Đurovića špilja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Đurovića špilja
Koordinate: 42°33′39″N 18°16′03″E / 42.56083°N 18.2675°E / 42.56083; 18.2675Koordinate: 42°33′39″N 18°16′03″E / 42.56083°N 18.2675°E / 42.56083; 18.2675
Lokacija Zračna luka Dubrovnik
Država Hrvatska
Najbliži grad Dubrovnik
Najniža razina 23 - 25 m ispod poletno sletne staze
Najveća visina 10 m
Dužina 156 m
Volumen ~ 9.000 m3
Približna starost 5.000 godina

Đurovića špilja je jedinstvena krška špilja koja se nalazi ispod stajne staze dubrovačke zračne luke u mjestu Čilipi.[1][2] Prema nekim procjenama starost špilje je oko 5000 godina.[Potrebna verifikacija]

Opis[uredi VE | uredi]

Špilja je iznimno lijepa s velikim brojem stalaktita i stalagmita. Volumen špilje iznosi oko 9000 m3.[2] Špiljski je kanal dugačak 156 m, a spušta se do dubine od 25 metara s obzirom na zaravnjeni teren zračne luke.[2] Visina stropa dviju većih dvorana špilje u rasponu je od 10 do 25 metara. [1]

Okoliš Đurovića špilje složenog je geološkog sastava i građe. Špilja se nalazi u području kontakta breče, vapnenastih i dolomitnih naslaga iz vremena na prijelazu iz gornje krede u paleogen.[2] Vapnenačke naslage su ispresijecane pukotinama kojima površinske vode odlaze u podzemlje te polagano od otopljenih minerala stvaraju špiljske ukrase.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Arheološki ostaci (razne kosti i keramičke zdjele) koji su pronađeni u Đurovića špilji tijekom istraživanja, datiraju iz brončanog i željeznog doba.[3] Špiljom su se ponajviše koristili mještani koji su se u njoj opskrbljivali vodom i skrivali za vrijeme ratnih opasnosti i to do 1963. godine kada je zbog izgradnje dubrovačke zračne luke prirodni, vertikalni ulaz zatvoren.[1] Tada su, za neku buduću namjenu, ipak izgradili 37 m dugačak pristupni betonski tunel s ulazom u samoj blizini kontrolnog tornja.

Tek 2001. godine speleolozi Hrvatskog planinarskog društva Mosor iz Splita ponovno ulaze u špilju i snimaju njeno stanje. Nakon sedmogodišnjeg uređenja, špilja se za javnost otvara 2009. godine te vrlo brzo postaje turistička atrakcija.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Tihomir Kovačević (17. lipnja 2006.). "Đurovića jama-špilja novi speleološki biser u turističkoj ponudi "Lijepe naše"". Subterranea Croatica 4 (6): 16–22 pristupljeno 11. listopada 2020.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Nenad Buzjak (20. prosinca 2006.). "Speleomorfološke i hidrološke značajke Đurovića špilje (Čilipi, južna Dalmacija)". Hrvatski geografski glasnik 68. (2.): 57–72. Identifikator: 10.21861/HGG.2006.68.02.04 pristupljeno 11. listopada 2020.
  3. 3,0 3,1 Đurovića špilja otvorena za javnost. Jutarnji list (6. srpnja 2009.) Arhivirano s izvorne stranice 11 listopada 2020, pristupljeno 11. listopada 2020.