Šumska češljugovina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Šumska češljugovina
Šumska češljugovina
Šumska češljugovina
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Dipsacales
Porodica: Dipsacaceae
Rod: Dipsacus
Vrsta: D. fullonum
Dvojno ime
Dipsacus fullonum
L.

Šumska češljugovina (lat. Dipsacus fullonum}, biljka je iz porodice češljugovki (Dipsacaceae). Raste u Europi i Aziji. Raste uz vodotokove, te na proplancima i uz puteve.

Opis[uredi VE | uredi]

Češljugovina je dvogodišnja biljka. Naraste do 2,5m visine. Stabljika je prekrivena bodljama. Prizemni listovi skupljeni su u rozetu, dugi do 30 cm., te su prekriveni dlakama. Cvijet je ljubičaste boje. Plod nalikuje na veliki čičak.

Sastav[uredi VE | uredi]

Smatra se da je kemijski sastav biljke nedovoljno istražen. U biljci su pronađeni iridoidi, flavonoidi, glikozidi i kofeinska kiselina (u travi i korijenu biljke).[1]

Uporaba[uredi VE | uredi]

Danas se rijetko koristi kao ljekovita biljka,no treba naglasiti da je primjenu biljke spominjao već Dioskurid.

Ljekovita svojstva korištena su u ruskoj tradicionalnoj medicini. Kao analeptičko i protupalno sredstvo, u slučaju tuberkuloze i drugih plućnih bolesti preporučuje se uvarak biljke i infuz od korijena. Kao anestetik, diuretik i protuupalno sredstvo tradicionalni iscjelitelji je koriste za bolesti urogenitalnog sustava, kte od reume i gihta. Izvana, infuzija i uvarak koristi se kod različitih kožnih bolesti, ekcema, dermatoze i psorijaze. Alkoholni ekstrakt iz korijena ili nadzemnih dijelova smatra se dobrim lijekom za pukotine na koži i sluznici, kao anestetik se koristi za reumu i giht. Kupke se predlažu kod artritisa. Blagotvorna svojstva biljke također se koriste u homeopatiji. Giht, reumatizam, kožne bolesti i plućna tuberkuloza su popis bolesti kod kojih homeopati propisuju biljne lijekove.[2]

Navodno može pomoći i kod kroničnih oblika lajmske bolesti(borelioze).

Nekada su plodovi korišteni za češljanje vune. Koristi se i kao suho cvijeće.

Medonosna je biljka.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Forenbacher,S. Velebit i njegov biljni svijet,Zagreb 2001.

Лавренова Г.В., Лавренов В.К. «Энциклопедия лекарственных растений», издательство "Донетчина", Донецк 1997 .

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

http://www.svijetokonas.net/zanimljivosti-iz-prirode/prirodno-je-zdravo/veliki-cicak-ili-cesljugovina-kao-lijek/

  1. http://lektrava.ru/encyclopedia/vorsyanka-lesnaya/ Pristupljeno 16.06.2019.
  2. http://lektrava.ru/encyclopedia/vorsyanka-lesnaya/ Pristupljeno 16.06.2019.