Šomođska županija (Kraljevina Ugarska)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Šomođska županija
Grb Šomođske
(Grb)
Šomođska županija
Sjedište županije Kapošvar
Broj stanovnika 365.961 (1910.)
Površina 6.675 km2
Šomođska županija


Šomođska županija (stariji hrvatski naziv: Šimeška županija[1], nje. Komitat Somogy, mađ. Somogy vármegye, lat. Comitatus Somogiensis) je bila jedna od županija u Austro-Ugarskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Ova županija graničila je s mađarskim županijama Zalskom na zapadu, Vesprimskom na sjeveru, Tolnanskom na sjeveroistoku i Baranjskom na jugoistoku te hrvatsko-slavonskom županijama Varaždinskom na jugozapadu, Bjelovarsko-križevačkom na jugu i Virovitičkom županijom na jugoistoku.

Prirodne granice su bile rijeka Drava na jugu te Blatno jezero i kanal Šijov na sjeveru.

Povijest[uredi VE | uredi]

Jedna je od županija koje su bile utemeljene među prvima u Kraljevini Ugarskoj. Utemeljena je u 11. stoljeću. Prestala je postojati 4. lipnja 1920., Trianonskim sporazumom.

Županiji je pripadao i grad Siófok sve do 1850-ih, a poslije je pripao Vesprimskoj županiji. Nakon drugog svjetskog rata je opet pripao Šomođskoj županiji. Sigetski kotar je također nakon 1945. pripao drugoj županiji, Baranjskoj županiji.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Početkom 20. st. se Šomođska županija dijelila na ove upravne podjedinice:

Kotari (járás)
Kotar Sjedište (székhely)
Barčanski Barča
Čurgujski Čurguj
Igalski Igal
Kapušarski Kapošvar
Lengyeltótski Lengyeltóti
Marcalinski Marcalin
Nagyatádski Nagyatád
Sigetski Siget
Tapski Tab
Urbani kotar (rendezett tanácsú város)
Kapuš

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio [2]:

Nacionalnost
Kotar Popis 1900. Popis 1910.
Mađari 310.320. 333.597
Nijemci 20.193 18.718
Hrvati 11.641 9.934
Toti 291 364
Rumunji 381 63
Rusini 8 4
Srbi 28 44
ostali * 2.724 3.237
  • Bošnjački Hrvati, šokački Hrvati, Vendi i t.d.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
  2. A magyar szent korona országainak 1910. évi népszámlálása; Budapest 1912, str. 22. – sporna je metodologija kojom su popisane nacionalnosti

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]