Zračna luka Dubrovnik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zračna luka Dubrovnik

Croatia dbv 3.JPG

IATA: DBV – ICAO: LDDU
Osnovni podaci
Vrsta aerodroma civilni
Vlasnik Republika Hrvatska 55%, Dubrovačko-neretvanska županija 20%, Grad Dubrovnik 10%, Općina Konavle 15%
Operater Zračna luka Dubrovnik
Služi gradu Dubrovnik, Hrvatska
Lokacija Čilipi
Izgrađen 1960.1962. [1]
Započeo s radom 15. svibnja 1962. [1]
Nadmorska visina 161 m / 527 ft
Koordinate 42°33′41″N 018°16′06″E / 42.56139°N 18.26833°E / 42.56139; 18.26833Koordinate: 42°33′41″N 018°16′06″E / 42.56139°N 18.26833°E / 42.56139; 18.26833
Internetske stranice Službena stranica
Uzletno-sletne staze
Smjer Dužina Površina
ft m
12/30 10.827 3.362 asfalt
Statistika (2014.)
Broj putnika 1.584.471
Broj operacija
[2]

Zračna luka Dubrovnik jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj. Nalazi se u Čilipima, 22 kilometra od Dubrovnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvotno je izgrađena 1936. u naselju Gruda u Konavlima. Promet je zbog Drugog svjetskog rata jedno vrijeme bio zaustavljen, a 1960. zračna je luka premještena na današnje mjesto, pored mjesta Čilipi. Tijekom srpske agresije na Hrvatsku zračna je luka u potpunosti razorena, a imovina (oprema i signalizacija) opljačkana i odvezena u Crnu Goru te postavljena u zračne luke Tivat i Podgorica.[3]

Nakon oslobođenja dubrovačkog područja u listopadu 1992. zračna je luka osposobljena za promet, te je unatoč razorenoj i opljačkanoj pristanišnoj zgradi otvorena 10. prosinca 1992. slijetanjem zrakoplova pristiglog iz Zagreba. Uslijedila je obnova pristanišne zgrade koja je završena 19. travnja 1995. kada je obnovljenu zračnu luku svečano otvorio ministar prometa, pomorstva i veza Ivan Mudrinić, uz nazočnost drugih hrvatskih i stranih uglednika, uključujući i predstavnike diplomatskog kora. Otvaranje je zasjenio napad srpskih terorista iz okupirane istočne Hercegovine, koji je oko 11.15 prekinuo govor premijera Nikice Valentića. Haubička granata od 122 milimetra pala je na pistu, na udaljenosti oko 150 metara od mjesta gdje je u tijeku bila svečanost. U napadu nitko nije stradao, ali su geleri oštetili Vladin zrakoplov. Vođa istočnohercegovačkih Srba, Božidar Vučurević, komentirajući napad izjavio je za beogradske novine Vreme, među ostalim, „da nikad neće biti mirnog života u Dubrovniku”.[4]

Obnova je trajala do 2006. godine.

Kompanije i destinacije[uredi VE | uredi]

Kompanije i destinacije
Kompanija Destinacija
Aeroflot Moskva - Šeremetjevo[5]
Air One Rim
Aer Lingus Dublin
Austrian Airlines Beč
Bmibaby Nottingham
British Airways London
Centralwings Krakow
Clickair Barcelona
Croatia Airlines Amsterdam, Beograd, Beč, Düsseldorf, Frankfurt, London, Osijek,Paris, Pula, Rim, Split, Tel Aviv, Zagreb, Zurich
Danube Wings Bratislava - M. R. Štefánika[6] [sezonski]
Darwin Airline Ženeva, Lugano, Zurich
Dubrovnik Airline Belfast
Estonian Air Tallinn
Flybe Exeter
Flyglobespan Edinburgh, Aberdeen
Flylal Vilnius
Germanwings Köln
Iberia Madrid
Jet 2 Edinburgh, Belfast, Leeds
Jetairfly Bruxelles
Lufthansa Munchen
Norwegian Air Shuttle Bergen, Oslo, Stavanger, Stockholm, Trondheim
S7 Airlines Moskva - Domodedovo [sezonski][7]
SkyEurope Beč, Bratislava, Prag
Spanair Barcelona, Madrid
Thomson Airways Manchester
Transaero Airlines Moskva - Domodedovo [sezonski][8]
TUIfly Hannover, Munchen, Stuttgart
Uzletno sletna staza dubrovačke zračne luke
Platforma dubrovačke zračne luke
Unutrašnjost
Najavljene komapnije i destinacije[9]
Kompanija Destinacija
Aegean airlines Atena
Alitalia Rim
Astraeus Airlines London
Lufthansa Frankfurt
Malev Hungarian Airlines Budimpešta
Martinair Holland Amsterdam
Turkish Airlines Istanbul
Ryanair najavljeni pregovori

