Željko Bujas

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Željko Bujas
Rođenje 16. veljače 1928. Pag, Hrvatska Flag of Croatia.svg
Smrt 16. ožujka 1999. Zagreb
Zanimanje profesor, književnik
Teme rječnik

Željko Bujas - biografija Službena stranica

Željko Bujas (Pag, 16. veljače 1928. - Zagreb, 16. ožujka 1999.), hrvatski jezikoslovac, anglist, amerikanist, leksikograf, akademik HAZU, prevoditelj i diplomat.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je u gradu Pagu. Od malena je živio na susjednome Rabu i prihvatio ga kao zavičaj. Ondje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Sisku, a maturirao je na Trećoj muškoj gimnaziji u Zagrebu. Godine 1946. upisao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu engleski jezik i književnost te ruski jezik i književnost i diplomirao 1952. godine.

Željko Bujas ima za sobom dugu sveučilišnu karijeru (1954.-1992.) kao profesor anglistike i amerikanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Pomno prateći tehničke novine, osobito primjenu računala u jezikoslovlju, intenzivno je od 1963. proučavao pojavnosti u 32.000 riječi kontinuiranoga teksta, a ta analiza čini središnji dio njegove doktorske disertacije Problemi linearnoga paralelizma u strojnom prevođenju stručnih tekstova s engleskoga na hrvatski, koju je obranio 1965. Godine 1965. bio je izabran za docenta, 1971. godine, za izvanrednoga profesora 1976. godine, a za redovitoga profesora 1974. godine. Godine 1977. izabran je za člana suradnika JAZU, godine 1988. za izvanrednoga člana i godine 1991. za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U drugoj godini Domovinskoga rata akademik Bujas bio je prvim urednikom "Vijesti" kojima je Akademija širila istinu o sebi i o mladoj samostalnoj hrvatskoj državi, a na engleski je prevodio bitne tekstove.

Otkako je počeo raditi na Filozofskom fakultetu intenzivno se bavio problemima primjene računalnih metoda u analizi teksta, posebno pak računalnim konkordancijama književnih djela pojedinih hrvatskih pisaca te važnih povijesnih dokumenata. Na takav rad potaknuo je i neke od svojih kolega. O teoretskim i metodološkim pitanjima računalne obradbe tekstova pisao je u znanstvenim glasilima od 1967. te o tom izlagao u Zagrebačkom lingvističkom krugu. Nagradu „Božidar Adžija“ za znanstvenu djelatnost dobio je 1976. Znanstveni rad akademika Željka Bujasa obilježio je hrvatsko jezikoslovlje, posebno anglistiku i amerikanistiku, te leksikografiju druge polovice 20. stoljeća. Kontrastivno analizirao engleski i hrvatski. Osobito je proučavao posebnosti američkog engleskog u odnosu na britanski (osobito u rječniku).[1]

Od 1993. do 1995. bio je na dužnosti veleposlanika Republike Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bio je prvi hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji (1993–95), a nakon povratka s te dužnosti otišao je u mirovinu. Zastupnik u Hrvatskome državnom saboru (od 1995.)[1] kao zastupnik HDZ-a, u trećem sazivu Zastupničkoga doma.[2]

Dopunio je Drvodelićev engleski-hrvatski rječnik. Bujasov vlastiti projekt hrvatsko-engleskog enciklopedijskog rječnika ostao je nedovršen. Posmrtno (1999.) su mu objavljeni Veliki englesko-hrvatski rječnik i Veliki hrvatsko-engleski rječnik i iste godine posmrtno je dobio Državnu nagradu za životno djelo.[1]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • 1,0 1,1 1,2 Hrvatska enciklopedija, LZMK Bujas, Željko
  • Hrvatski državni sabor Zastupnički dom. Zapisnik 37. izvanredne sjednice Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora održane 16., 17. I 18. prosinca 1998.