Blatno jezero

Koordinate: 46°51′00″N 17°43′12″E / 46.85000°N 17.72000°E / 46.85000; 17.72000
Izvor: Wikipedija
»Balaton« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Balaton (razdvojba).
Blatno jezero
mađ. Balaton
Gradovi i sela uzduž Blatnog jezera (više)
Položaj
Koordinate46°51′00″N 17°43′12″E / 46.85000°N 17.72000°E / 46.85000; 17.72000
SmještajPanonska nizina
Države Mađarska
Obalni gradoviKeszthely, Siófok, Balatonfüred
Fizikalne osobine
Duljina78 km
Širina 
 • Najveća14 km
Dubina 
 • Prosječna3,3 m
 • Najveća12,2 m
Obalna crta235 km
Površina600 km2
Zapremina1,9 km3
Površina porječja5.174[1] km2
Nadm. visina104,8 m
Vrijeme retencije2 godine
Rijeke i otoci
PritociZala
Odlijeva se uSió
Blatno jezero na zemljovidu Mađarske
Blatno jezero
Blatno jezero
Blatno jezero na zemljovidu Mađarske
Zemljovid

Dodano na popis17. ožujka 1989.
Referentni broj421[2]
Karta Blatnog jezera
Satelitska snimka
Zala, pritoka

Blatno jezero[3](često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj. Rijeka Zala je najveća rijeka koja se ulijeva u jezero, a kanalizirana rijeka Sió je jedina rijeka koja se izlijeva iz jezera.

S površinom od 592 km², dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 kilometara, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, s najvećom dubinom od 12,2 m (prosječna dubina je 3,2 m).

Ime[uredi | uredi kôd]

  • opisni prijevod bi dao značenje Blatno jezero, što daje prilog tezi da ime potječe od slavenske riječi „blato”.
  • za vrijeme starorimske države jezero se zvalo „Plitko jezero” (lat. Lacus Pelso), dok su Nijemci koristili naziv (njem. Plattensee), koje ima isto značenje kao i na latinskom jeziku.

Klima[uredi | uredi kôd]

Blatno jezero, s povećanim atmosferskim padalinama, utječe na klimu okolice; ima više oblačnih dana, manju varijaciju temperature nego ostatak Mađarske. Tokom zime površina jezera je obično zamrznuta.

Turizam je vrlo razvijen, s najvećom posjećenošću od lipnja do rujna, kad je prosječna temperatura vode 25 °C. Za vrijeme jačih zima organizira se ribolov na ledu i tako produžava turistička sezona.

Gradovi i sela[uredi | uredi kôd]

Sjeverna obala[uredi | uredi kôd]

Od istoka prema zapadu:

Balatonfőkajár - Balatonakarattya - Balatonkenese - Balatonfűzfő - Balatonalmádi - Alsóörs - Paloznak - Csopak - Arács - Balatonfüred - Tihany - Aszófő - Örvényes - Balatonudvari - Fövenyes - Balatonakali - Zánka - Balatonszepezd - Szepezdfürdő - Révfülöp - Pálköve - Ábrahámhegy - Balatonrendes - Badacsonytomaj - Badacsony - Badacsonytördemic - Szigliget - Balatonederics - Balatongyörök - Vonyarcvashegy - Gyenesdiás - Kestel

Južna obala[uredi | uredi kôd]

Od istoka prema zapadu:

Balatonakarattya - Balatonaliga - Balatonvilágos - Sóstó - Szabadifürdő - Siófok - Széplak - Zamárdi - Szántód - Balatonföldvár - Balatonszárszó - Balatonszemes - Balatonlelle - Balatonboglár - Fonyód - Bélatelep - Balatonfenyves - Balatonmáriafürdő - Balatonkeresztúr - Balatonberény - Fenékpuszta

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • Bitka pod imenom Balatonska ofenziva (njem. Operation Frühlingserwachen) se odigrala tijekom Drugog svjetskog rata. Bitka je bila kontraofenziva njemačke 6. SS tenkovske divizije protiv nadolazeće Crvene armije. Odigrala se između 6. ožujka i 16. ožujka 1945. godine, a rezultirala je pobjedom Crvene armije.
  • Nekoliko Iljušina je nađeno i izvučeno iz jezera, što je ostatak sovjetske okupacije Mađarske.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Pongrác Galsai: Der Balaton. Landschaft und Geschichte, Corvina Verlag, Budapest, 1978, ISBN 3876807492
  • László Trunko: Sammlung geologischer Führer Band.91, 2000, ISBN 344315073X
  • Anasztázia Koncz: Balaton: Bildband, Corvina Verlag, Budapest, 1986, ISBN 963-13-2206-8
  • Francé, R.: Balaton-Ausschuß der Ungarischen Geographischen Gesellschaft: Resultate der wissenschaftlichen Erforschung des Balatonsees, Wien, Commissionsverlag
  1. Herschy, Reginald W.; Fairbridge, Rhodes W. 1998. Encyclopedia of Hydrology and Lakes. Springer Nature. ISBN 978-0-412-74060-2. Pristupljeno 22. kolovoza 2012.
  2. Lake Balaton Regional Water Institute. Ramsar Sites Information Service. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. lipnja 2021. Pristupljeno 24. svibnja 2019.
  3. Hrvatski planinar br.12/2005. Planinariti po Mađarskoj, str. 416

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Blatno jezero