Tounj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Tounj
Tounj (grb).gif
Tounj na karti Hrvatska
Tounj
Tounj
Tounj na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°15′N 15°20′E / 45.25°N 15.33°E / 45.25; 15.33
Županija Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka
Načelnik općine Ivica Sopek
Površina 95 km2
Stanovništvo (2001.) 1.252
Poštanski broj 47264 Tounj
Tounjski most.jpg
Tounjski most

Tounj je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Tounj se nalazi na pravcu Zagreb - Senj, udaljen 90 km od Zagreba i 70 km od Senja. Tounj je malo živopisno mjesto prekrasnih pejzaža smješteno u središnjem Hrvatskom predgorju, nalazi se na riječici Tounjčici koja se nekoliko kilometara nizvodno uljeva u rijeku Mrežnicu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo je raspoređeno u nekoliko naselja na prostoru općine, Hrvati čine 96% stanovništva. Prema popisu iz 2001. općina ima 1.252 stanovnika.

Tounj (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 379
  • 1991. - 414 (Hrvati - 383, Srbi - 19, ostali - 12)
  • 1981. - 467 (Hrvati - 390, Jugoslaveni - 56, Srbi - 18, ostali - 3)
  • 1971. - 434 (Hrvati - 402, Srbi - 17, Jugoslaveni - 4, ostali - 11)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Podno krševitog Krpela u dubokoj guduri nalazi se pećina iz koje izvire rijeka Tounjčica. Prema povjesničarima u toj pećini su se branile od Turaka tri obitelji : Fumić, Juraić i Rebrović. Pećina je bila zazidana i uređena za obranu, sa puškarnicama i izlazima u gornju pećinu koja je skrivena od pogleda u grmlju i šikari. Navedene tri obitelji sagradile su grad Tounj.

Grad Tounj prvi puta se spominje 1481. godine kao svojina kneza Stjepana Frankopana. Unuk kneza Stjepana, također imenom Stjepan, godine 1550. pridružuje grad Tounj svojoj imovini u podjeli sa obitelji Zrinski. Godine 1558. pljenidbeno izaslanstvo našlo je grad zapušten i prazan te ga pripojilo krajiškoj upravi i 1577. ga ponovno naselilo. Kapetan Stjepan Gucić je 1585. godine utrošio znatna sredstva za uređenje grada zbog sve češćih prodora Turaka.

Izgradnjom Karlovačke tvrđave Tounj postaje još važniji za obranu karlovca. Godine 1609. kralj je izdao nalog na banu Tomi Erdödyju da preda grad Tounj knezovima Frankopanima Tržačkim, ali do toga ne dođe jer mještani ne htjedoše predati grad bez znanja svog kapetana. Godine 1639. carski inžinjer za nadzor utvrda zateče u Tounju zapovjednika grofa Petra Erdödyja koji je živio u glavnoj kuli.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Industrija građevnog materijala

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Neistražene spilje, međusobno povezane hodnicima i podzemnim jezerima
  • Pećina iz koje izvire rijeka Tounjčica
  • Dvokatni kameni most, djelo hrvatskog inženjera Josipa Kajetana Knežića[1]
  • Rimski vojnici
  • Župna crkva svetog Ivana Krstitelja. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima Hermanna Bolléa. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik.


Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Kulturno umjetničko društvo "Tounjčica"

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Park prirode Velebit Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Tounj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.