Šomođska županija (Kraljevina Ugarska)

Šomođska županija

(Grb)

Sjedište županije

Kapošvar

Broj stanovnika

365.961 (1910.)

Površina

6.675 km²

Šomođska županija (stariji hrvatski naziv: Šimeška županija,^[1] nje. Komitat Somogy, mađ. Somogy vármegye, lat. Comitatus Somogiensis) je bila jedna od županija u Austro-Ugarskoj.

Zemljopis

Ova županija graničila je s mađarskim županijama Zalskom na zapadu, Vesprimskom na sjeveru, Tolnanskom na sjeveroistoku i Baranjskom na jugoistoku te hrvatsko-slavonskom županijama Varaždinskom na jugozapadu, Bjelovarsko-križevačkom na jugu i Virovitičkom županijom na jugoistoku.

Prirodne granice su bile rijeka Drava na jugu te Blatno jezero i kanal Šijov na sjeveru.

Povijest

Jedna je od županija koje su bile utemeljene među prvima u Kraljevini Ugarskoj. Utemeljena je u 11. stoljeću. Prestala je postojati 4. lipnja 1920., Trianonskim sporazumom.

Županiji je pripadao i grad Siófok sve do 1850-ih, a poslije je pripao Vesprimskoj županiji. Nakon drugog svjetskog rata je opet pripao Šomođskoj županiji. Sigetski kotar je također nakon 1945. pripao drugoj županiji, Baranjskoj županiji.

Upravna organizacija

Početkom 20. st. se Šomođska županija dijelila na ove upravne podjedinice:

Kotari (járás)
Kotar	Sjedište (székhely)
Barčanski	Barča
Čurgujski	Čurguj
Igalski	Igal
Kapušarski	Kapošvar
Lengyeltótski	Lengyeltóti
Marcalinski	Marcalin
Nagyatádski	Nagyatád
Sigetski	Siget
Tapski	Tab
Urbani kotar (rendezett tanácsú város)
Kapuš

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio^[2]:

Nacionalnost
Kotar	Popis 1900.	Popis 1910.
Mađari	310.320.	333.597
Nijemci	20.193	18.718
Hrvati	11.641	9.934
Toti	291	364
Rumunji	381	63
Rusini	8	4
Srbi	28	44
ostali ^*	2.724	3.237

Bošnjački Hrvati, šokački Hrvati, Vendi itd.

Izvori

↑ Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
↑ A magyar szent korona országainak 1910. évi népszámlálása; Budapest 1912, str. 22. – sporna je metodologija kojom su popisane nacionalnosti

Vanjske poveznice

[1] Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću

[2] A magyar szent korona országainak 1910. évi népszámlálása; Budapest 1912, str. 22. – sporna je metodologija kojom su popisane nacionalnosti

[1]

[2]