Židovska općina Tuzla
| Židovska općina Tuzla | |
|---|---|
 | |
| Tuzlanska aškenaska sinagoga | |
| Predsjednik | 1885. |
| Predsjednica | Marija Rajner |
| Sjedište | Tuzla |
| Država | Bosna i Hercegovina |
Židovska općina Tuzla je vjerska organizacija građana Bosne i Hercegovine židovskog podrijetla. Sjedište općine je u Tuzli.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Židovi Bosne i Hercegovine
U vrijeme uspostavljanja austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, u Tuzli je živjelo 17 Židova Sefarda koji su imali svoju općinu i sinagogu. Nakon 1879. godine, kako je zabilježeno, Židovi Aškenazi naseljavaju prostor Tuzle, osnivaju svoju općinu i grade novu sinagogu. Obje skupine Židova imale su zajedničko groblje. U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaška općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.
U Tuzli, u periodu od 1885. do 1941. godine rođeno 470 Židova. Porast židovske populacije u Tuzli odrazio se i na polju ekonomskih, gospodarskih, društvenih i kulturnih odnosa. Cjelokupan gospodarsko-ekonomski proces Židova u Tuzli i okolini počeo je otvaranjem prvih modernih solana, fabrikom i rafinerijom špirita i rudnicima uglja. Židovi su, kao i drugim gradovima, otvarali ljekarne, pilane, papirnice i knjižare, te trgovine s mješovitom robom. Također, i zanatlije su dale doprinos razvoju Tuzle, kao što su to uradili i Židovi koji su se bavili hotelijerstvom i radom na polju zdravstvene zaštite.
Tuzla je nekada radi velikog broja židovskih društvenih organizacija prednjačila od ostalih gradova iz unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. Postojao je veliki broj židovskih udruga, a neke od tih organizacija bile su: Društvo židovske mladeži za samoobrazovanje i društvenost, Židovsko dobrotvorno društvo, Židovsko gimnastičko društvo, Židovska čitaonica i Nogometni klub Makabi. Osnivanje Židovske banke u Tuzli predstavljalo je veliki doprinos ove zajednice poslovnom svijetu.
Kao i u drugim gradovima, za vrijeme Drugog svjetskog rata, dolazi do sloma i skorog uništenja ove zajednice. Ulaskom Nijemaca u Tuzlu 1941. godine započinje neljudsko postupanje prema Židovima, te se tuzlanski Židovi u Holokaust odvedeni s više od 30 adresa.[2]
Židovska općina Tuzla[uredi | uredi kôd]
Aškenaška židovska općina Tuzla je osnovana 1885. godine, dok je sefardska postojala nešto dulje. Danas postoji jedna zajednička židovska općina, koja broji 125 članova, što je čini drugom po brojnosti u Bosni i Hercegovini, a na čijem čelu se nalazi predsjednica Marina Rajner.[2]
Na mjestu nekadašnje posljednje stanice tuzlanskih Židova na kojoj su se ukrcali u voz za smrt, danas stoji spomenik ""Suza", koji podsjećaja na to što se dogodilo na tom mjestu u vrijeme holokausta. Današnji posjetnik da su u Tuzli nekada živjeli i da žive i danas Židovi su, spomenik "Suza", jedna ulica koja se zove – Židovska i Židovsko groblje.
Tuzlanske sinagoge[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Sefardska sinagoga u Tuzli Podrobniji članak o temi: Aškenaška sinagoga u Tuzli
Sefardska sinagoga u Tuzli je starijeg nastanka od aškenaške. Nalazila se u današnjoj Židovskoj ulici. Preživjela je antižidovske izgrede u Drugom svjetskom ratu. Aškenaška sinagoga u Tuzli je izgrađena 1902. godine i nalazila se na mjestu današnje Narodne kuhinje "Imaret", a nekadašnjeg Ekspres restorana, u ulici Klosterska na broju 12.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hollywood / Otto Englander, Tuzlak koji je stvarao Disneyeve klasike Pinocchio i Dumbo. radiosarajevo.ba. Pristupljeno 13. prosinca 2019.
- ↑ a b Tuzla za početnike: Tragovima naših komšija: Jevreji u Tuzli. radiokameleon.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. rujna 2020. Pristupljeno 13. prosinca 2019.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Židovska općina u Doboju, Doboj
| |||||||||||||
.svg){kind=small}