Španjolska gripa
| Španjolska gripa | |
|---|---|
 | |
 mortalitet u Sjevernoj Americi i Europi tijekom 1918.-1919. god. | |
 Bolesnici zaraženi španjolskom gripom (Fort Riley, Kansas, Camp Funston) | |
| Bolest | gripa |
| Virusni soj | podtip ptičje gripe H1N1 |
| Lokacija | svijet |
| Prvi slučaj | nepoznat |
| Datum prvog slučaja | veljača 1918. |
| Porijeklo |  SAD |
| Potvrđenih slučejeva | ca. 500 milijuna |
Broj umrlih | ca. 20 – 50 milijuna |
| https://www.who.int/influenza/pandemic-influenza-an-evolving-challenge/en/ | |
Španjolska gripa, skraćeno Španjolka, bila je pandemija gripe od koje je preminulo između 50 i 100 milijuna osoba širom svijeta. Uzročnik te gripe bio je podtip ptičje gripe H1N1.
Pandemija Španjolske gripe započela je u ožujku 1918. godine i trajala je sve do lipnja 1920. godine. Obuhvatila je cijeli svijet.[1]
Od španjolke je oboljela otprilike trećina stanovnika zemlje (između 500 i 600 milijuna), a smrtno je stradalo između 10 i 20 % oboljelih. Smatra se jednom od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva i može se mjeriti s epidemijom kuge u 14. stoljeću. Gdje je počela nije sigurno, no prozvana je španjolskom zbog prvih izvještavanja o njoj s tog područja. Stradale su osobe između 20 – 40 godina, što je neobično za gripu.[nedostaje izvor]
Prvi put se pojavila u siječnju 1918., a trajala je do lipnja 1920. godine. Virus se je širio vrlo velikom brzinom, dosežući pandemijske proporcije. Albert Gitchell, vojnik u Fort Rileyu u Američkoj saveznoj državi Kansas, 11. ožujka 1918. zabilježen je kao prvi poznati slučaj bolesti. Slučaj je službeno zabilježen kao epidemija upale pluća. Odlaskom u Europu, američki vojnici i civili prenijeli su pandemiju po cijelom kontinentu.
- ↑ Željko Cvetnić, Vladimir Savić. 9. listopada 2018. Prije 100 godina španjolska gripa „majka“ svih pandemija poharala je svijet. Veterinarska stanica. 49 (5): 333–341. Pristupljeno 22. veljače 2021.
