Prijeđi na sadržaj

Željko Bujas

Izvor: Wikipedija
Željko Bujas
Rođenje16. veljače 1928. Pag, Hrvatska
Smrt16. ožujka 1999. Zagreb
Zanimanjeprofesor, književnik
Temerječnik
Važnija djela
  • Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Veliki englesko-hrvatski rječnik
Nagrade
  • „Božidar Adžija“
Stranicainfo.hazu.hr/zbujas_biografija%20Željko%20Bujas%20-%20biografija
Portal o životopisima

Željko Bujas (Pag, 16. veljače 1928. - Zagreb, 16. ožujka 1999.), hrvatski jezikoslovac, anglist, amerikanist, leksikograf, akademik HAZU, prevoditelj i diplomat.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u gradu Pagu. Od malena je živio na susjednome Rabu i prihvatio ga kao zavičaj. Ondje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Sisku, a maturirao je na Trećoj muškoj gimnaziji u Zagrebu. Godine 1946. upisao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu engleski jezik i književnost te ruski jezik i književnost i diplomirao 1952. godine.

Željko Bujas ima za sobom dugu sveučilišnu karijeru (1954.1992.) kao profesor anglistike i amerikanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Pomno prateći tehničke novine, osobito primjenu računala u jezikoslovlju, intenzivno je od 1963. proučavao pojavnosti u 32.000 riječi kontinuiranoga teksta, a ta analiza čini središnji dio njegove doktorske disertacije Problemi linearnoga paralelizma u strojnom prevođenju stručnih tekstova s engleskoga na hrvatski, koju je obranio 1965. Godine 1965. bio je izabran za docenta, 1971. godine, za izvanrednoga profesora 1976. godine, a za redovitoga profesora 1974. godine. Godine 1977. izabran je za člana suradnika JAZU, godine 1988. za izvanrednoga člana i godine 1991. za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U drugoj godini Domovinskoga rata akademik Bujas bio je prvim urednikom "Vijesti" kojima je Akademija širila istinu o sebi i o mladoj samostalnoj hrvatskoj državi, a na engleski je prevodio bitne tekstove.

Otkako je počeo raditi na Filozofskom fakultetu intenzivno se bavio problemima primjene računalnih metoda u analizi teksta, posebno pak računalnim konkordancijama književnih djela pojedinih hrvatskih pisaca te važnih povijesnih dokumenata. Na takav rad potaknuo je i neke od svojih kolega. O teoretskim i metodološkim pitanjima računalne obradbe tekstova pisao je u znanstvenim glasilima od 1967. te o tom izlagao u Zagrebačkom lingvističkom krugu. Nagradu „Božidar Adžija“ za znanstvenu djelatnost dobio je 1976. Znanstveni rad akademika Željka Bujasa obilježio je hrvatsko jezikoslovlje, posebno anglistiku i amerikanistiku, te leksikografiju druge polovice 20. stoljeća. Kontrastivno analizirao engleski i hrvatski. Osobito je proučavao posebnosti američkog engleskog u odnosu na britanski (osobito u rječniku).[1]

Od 1993. do 1995. bio je na dužnosti veleposlanika Republike Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bio je prvi hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji (1993–95), a nakon povratka s te dužnosti otišao je u mirovinu. Zastupnik u Hrvatskome državnom saboru (od 1995.)[1] kao zastupnik HDZ-a, u trećem sazivu Zastupničkoga doma.[2]

Dopunio je Drvodelićev engleski-hrvatski rječnik. Bujasov vlastiti projekt hrvatsko-engleskog enciklopedijskog rječnika ostao je nedovršen. Posmrtno (1999.) su mu objavljeni Veliki englesko-hrvatski rječnik i Veliki hrvatsko-engleski rječnik i iste godine posmrtno je dobio Državnu nagradu za životno djelo.[1]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Hrvatska enciklopedija, LZMK Bujas, Željko
  2. Hrvatski državni saborArhivirana inačica izvorne stranice od 9. listopada 2016. (Wayback Machine) Zastupnički dom. Zapisnik 37. izvanredne sjednice Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora održane 16., 17. I 18. prosinca 1998.

Literatura

[uredi | uredi kôd]