Promet[uredi VE | uredi]

Dubrovačka zračna luka je nakon Zračne luke „Franjo Tuđman” i Zračne luke Split, treća najprometnija zračna luka u Hrvatskoj,[10][11] a najuspješnija prema broju putnika po jednom zaposleniku (3.200 putnika na jednog zaposlenika).[12] Rekordni promet zabilježen je 1987. godine kad je kroz dubrovačku zračnu luku prošlo 1.460.354 putnika i 2.490 tona tereta. U srpnju 2014., kroz dubrovačku zračnu luku po prvi put u povijesti prošlo je preko 300 tisuća putnika, a u kolovozu 2014. je ostvaren novi rekordni mjesečni promet od 317.184 putnika.[13]

Zračna luka Dubrovnik je 2013. godine s 1.522.629 putnika ostvarila novi rekordan promet u povijesti ove zračne luke.

Promet zračne luke Dubrovnik[14]
Godina Putnici Teret (tona)
1987. 1.460.354 2.490
2000. 395.458 680
2001. 461.322 646
2002. 507.459 657
2003. 716.592 592
2004. 880.967 822
2005. 1.008.240 677
2006. 1.120.453 741
2007. 1.143.168 846
2008. 1.191.474 997
2009. 1.122.355 516
2010. 1.270.062 406
2011. 1.349.501 420
2012. 1.480.470 357
2013. 1.522.629 376
2014. 1.584.471
Panorama zračne luke Dubrovnik
Panorama zračne luke Dubrovnik

Izgradnja[uredi VE | uredi]

U tijeku su radovi na nadogradnji i proširenju terminala dubrovačke zračne luke, čiji je završetak predviđen 2011. godine[15]. Daljnje širenje se planira nakon 2011. godine, a namjera je povećati kapacitet do 5,5 milijuna putnika godišnje. Terminal u Zračnoj luci Dubrovnik će, kad bude dovršen, biti drugi najveći u Hrvatskoj nakon onog u Zagrebu. Uz terminal je planirana gradnja gospodarske zone i hotela s četiri zvjezdice[16].

U svibnju 2010. godine u dubrovačkoj je zračnoj luci otvoren novi putnički terminal na kojeg su ugrađeni aviomostovi, čime je ova zračna luka postala jedina hrvatska zračna luka koja putnicima omogućuje suhi prijelaz iz zgrade do zrakoplova.[17]

Izgradnja zračne luke Dubrovnik 2005. - 2011.
2005. 2011.
Ukupna površina zgrade 11.744 m2 36.576 m2
Katovi Prizemlje, 1. kat Prizemlje, 1. kat, 2. kat, galerija
Godišnji kapacitet putnika 1 milijun preko 2 milijuna
Kapacitet putnika po satu 2.000 5.000
Broj check-in šaltera 16 33+2
Broj agencijskih šaltera 18 34
Prodavaonice 400 m2 1.098 m2
Restorani/Catering 800 m2 1.142 m2
Izlazi 8 7 + 4 avio mosta
Sala za dolaske 600 m2 1.659 m2
VIP salon 91 m2 110 m2
Business salon 20 m2 1.025 m2

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Ispod poletno-sletne staze dubrovačke zračne luke nalazi se privlačna i od srpnja 2009. za javnost ponovo otvorena Đurovića špilja, jedinstvena krška špilja. Prema nekim procjenama stara je oko 5000 godina.[18]
  • Dubrovačka zračna luka je, nakon Zračne luke Brač (541 m), druga hrvatska zračna luka po nadmorskoj visini (161 m).

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zračna luka Dubrovnik