i banovac; neke ga isprave spominju kao bana i kao župana Szolnoka
- Toma I. Moslavački (1217. – 1231.), ban
- Grgur II. Moslavački (*1247. – 1269.), sudac Kumana
- Egidije II. Moslavački (†1313.), ban Mačve i Bosne
- Grgur III. Moslavački (u. prije 1294.), župan u Željeznom
- Petar III. Moslavački (*1266. – 1307.), transilvanijski biskup
- Nikola Čupor Moslavački, kaločki pa ostrogonski nadbiskup
- Demetrije Čupor Moslavački (†1468.),, kninski, jurski i zagrebački biskup (sin Pavla Čupora Moslavačkog)
- Pavao Čupor Moslavački (†1415.), slavonski ban[4]
- Nikola Čupor Moslavački (†1473.), erdeljski vojvoda, istaknuti ratnik u vrijeme kralja Matijaša Korvina
Obitelj je izumrla 1492. godine. Posjedi su im pripali Tomi Bakaču, pa njihovim rođacima Erdődyjima.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 221
- ↑ a b c d e f g h i Zrinka Nikolić Jakus: Obitelj Čupor Moslavački, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, br. 4(2011), str. 269-300
- ↑ Projekt "Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice", Povijesni dio projekta izradili, uz stručno vodstvo profesorice povijesti i likovne umjetnosti Milke Prodanić, učenici trećeg razreda opće gimnazije. Koordinatorice projekta: Margareta Miloš, prof. i dipl. bibl. i Martina Terranova, profSrednja škola August Šenoa, Garešnica, 2014.
- ↑ Zoran Lukić: Hrvatska povijest - banovi u Hrvatskom Kraljevstvu Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. srpnja 2012. (Wayback Machine)