Zagrebački lingvistički krug

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Zagrebački lingvistički krug skupina je hrvatskih jezikoslovaca.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zagrebački lingvistički krug osnovan je 1956. godine. Prvotno je nosio ime Krug mladih slavista. Uskoro ga se nazivalo samo Zagrebački lingvistički krug odnosno Krug. Ovo je bilo okupljalište jezikoslovne misli u Zagrebu.

Bulcsú László je bio pokretačka snaga ovog kruga i presudno je utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja,[1] a drugi osnivač bio je Radoslav Katičić.

Na zagrebačkom su Filozofskom fakultetu bile su docirane mladogramatičarske dogme i zablude. To je dodatno motiviralo osnivače nadahnuti na znanstveno profiliranje prvih naraštaja hrvatskih jezikoslovaca koji će promicati nove svjetske pravce i metode u jezikoslovlju, prve naraštaje strukturalista, fonologa i funkcionalista. Te su metode bile Bloomfieldov behaviorizam, Hjelmsljeva glosematika, Sapir-Worfova etnolingvistika i dr..

Avangardne su stavove na predavanjima u ovom krugu iznosili budući profesori Stjepan Babić, Milan Moguš, Petar Guberina, Vojmir Vinja, Antica Menac i dr., a znanja su prenosili poznati hrvatski profesori sa zadarskog sveučilišta Dalibor Brozović, Žarko Muljačić, Radivoj Franciscus Mikuš, poslije i s inih hrvatskih sveučilišta. Uskoro su ih pohodili i inozemni gosti predavači koji su prenosili svjetska strujanja u hrvatsko jezikoslovlje.

Početkom 1960-ih suradnici okupljeni oko ovog kruga pokrenuli su jedan od najvažnijih hrvatskih jezikoslovnih časopisa Suvremenu lingvistiku.

Zagrebački lingvistički krug se do dana današnjeg redovito održava utorkom u 19,15 sati, pod jednogodišnjim mandatom mladih novaka. Krug je jedini stalni forum za jezikoslovlje izvan Fakulteta.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stjepan Babić, Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995., ISBN 953-160-052-X, str. 259.-260.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]