Đulin ponor
| Đulin ponor | |
|---|---|
| Špilja | |
 Đulin ponor | |
| Položaj | |
| Koordinate | 45°16′2″N 15°13′26″E / 45.26722°N 15.22389°E |
| Smještaj | Ogulinsko-Plašćanska zavala |
| Najbliži grad | Ogulin |
| Države |  Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Dužina | 16 396 m m |
| Nadmorska visina | 315[1] m |
| Najveća visina | -83 m m |
| Približna starost | >3 milijuna godina[1] |
  Đulin ponor Đulin ponor na zemljovidu Hrvatske  | |
Đulin ponor ili Dobrin ponor je ponor ponornice Dobre u Ogulinu. Kanjonom svoj tok završava rijeka Dobra. Do sada je istraženo čak 16 396 metara sustava.
Legenda o ponoru[uredi | uredi kôd]
Prema legendi, dobio je ime po mladoj djevojci Đuli koja je u 16. st. živjela u Ogulinu. Legenda kaže da su Đulu roditelji obećali starijem plemiću za ženu. U to doba su se vodile velike bitke s Turcima, te je u Ogulin stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Milan je branio frankopansku utvrdu u Tounju. Prema legendi, Milan i Đula su se zaljubili na prvi pogled. No, Milan je umro u jednoj od bitaka s Turcima. Čuvši za tu vijest, Đula se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor rijeke Dobre, te od tada Ogulinci zovu taj ponor Đulinim ponorom.
Kritika legende[uredi | uredi kôd]
Đulin ponor dobio je ime po rijeci Đuli, što je stariji naziv za rijeku Dobru na tom području. Đulin ponor je dakle ponor rijeke Đule odnosno rijeke Dobre.[2]
Legenda o djevojci Đuli temelji se na činjenici da jedna od pukotina na stijeni iznad Đulinog ponora ima oblik ženskog lica gledanog iz profila. Na temelju te pukotine nastala je legenda o djevojci koja se, zbog nesretne ljubavi bacila u smrt. Pored te pukotine nalazi se još nekoliko pukotina i izbočina na stijeni koje zajedno tvore lik brkatog muškarca. Taj lik predstavlja lice muškarca zbog kojeg se Đula navodno bacila u ponor.
Legendu o djevojci Đuli može se slobodno svrstati među proizvode ogulinske mašte kao što su: vještice (i vile) na Kleku, Klečka špilja, vilinska voda, zmaj sa Šmitovog jezera te bajke Ivane Brlić-Mažuranić. Stanovnici Ogulina inače žele stvoriti o svome gradu turističku sliku kao "Ogulin - grad bajki".
Također treba uočiti da se Ogulin u nekim starijim izvorima naziva Đulin grad. To pak upućuje na čest običaj davanja gradovima ime po onoj rijeci koja na tom području završava.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Rijeka Dobra i grad Ogulin. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. listopada 2009. Pristupljeno 6. siječnja 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Đulin ponor. Pristupljeno 21. ožujka 2021.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Kulturni turizam Legenda o Đulinu ponoru
Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Đulin ponor |
 | Wikizvor ima izvorni tekst Fotografijske slike iz Hrvatske; Gjulin ili Dobrin ponor u Ogulinu |
Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]
- Špiljski sustav Đulin ponor - Medvedica[neaktivna poveznica]
- Grad Ogulin - Povijesni pregled
- Đulin grad, Klečke vještice, Šmitovo jezero Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine)
- Hrvatski mitovi i legende: Đulin ponor – legenda o vili Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2014. (Wayback Machine)
- Klečka špilja Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. travnja 2015. (Wayback Machine)
- Vilinska voda Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. ožujka 2015. (Wayback Machine)